Birače na predstojećim opštim izborima očekuje znatno drugačiji način glasanja. Dok jedni upozoravaju da bi komplikovanija procedura mogla proizvesti veliki broj nevažećih listića, drugi očekuju upravo suprotno – manje grešaka i manje prostora za izborne manipulacije.

Nove tehnologije i promijenjen način glasanja na opštim izborima u Bosni i Hercegovini otvaraju pitanje koje bi 4. oktobra moglo postati veoma važno – koliko će glasačkih listića na kraju biti proglašeno nevažećim?

Na prethodnim izbornim ciklusima udio nevažećih glasova uglavnom se kretao oko šest odsto. Ovoga puta, međutim, birači se suočavaju sa drugačijim listićima, bojenjem kružića, brojevima kandidata i skenerima.

Procjene analitičara i političara zato se značajno razlikuju. Dok jedni upozoravaju da bi BiH mogla dobiti rekordno mnogo nevažećih glasova, drugi smatraju da će upravo nova tehnologija njihov broj smanjiti.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nedavno je novi sistem komentarisao riječima:

„Glasanje je, u tehničkom smislu, svugdje stvar rutine, u BiH će biti ozbiljan naučno-obrazovni poduhvat.“

Iz SNSD-a su i ranije stizale kritike da je procedura nepotrebno zakomplikovana i da bi zbog toga na biračkim mjestima mogli nastati problemi.

Antić: Ne očekujem više nevažećih listića

Dio opozicionih političara, s druge strane, u novim tehnologijama vidi način da se smanji prostor za manipulacije i poveća povjerenje u rezultate izbora.

Politički analitičar Velizar Antić ne očekuje povećanje broja nevažećih glasova. Naprotiv, smatra da bi njihov procenat mogao biti niži nego ranije.

„Ne očekujem uopšte veći broj nevažećih glasačkih listića na predstojećim izborima u odnosu na prethodne. Mi smo i do sada imali vrlo veliki procenat nevažećih listića i baš zbog toga ne očekujem da će ovaj procenat biti povećan“, rekao je Antić.

Prema njegovoj procjeni, kampanja informisanja birača već je dala rezultate.

„Čak naprotiv, ja mislim da će na predstojećim izborima broj nevažećih listića biti manji nego na prethodnim izborima. Mislim da je do sada napravljena veoma dobra kampanja i da je velika većina onih koji će izaći na izbore već obaviještena o promjenama“, kaže Antić.

On očekuje da će značajnu ulogu u edukaciji imati i same političke partije, koje će svojim biračima objašnjavati kako pravilno glasati.

Da li će skeneri smanjiti prostor za manipulacije?

Jedan od argumenata zagovornika novih tehnologija jeste i očekivanje da će biti manje prostora za naknadno manipulisanje glasačkim listićima.

Tokom prethodnih izbornih ciklusa u javnosti su se pojavljivale optužbe i sumnje da su pojedini listići nakon glasanja namjerno činjeni nevažećim, primjerice dodavanjem oznaka ili označavanjem dodatnih kandidata.

Takođe su iznošene tvrdnje o naknadnom dodavanju preferencijalnih glasova pojedinim kandidatima.

Takve navode, međutim, ne treba automatski poistovjećivati sa dokazom da je riječ o sistemskoj praksi na svim ili većem broju biračkih mjesta.

Upravo bi elektronsko skeniranje trebalo da smanji prostor za dio nepravilnosti koje mogu nastati nakon što birač preda listić.

Kako će se glasati 4. oktobra?

Najveća promjena za birače odnosi se na način glasanja za kandidatske liste.

Dosadašnji sistem u kojem se znakom „X“ označavala politička partija i kandidati mijenja se.

Kandidatske liste prvenstveno će služiti biračima kao informacija o imenima i rednim brojevima kandidata. Na posebnom glasačkom listiću biće navedeni politički subjekti i brojevi kandidata.

