Organizacioni odbor “Ljeta u gradu 2026” Grada Zavidovići, otkazao je koncert Alena Islamovića, planiran u okviru ove manifestacije.

“Koncert Alena Islamovića, koji je održan 11. jula u Kraljevu, na dan kada Bosna i Hercegovina i cijeli civilizirani svijet obilježavaju godišnjicu genocida u Srebrenici, za Grad Zavidovići je neprihvatljiv i duboko neprimjeren”, napisala je na Facebooku stranici Erna Merdić Smailhodžić, gradonačelnik Zavidovića.

Dalje navodi da zbog poštovanja prema žrtvama, njihovim porodicama i vrijednostima koje grad baštini, smatramo da nakon takvog postupka Alenu Islamoviću nije mjesto na manifestaciji kojoj je pokrovitelj Grad Zavidovići.

“Naša je obaveza čuvati dostojanstvo sjećanja na žrtve i pokazati da postoje vrijednosti od kojih ne odustajemo”, navodi ona i dodaje:

“O novom izvođaču koji će nastupiti umjesto Alena Islamovića javnost ćemo blagovremeno obavijestiti u narednim danima”.

U prvom kvartalu ove godine u Bosnu i Hercegovinu stiglo je 956,6 miliona KM novčanih doznaka iz inostranstva, dok ekonomisti upozoravaju da domaća potrošnja u velikoj mjeri zavisi od novca koji šalje dijaspora.

Bosanskohercegovačka dijaspora nastavila je i ove godine snažno finansijski pomagati porodice u domovini. Prema podacima Centralne banke BiH, u prva tri mjeseca ove godine iz inostranstva je stiglo gotovo milijardu maraka novčanih doznaka, što je više nego u istom periodu prošle godine.

Građani Bosne i Hercegovine koji žive i rade u inostranstvu nastavili su da povećavaju novčanu podršku porodicama u domovini, pokazuju najnoviji podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Tokom prvog kvartala ove godine u BiH je iz inostranstva stiglo 956,6 miliona konvertibilnih maraka novčanih doznaka, što je za oko 25 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, kada je taj iznos iznosio 931,39 miliona KM.

Ukupni tekući transferi iz inostranstva u prva tri mjeseca dostigli su 1,326 milijardi KM, pri čemu se, osim novčanih doznaka, značajan dio odnosi i na socijalna davanja.

Ostali tekući transferi iznosili su 370 miliona KM, od čega se 339,54 miliona KM odnosi na socijalna davanja. U istom periodu prošle godine ostali transferi iznosili su 314,71 milion KM, uključujući 287,49 miliona KM socijalnih davanja.

Ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da ovi podaci potvrđuju dugogodišnji trend prema kojem novac iz dijaspore predstavlja jedan od najvažnijih izvora prihoda za ekonomiju Bosne i Hercegovine.

Kako ističe, priliv novčanih doznaka daleko premašuje iznos stranih investicija i omogućava održavanje domaće potrošnje na nivou koji, prema njegovim riječima, ne odgovara stvarnom ekonomskom standardu građana.

Gavran smatra da se država više oslanja na novac koji građani šalju iz inostranstva nego na stvaranje boljeg poslovnog ambijenta koji bi podstakao nova ulaganja i povratak iseljenih građana.

On napominje i da je stvarni iznos pomoći iz dijaspore vjerovatno znatno veći od zvanične statistike, jer se dio novca prenosi mimo formalnih finansijskih tokova.

Sličnog mišljenja je i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” iz Doboja, koja smatra da gotovo svaka druga porodica u Bosni i Hercegovini prima novac od članova porodice koji žive u inostranstvu.

Prema njenim riječima, mnoge porodice svakog mjeseca dobijaju i više od jedne novčane doznake, što pokazuje koliko je dijaspora postala važan oslonac za svakodnevni život velikog broja građana.

Najnoviji podaci još jednom potvrđuju da novac koji bh. dijaspora šalje iz Evrope i svijeta ostaje jedan od ključnih stubova domaće ekonomije i značajan faktor očuvanja životnog standarda u Bosni i Hercegovini.

Banjaluka 24

Više od 500 stranih studenata svih godina prvog ciklusa trenutno studije pohađa na Univerzitetu u Banjaluci. Njihovo interesovanje je najveće za medicinu, ali i druge studije ponuđene na 16 fakulteta i Akademiji umjetnosti u sklopu ovog univerziteta.

– Najveći broj stranih studenata, među kojima su najbrojniji oni iz Turske i Indije, nastavu pohađa na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu. Strani studenti su prisutni i na drugim fakultetima te Akademiji umjetnosti Univerziteta, a dolaze iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Estonije, Azerbejdžana, Kanade, Ruske Federacije, Sirije, Finske i drugih zemalja – izjavio je za Nezavisne Dario Stanković, viši stručni saradnik za odnose sa javnošću Univerziteta u Banjaluci, dodajući kako su za sve strane studente Univerziteta obezbijeđeni kursevi srpskog jezika, koje realizuju nastavnici sa Filološkog fakulteta.

