Minimalna cijena taksi vožnje u Banjaluci povećana je sa pet na sedam KM, kazao je za “Nezavisne novine” Dragan Purišić, predsjednik Udruženja taksista Banjaluka.

Dodao je da je cijena povećana samo za kratke vožnje, navodeći kao primjer relaciju od hotela “Bosna” do hotela “Palas”.

Kako je rekao, taksisti su se na ovaj korak odlučili ne samo zbog visokih cijena goriva, već i zbog rasta ostalih troškova poslovanja.

“Sve cijene su u porastu, a troškovi taksija su previsoki. Ranijih godina osnovni troškovi za taksi iznosili su 29.000 KM, a sada će iznositi 33.000 KM”, kazao je Purišić.

Nezavisne

Platom u Bosni i Hercegovini nisu zadovoljni ni radnici ni poslodavci. Zvanična prosječna neto plata prema podacima Agencije za statistiku BiH iznosi 1.706 KM. Međutim, iza ove cifre krije se gorka realnost — većina radnika u BiH radi za znatno manji iznos, a čak 65 odsto svih zaposlenih u BiH zarađuje ispod državnog prosjeka.

Najveći broj radnika čija su primanja ispod prosjeka zaposlen je u realnom sektoru — ugostiteljstvu, građevinarstvu, trgovini i prerađivačkoj industriji.

Sindikat: Više od 180.000 radnika u Republici Srpskoj radi ispod prosjeka

Zarade u privredi su, kako navodi, u prosjeku niže za 200 do 400 KM u odnosu na zvanični prosjek. Stanković je poručio da se fokus konačno mora pomjeriti sa „minimalca za golo preživljavanje“ na platu koja omogućava dostojanstvo:

„Pored osnovnih životnih potreba, ishrane, stanovanja, obrazovanja i zdravstvene zaštite, moramo normalno živjeti. Da ne gledamo kako da svaki fening koji zaradimo utrošimo na osnovne potrebe, nego jednostavno da živimo, ostajemo i radimo u Republici Srpskoj. Taj dio akumulirane dobiti preduzeća mora da se prelije i na plate samih radnika.“

Poslodavci upozoravaju: Prerađivačka industrija izgubila 5.000 radnika

Iako u Uniji poslodavaca Republike Srpske ne spore da plate moraju rasti, upozoravaju da administrativno nametanje povećanja bez pokrića u realnom sektoru može ugroziti sama radna mjesta. Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić iznio je alarmantan podatak iz izvozno orijentisanog sektora:

„Prerađivačka industrija Republike Srpske u posljednje tri godine izgubila je oko 5.000 zaposlenih. Prosječna plata u ovom sektoru iznosi oko 1.400 KM i znatno je ispod republičkog prosjeka.“

Škrebić ističe da ekonomski potresi u Evropi direktno pogađaju domaće izvoznike te da se rješenja moraju tražiti u skladu sa makroekonomskim pokazateljima kako bi preduzeća uopšte opstala.

Trka plata i cijena: Potrošačka korpa odletjela u nebo

Koliko je kupovna moć građana devastirana u proteklim decenijama najbolje pokazuju zvanični uporedni podaci. Primjera radi, 2009. godine prosječna plata iznosila je 790 KM, dok je potrošačka korpa u istom periodu stajala na 1.396 KM. Od tada do danas, plata je porasla za 479 KM, ali je potrošačka korpa skočila za čak 1.597,50 KM!

Ovakav jaz stvorio je opasan ekonomski začarani krug. Profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević ukazuje na problem masovog odliva radne snage zbog niskih primanja.

„S jedne strane imate odliv radne snage i deficit koji se već manifestuje u ozbiljnom obimu, a s druge strane ti radnici djelimično i odlaze zbog nižih zarada. Suzbijanje prakse isplate plate ‘na ruke’ i prijavljivanje punog iznosa poboljšali bi položaj zaposlenih, njihova buduća penzijska primanja i kreditnu sposobnost.“

Mlinarević smatra da država mora hitno intervenisati smanjenjem doprinosa na plate i grantovima za modernizaciju proizvodnje, kako bi poslodavci uopšte mogli podnijeti veće zarade.

Dok zvaničnici kroz statističke izvještaje plasiraju priču o rastu primanja, poruka sa banjalučke konferencije je jasna: sve dok dvije trećine radnika radi za iznose koji ne pokrivaju ni polovinu potrošačke korpe, priča o “ekonomskom napretku” ostaje samo prazno slovo na papiru.

(Buka/BN)

Iako je školska godina počela prije više od mjesec dana, brojne osnovne i srednje škole u Republici Srpskoj i dalje traže nastavni kadar. Zbog nedostatka traženih profila, vrlo često se za katedrama nađu i penzioneri.

To potvrđuju konkursi za posao koji su dostupni na sajtu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, a među kadrom koji se traži, našli su se nastavnici ili profesori matematike, fizike, hemije, biologije, likovnog, muzičkog, njemačkog, istorije, medicinske grupe predmeta i mnogih drugih predmeta.

Među školama koje su tokom prethodnih dana imale raspisane konkurse bio je i Srednjoškolski centar “Nikola Tesla” iz Šamca, a prema riječima Smilje Nišić, direktorice škole, oni su dužni da raspišu konkurs za sve što ide preko norme.

“Uopšteno, ono što je u svim školama jeste potražnja za profesorima matematike, ali mi smo uspjeli da pronađemo. Ono što je nama gorući problem jeste zdravstvena struka, odnosno stručni predmeti, dakle doktori”, rekla je ona za “Nezavisne novine”.

Zašto škole sve češće angažuju penzionisane profesore?

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da oni upozoravaju na mogući nedostatak određenih kadrova i to nisu više samo matematika i fizika, već se nedostatak javlja i u drugim segmentima.

“Potvrda toga je da su prije nekog vremena u centru Banjaluke radile moje kolege penzioneri. Prije je to bilo samo u nekim manjim školama, a prije godinu dana ili u toku prethodne školske godine i u centru Banjaluke su radili penzioneri. To je ono na šta upozoravamo”, kaže Gnjatić.

Zašto mladi sve rjeđe biraju prosvjetni poziv?

On ističe da svi treba da se zapitamo zašto se samo rijetki upisuje na prosvjetne fakultete.

“Jedan od razloga su sigurno i male plate, ali prije svega položaj prosvjetnih radnika u društvu, ali i svih ostalih zaposlenih u oblasti obrazovanja, nauke i kulture. Moramo mnogo više voditi računa o svim segmentima ponašanja prema radnicima u obrazovanju, nauci i kulturi. To podrazumijeva aktivnost društva na svim poljima. Moramo poštovati učitelja, nastavnika i profesora”, kaže Gnjatić za “Nezavisne novine”.

Kako škole popunjavaju manjak nastavnog kadra?

O nedostatku prosvjetnog kadra nedavno je za naš medij govorila i Dajana Ostojić, direktorica ove obrazovne ustanove, a kako je istakla tada, njima najveći problem predstavlja pronalazak profesora informatike.

“Svi profesori informatike mogu raditi i u IT industriji i oni zbog boljih uslova i plate sve češće odlaze da rade u privatni sektor. Kada je riječ o matematici, mi trenutno imamo koleginicu koja je na trudničkom bolovanju i mijenja je profesor koji se vratio iz penzije. Takođe, imamo i apsolventa koji predaje informatičku grupu predmeta”, rekla je tada Ostojićeva navodeći da se iz godine u godinu sve manje učenika odlučuje za bilo koji prosvjetni smjer.

Nezavisne