Birač će trebati da oboji kružić uz političku partiju koju bira, a moći će označiti i do tri broja kandidata sa te liste.

Za člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske procedura će biti jednostavnija – birač će obojiti kružić ispred imena kandidata kojeg podržava.

Nakon glasanja listići će se stavljati u posebnu fasciklu, a zatim jedan po jedan ubacivati u skener.

Zbog različitih nivoa vlasti, birači u Republici Srpskoj dobiće šest, a birači u Federaciji BiH sedam glasačkih listića.

Upravo kombinacija velikog broja listića, novog načina označavanja i skeniranja predstavlja razlog zbog kojeg dio javnosti strahuje od grešaka, posebno među biračima koji se prvi put susreću sa novom procedurom.

Godinama oko šest odsto nevažećih glasova

Podaci sa prethodnih izbornih ciklusa pokazuju da problem nevažećih glasova nije nov.

Na lokalnim izborima 2024. godine njihov udio iznosio je oko 6,56 odsto, dok se i na opštim izborima 2022. kretao na sličnom nivou.

Na lokalnim izborima 2020. godine bilo ih je 5,98 odsto, na opštim izborima 2018. godine 6,63 odsto, a na lokalnim izborima 2016. godine 5,99 odsto.

Drugim riječima, približno svaki šesnaesti glas završavao je kao nevažeći.

Upravo zbog toga će podaci nakon izbora 4. oktobra biti posebno zanimljivi.

Ako broj nevažećih listića značajno padne, to će biti jedan od argumenata u korist novog sistema. Ako se dogodi suprotno i procenat naglo poraste, biće otvoreno pitanje da li su nova pravila bila dovoljno jasna i da li su birači na vrijeme pripremljeni.

Za sada postoje argumenti za oba scenarija.

Pravi test novih izbornih tehnologija zato neće biti samo pitanje hoće li skeneri funkcionisati, već i koliko će birača uspjeti pravilno popuniti svih šest ili sedam listića koje će dobiti 4. oktobra.

Savić-Banjac, Drinić i Radojičić sa skupa poručili da nakon 4. oktobra očekuju političke promjene, depolitizaciju institucija i jačanje Pokreta „Sigurna Srpska“

Pokret „Sigurna Srpska“ održao je predizborni skup u banjalučkom naselju Srpske Toplice, odakle su kandidati ove političke opcije poručili da rezultate koje, kako tvrde, ostvaruju u Banjaluci žele prenijeti i na nivo Republike Srpske.

Na skupu su govorili predsjednica Gradskog odbora PSS-a Banjaluka i kandidatkinja za Narodnu skupštinu Republike Srpske Mirna Savić-Banjac, generalni sekretar Pokreta i kandidat za NSRS Nebojša Drinić, te zamjenik predsjednika PSS-a i kandidat za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH Igor Radojičić.

Savić-Banjac: „Dolaze nove snage“

Savić-Banjac ocijenila je da aktuelna vlast u Republici Srpskoj tokom prethodnih decenija nije pokazala dovoljno sposobnosti da vodi entitet.

Prema njenim riječima, PSS želi ponuditi drugačiji način upravljanja, oslanjajući se na iskustva iz Banjaluke.

„Pokazali su da apsolutno ne znaju šta rade i zato sada dolaze nove snage. Mi smo u Banjaluci na djelu pokazali kako treba raditi za svoj narod i sigurna sam da nas iza 4. oktobra čekaju velike promjene“, rekla je Savić-Banjac.

Kao neke od prioriteta izdvojila je uvođenje školskih uniformi, kao i depolitizaciju zdravstvenog sistema, školstva i obrazovanja.

Cilj je, kako je navela, stvaranje uslova koji bi građanima omogućili da ostanu i grade život u Republici Srpskoj.

Drinić: „Istjerati politiku iz škola, pravosuđa i MUP-a“

Nebojša Drinić poručio je da PSS svoj politički program zasniva na rezultatima za koje tvrdi da su ostvareni u Banjaluci.

