Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Dan svetih apostola Petra i Pavla, praznik u narodu poznat pod imenom Petrovdan. Za ovaj veliki dan vezuje se ogroman broj običaja i vjerovanja koja potiču još iz prethrišćanskog vremena, a jedno od njih odnosi se na voće koje svi imamo u kući.

Petrovdan je crkveni i narodni praznik posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu, koji se slavi 29. juna po julijanskom, odnosno 12. jula po gregorijanskom kalendaru.

Vjeruje se da je današnji dan jedan od ključnih datuma ljetnog ciklusa praznika. Ima mnogo zajedničkog sa Ivanjdanom, glavnim ljetnim praznikom koji je proslavljen samo nekoliko dana ranije. Djevojke, ako ste 7. jula posadile žito, danas obavezno treba da pogledate da li je i kako niklo. Ako su klice kao prstenovi, ove jeseni ćete se sigurno udati!

Nikako ne sijecite nožem!
Ipak, Petrovdan ima mnogo svojih specifičnih običaja. Ovaj praznik se smatra kalendarskom granicom u godini – poslije njega u prirodi nastupaju promjene koje ukazuju na približavanje jeseni. Narod je vjerovao da poslije Petrovdana vrijeme biva hladnije, da se sunce okreće zimi, da ptice prestaju da pjevaju, a trava da raste. Na ovaj praznik se tradicionalno ne ide u polje i ne počinju se nikakvi teški fizički poslovi.

Ako ste ljubitelj jabuka, danas treba da ih jedete, ali nikako ne smijete da ih siječete nožem, već isključivo da ih grizete! Postoji vjerovanje da na ovaj dan Sveti Petar dijeli jabuke djeci na onom svijetu, pa ovo voće danas simbolizuje slast i mir među ljudima.

Možda baš zbog toga stara, autohtona sorta ranih jabuka – “petrovača”, dozrijeva upravo oko ovog hrišćanskog praznika. Žene na ovaj dan mijese tradicionalni kolač od jabuka, a u pripremi učestvuju i djeca, pa majke ovaj običaj smatraju jednim od najljepših.

UPOZORENJE ZA JABUKE: Naročito u Vojvodini je rasprostranjeno vjerovanje da onaj ko se na Petrovdan gađa jabukama, ili ih udara jednu o drugu, direktno priziva grad i teške vremenske nepogode!

Običaj paljenja petrovdanskih lila
U mnogim krajevima se i do današnjih dana održao živopisan običaj paljenja petrovdanskih lila – grana na čijim su vrhovima uvijene mlade kore divlje trešnje ili breze. Ovo je običaj kojem se najviše raduju djeca, jer upravo njima treba dati zapaljene buktinje da ih nose. Narod vjeruje da će lile donijeti dobro zdravlje i blagostanje u domaćinstvu.

Petrovdanske vatre se obično pale na trgovima, ispred crkvi i na drugim mjestima gdje se narod okuplja. Paljenje vatre i lila je zapravo sjećanje na vremena kada su stari rimski carevi progonili i mučili hrišćane, vezujući ih za drvene stubove, natapajući ih smolom i paleći ih. Njihova tijela su tada gorjela kao buktinje… baš kao što danas gore petrovdanske lile.

Ko su bili Petar i Pavle?
Sveti Petar, prvi biskup Rima, bio je apostol i učenik Hristov, za koga se vjeruje da mu je Hrist lično dao ključeve nebeskog carstva. Hrišćansko učenje govori da je car Neron naredio da se Petar razapne na krstu. Smatrajući se nedostojnim da bude raspet kao njegov učitelj, Petar je tražio da ga razapnu sa glavom nadolje.

Svetog apostola Pavla takođe je ubio car Neron, ali s obzirom na to da je bio rimski državljanin, nisu ga razapeli već su mu odrubili glavu istog dana kada je ubijen i Petar.

U narodu se i danas čvrsto vjeruje da Sveti Petar čuva stub na kome stoje Zemlja, nebeska slama (Mliječni put) i nebeski krst (sazviježđe Labuda).

U Bosni i Hercegovini će prije podne biti promjenljivo oblačno, ponegdje sa kratkotrajnom kišom i pljuskovima, a tokom dana očekuje se smanjenje oblačnosti i više sunčanih perioda.
Uveče će u većini predjela biti pretežno vedro, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda
Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, dok će na jugu biti umjerena bura, koja će uveče povremeno jačati. Jutarnja temperatura vazduha biće od 16 do 22, na jugu do 25, a najviša dnevna od 25 do 31, na jugu do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Žetva pšenice u Posavini privodi se kraju, a iako su ratari zadovoljni ostvarenim prinosima, ističu da je kvalitet ovogodišnjeg roda znatno ispod očekivanja zbog niskog sadržaja proteina u zrnu.

Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika Orašje-Domaljevac Perice Maroševića, prinosi su se kretali od 8.5 do čak 11 tona po hektaru, dok je hektolitarska masa iznosila između 74 i 82 kilograma, ali je sadržaj proteina ostao na oko 10.5 odsto, što ovu pšenicu svrstava uglavnom u treću ili četvrtu klasu.

Niska cijena ugrožava isplativost proizvodnje

Stručnjaci iz Javne poljoprivredne savjetodavne službe FBiH upozoravaju da nizak sadržaj proteina direktno utiče na klasifikaciju pšenice i smanjuje njenu otkupnu vrijednost, zbog čega proizvođači teško mogu pokriti visoke troškove proizvodnje.

Trenutne otkupne cijene kreću se od svega 0,30 KM po kilogramu za četvrtu klasu do 0,42-0,45 KM za premium kvalitet, što ratari smatraju daleko ispod ekonomski opravdanog nivoa.

Marošević ističe da će mnogi proizvođači biti primorani da dio podsticaja iskoriste za pokrivanje troškova proizvodnje, jer zarada od prodaje pšenice nije dovoljna ni za osnovnu ekonomsku računicu.

Suša prijeti i drugim kulturama

Poljoprivrednici upozoravaju da se problemi ne završavaju žetvom pšenice, jer dugotrajan nedostatak padavina već izaziva zabrinutost za usjeve kukuruza i soje.

Agrometeorološke prognoze za naredne dane ne najavljuju značajnije količine kiše u Posavini, dok će maksimalne dnevne temperature dostizati oko 35 stepeni, što bi moglo dodatno pogoršati stanje usjeva i umanjiti očekivane prinose jarih kultura, navodi “AgroKlub“.