Stanković je u razgovoru pojasnio kako na ovom univerzitetu studiraju i studenti iz Srbije, ali se, u skladu sa Sporazumom o specijalnim i paralelnim vezama, oni upisuju pod istim uslovima kao i studenti iz Republike Srpske.

– Osim redovnih stranih studenata, na Univerzitet svake godine, kroz programe akademske mobilnosti, dolaze i studenti i nastavnici iz cijelog svijeta, najviše sa evropskih univerziteta. Naši studenti i nastavnici takođe aktivno učestvuju u razmjenama, koje mogu trajati najviše do jednog semestra – naveo je Stanković, zaključujući kako je učešće u programima akademske mobilnosti od izuzetnog značaja i za studente i za nastavnike, budući da pružaju priliku za sticanje i razmjenu znanja, iskustava, vještina, kontakata te promociju Univerziteta u međunarodnim akademskim krugovima. Stanković smatra kako ovakvi programi direktno doprinose kvalitetu visokog obrazovanja i internacionalizaciji Univerziteta.

– Univerzitet u Banjaluci nudi kvalitetno visoko obrazovanje na savremenom i akreditovanom univerzitetu, čije su diplome priznate širom svijeta. Aktivno radimo na promociji naših studijskih programa, jačanju saradnje sa partnerskim univerzitetima i stalnom unapređenju uslova za studiranje. Poseban fokus u narednom periodu biće na razvoju studijskih programa na engleskom jeziku, kako bi studiranje na Univerzitetu u Banjaluci bilo pristupačno, podsticajno i atraktivno za mlade iz svih dijelova svijeta – najavio je za kraj Stanković.

Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci broji 226 stranih studenata.

– Većina ih je iz azijskih zemalja – najviše iz Indije, zatim Turske i Bangladeša. Tu je i manji broj studenata iz Azerbejdžana, Irana i Gruzije. Naši domaći studenti, zajedno sa našim osobljem, stoje im na usluzi, zarad njihove maksimalne inkluzije u našem sistemu i stilu života – rekao je Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta ovog univerziteta.

Škrbić se slaže sa Stankovićem kako su profesionalna usavršavanja u inostranstvu veoma važna akademska iskustva, zbog čega Medicinski fakultet i jeste jedan od najaktivnijih na planu međunarodne univerzitetske saradnje.
Saood Bilal Khan, internacionalni student četvrte godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, upisao se 2022. godine, nakon što je zbog ratnih dešavanja napustio Ukrajinu, gdje je takođe studirao medicinu.

– Odlučio sam se baš za ovaj univerzitet zbog programa studija usklađenog sa evropskim standardima, atraktivne lokacije te najboljeg omjera kvaliteta akademskog znanja, pristupačnosti i profesionalnih prilika u budućnosti – rekao je Saood Bilal Khan.

Saood je dodao kako, gledajući na posljednje četiri godine svog života i studija, smatra svoj izbor ispravnim.

– Život i studije ovdje su bili veoma izazovni, što me izgradilo i kao studenta i kao čovjeka, učeći me otpornosti, nezavisnosti i prilagođavanju. Sa druge strane, dočekala me je ljubaznost ljudi ovog grada, koji danas doživljavam kao svoj drugi dom. Prve asocijacije na Banjaluku su mi zelenilo, Vrbas, dobra hrana i lagan tempo života – naveo je Saood, dodajući kako ga danas najviše iznenađuju neočekivane vremenske promjene.

Za svoje profesore i kolege studente Saood ima samo riječi hvale, navodeći kako su imali razumijevanje za njegovu drugačiju kulturnu pozadinu i istoriju obrazovanja. “Veoma su strpljivi, susretljivi i generalno se trude da nam pomognu da sve postignemo, istovremeno nam postavljajući akademske izazove i pomažući da ih ostvarimo. Posebno bih tu istakao dekana Ranka Škrbića kao nekog ko je iskreno posvećen stalnom poboljšanju kvaliteta obrazovanja, ali i sveukupnog iskustva studija. Trenutno sam došao do dijela studija gdje radimo sa pacijentima, a iako mi srpski nije maternji jezik i komunikacija nekad može biti otežana, pacijenti su strpljivi, a profesori spremni da nam pomognu kao prevodioci i mentori u komunikaciji s njima”, izjavio je Saood.

Van učionice, Saood ističe i studentsku zajednicu Univerziteta kao veoma prijatnu, navodeći Komitet za međunarodnu razmjenu studenata medicine RS (SaMSIC) kao sjajnu osnovu za upoznavanje studenata različitih kulturnih pozadina. Učešćem u nekoliko njihovih radionica stekao je, dodaje, pored poznanstava i nove vještine i iskustva koja premašuju akademske okvire, što ga je još više povezalo sa ovom sredinom i učinilo boravak ovdje još značajnijim. Saood zaključuje kako je studiranje u Banjaluci jedna od najboljih odluka koju je dosad donio, smatrajući ga veoma važnim životnim poglavljem.
Srpskainfo