Ljubiša Karović iz Srbije, koji ja zamalo ispao kroz prozor aviona kompanije Ryanair 10. jula, tvrdi da ova kompanija nije učinila ništa osim što mu je ponudila novi let.

Kako piše The Telegraph Ljubiša Karović bio je zaspao na jutarnjem letu iz Grčke za Njemačku kada je prozor pored njega eksplodirao, usljed čega je pri visini od oko 6.100 metara djelimično izvučen iz aviona.

Tvrdi da ga Ryanair nije kontaktirao
Šezdesetjednogodišnji otac dvoje djece iz Srbije rekao je da ga za dvije sedmice od iskustva koje je umalo završilo smrću niko iz avio-kompanije nije pozvao.

Karović je za Daily Mail rekao: “Sve što smo dobili jesu imejlovi mom sinu, koji je rezervisao naše karte, u kojima pitaju da li želimo da rezervišemo novi let i kako sam. Ali niko iz kompanije me nije direktno kontaktirao, čak ni telefonski poziv da pokažu bilo kakvu zabrinutost”.

Supruga: Putnici su ga spasili
Karovića su spasili njegova supruga Svetlana i ostali putnici, koji su pritrčali da ga, držeći ga za noge, zadrže u avionu.

Njegova supruga Svetlana Karović (48) tvrdi da članovi posade, dok su se oni borili da zadrže njenog muža, “nisu uradili ništa“.

“Izgledali su uplašenije od nas. Samo su putnici pomogli i pokazali hrabrost“, dodala je.

Karović je u incidentu, koji se dogodio 10. jula, zadobio ozbiljne opekotine od trenja i modrice po desnoj ruci i grudnom košu.

Svjedoci na letu FR1879 iz Soluna (Thessaloniki) u Grčkoj za Memingen (Memmingen) u Njemačkoj rekli su da je visio dijagonalno izvan aviona “kao Supermen koji leti kroz vazduh“.

Karović je rekao da se ničega iz incidenta ne sjeća jer je odmah izgubio svijest.

“Sve je bilo kao noćna mora. Ne mogu ni da spavam noću. Kad god zatvorim oči, čujem samo zvuk eksplozije, a onda mi u glavi nastaje haos”, rekao je on.

Poslije incidenta, koji je izazvao nagli gubitak pritiska u kabini, pilot Ryanaira odmah je spustio avion na bezbjedniju visinu, dok su članovi posade i putnici stavili maske sa kiseonikom.

Nakon što su Karovića uvukli nazad u avion i lejtelica se stabilizovala, premješten je na drugo sjedište. Boeing 737 vratio se u Solun, gdje su avion dočekali medicinsko osoblje i vozilo Hitne pomoći.

Advokat najavio zahtjev za odštetu
Ljubišu i Svetlanu Karović zastupa grčki advokat Vasilis Ciaras (Vasilis Tsiaras), koji je obećao da će obijezbediti “značajnu odštetu”.

“Moj klijent se vratio sa ivice smrti i želimo da se pobrinemo da svi koji su odgovorni za ovo snose odgovornost. Ovdje nije riječ samo o odšteti, već i o utvrđivanju istine o tome šta se dogodilo i u kakvom je stanju bio ovaj avion”, kazao je advokat.

Advokat je izrazio i ozbiljne sumnje u reakciju posade.

“Obuzeo ih je strah da će se avion srušiti, što ih je spriječilo da učine bilo šta kako bi pomogli gospodinu Karoviću dok je visio izvan aviona”, kazao je Ciaras.

Ryanair: Posada je obavila sjajan posao
Incident istražuje američki Nacionalni odbor za bezbjednost saobraćaja (National Transportation Safety Board – NTSB), koji je već pregledao avion i trebalo bi da objavi nacrt izvještaja za oko 28 dana.

Ryanair je za Daily Mail saopštio da neće davati komentare dok traje istraga.

Međutim, u ranijim izjavama medijima kompanija je insistirala da su njeni avioni bezbjedni i tvrdila da je bila u kontaktu sa porodicom. “Naš tim za brigu o korisnicima aktivno je u kontaktu sa porodicom od trenutka incidenta. Naša posada je obavila fenomenalan posao i vratila avion u Solun. Svi putnici i članovi posade bez izuzetka napustili su avion. Kabinsko osoblje i piloti uradili su sjajan posao”, kazao je Nil Sorahan, glavni finansijski direktor Ryanair grupe.