Kao primjere naveo je uređenje šetališta, parkova i izgradnju Centralnog spomen-obilježja.

„Bili smo sigurni da sve ono što smo zamislili možemo ostvariti za našu Banjaluku i ostvarili smo“, rekao je Drinić.

On je pozvao građane da PSS-u ponovo daju podršku, uz poruku da bi eventualni uspjeh na izborima trebalo iskoristiti za promjene na republičkom nivou.

„Sigurni smo da ćemo za Republiku Srpsku istrajati u tome da istjeramo politiku iz škola, pravosuđa, MUP-a i sve ono što je potrebno našim građanima da ovdje normalno žive“, poručio je Drinić.

Radojičić: Cilj je drugo mjesto u Srpskoj

Igor Radojičić ocijenio je da se PSS u aktuelnoj kampanji brzo širi i da je, kako tvrdi, riječ o „najbrže rastućoj političkoj opciji“ u Republici Srpskoj.

On je kao ključni izborni cilj naveo pozicioniranje Pokreta kao druge političke snage u Srpskoj.

„PSS je na pobjedonosnom pohodu u ovoj kampanji. Mi smo najbrže rastuća politička opcija u Republici Srpskoj“, rekao je Radojičić.

Dodao je da PSS kampanju vodi u različitim dijelovima Republike Srpske i da očekuje zajednički izborni uspjeh kandidata Pokreta za predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH.

„Idemo ka našem cilju, a to je da postanemo druga politička snaga u Srpskoj. Zajednički idemo ka pobjedi i sa našim kandidatima za predsjednika Srpske i člana Predsjedništva BiH. Za sigurnu Srpsku“, poručio je Radojičić.

Skup u Srpskim Toplicama dio je kampanje PSS-a pred opšte izbore 4. oktobra, a poruke koje su kandidati poslali bile su usmjerene prvenstveno na promjene u institucijama, depolitizaciju javnih sistema i prenošenje politike koju Pokret zagovara u Banjaluci na nivo Republike Srpske.

Počelo je predizborno podmićivanje budžetskim novcem, a Vlada RS koristi čak đake i roditelje za kupovinu glasova. U samom finišu predizborne kampanje, Vlada Republike Srpske krenula je u otvorenu akciju kupovine glasova, ovaj put zloupotrebljavajući osnovce, srednjoškolce i njihove roditelje.

Škole širom Srpske pretvorene su u šaltere za prikupljanje bankovnih računa, nakon što je Vlada donijela hitnu odluku o isplati jednokratne novčane pomoći za učenike. ​Iako se ova mjera pakuje u lažni oblik „brige za porodicu“, jasno je da se radi o klasičnom predizbornom mitu. Vlast godinama zanemaruje sistemske probleme u obrazovanju, rastuću inflaciju i pad životnog standarda, da bi se tik pred izbore sjetila da razdijeli mrvice iz već ispražnjenog budžeta – novca koji su isti ti građani već uplatili kroz poreze.

​Opozicija i analitičari oštro osuđuju ovakav potez, označavajući ga kao bestidnu zloupotrebu javnih resursa u partijske svrhe.

Umjesto da građanima ponude sistemska rješenja, vladajući političari direktno pokušavaju da jednokratnim uplatama kupe izbornu volju i pokriju višegodišnju lošu politiku.

​Roditeljima je ostavljen izuzetno kratak rok da školama dostave podatke o tekućim računima u što kraćim terminima.

Građanima ostaje da razmisle da li će prihvatiti da njihov glas vrijedi toliko da se kupuje sitnišem pred izbore, dok se suštinski problemi ove zemlje guraju pod tepih.

Podsjetumo da je Vlada nedavno donijela uredbu o isplati po 100 KM za osnovce i 150 KM za srednjoškolce i studente.

(BN)