Dodao je da pozdravljaju istragu NTSB-a.

“Oni će provesti potpunu, neovisnu istragu, u kojoj u potpunosti sudjelujemo. Naši ljudi na terenu aktivno pomažu u tom procesu”, zaključio je Soarhan.

Građane Bosne i Hercegovine ove godine očekuju veći troškovi grijanja, jer su pelet, ogrjevno drvo i briketi već skuplji nego lani, a prodavci najavljuju mogućnost novih poskupljenja do početka sezone.

Kupovina ogrjeva ove godine predstavljaće još veći finansijski teret za brojna domaćinstva u Bosni i Hercegovini. Uoči početka grijne sezone cijene peleta, ogrjevnog drveta i briketa već su više nego prošle godine, a proizvođači i trgovci upozoravaju da bi zbog rasta potražnje i troškova transporta mogle dodatno porasti tokom jeseni.

Građanima se zato savjetuje da ogrjev nabave što ranije kako bi izbjegli moguće nove cjenovne udare.

Pelet i do 760 KM po toni

Najpovoljnija akcijska cijena A2 peleta trenutno iznosi 678 KM po toni, dok njegova redovna cijena dostiže 714 KM.

Još skuplji je A1 pelet, koji se u akcijskoj prodaji može pronaći za 722 KM, dok redovna cijena iznosi 760 KM po toni.

Iako trgovci nude povremene popuste, građani će za nabavku peleta ove godine morati izdvojiti više novca nego ranijih sezona.

Poskupjela i ogrjevna drva i briketi

Rast cijena nije zaobišao ni ogrjevno drvo.

Paleta iscijepanih bukovih drva dimenzija 100 x 100 x 110 centimetara trenutno košta 148 KM, dok redovna cijena iznosi 165 KM.

Na tržištu su dostupni i bukovi EKO briketi, čija akcijska cijena iznosi 522 KM po toni, dok je redovna 550 KM.

Moguća nova poskupljenja pred sezonu grijanja

Prodavci upozoravaju da se s približavanjem zime tradicionalno povećava potražnja za ogrjevom, što često dovodi do dodatnog rasta cijena.

Na poskupljenja utiču i veći troškovi transporta, skuplje gorivo, kao i ograničena dostupnost sirovine na tržištu.

Zbog toga mnogi građani već sada planiraju kupovinu ogrjeva, nastojeći izbjeći još veće troškove koji bi mogli uslijediti neposredno prije početka grijne sezone.

Građanima Bosne i Hercegovine iz inostranstva je u prvom kvartalu ove godine stiglo gotovo 957 miliona KM novčanih doznaka, dok su ukupni tekući transferi premašili 1,3 milijarde KM.

Novac koji građani Bosne i Hercegovine primaju od članova porodice i rodbine iz inostranstva i dalje predstavlja jedan od ključnih izvora prihoda za brojne domaćinstva. Prema podacima Centralne banke BiH, u prva tri mjeseca ove godine u zemlju je stiglo 956,6 miliona KM novčanih doznaka iz dijaspore.

To je za 25,21 milion KM, odnosno 2,71 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Najviše novca stiže iz Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike

Iz Centralne banke BiH navode da ne raspolažu preciznim podacima o tome iz kojih država dolazi najviše novčanih doznaka, ali ističu da najveći dio sredstava tradicionalno stiže iz zemalja Zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje živi najveći broj građana BiH.

Iako je u odnosu na prvi kvartal prošle godine zabilježen rast, u poređenju s posljednjim tromjesečjem prošle godine doznake su manje za 238,6 miliona KM, odnosno gotovo 20 odsto, što se uglavnom povezuje sa sezonskim kretanjima.

Ukupni transferi premašili 1,3 milijarde KM

Osim novčanih doznaka, značajan dio priliva čine i ostali tekući transferi te penzije koje građani primaju iz inostranstva.

Ukupni tekući transferi u prvom kvartalu iznosili su oko 1,32 milijarde KM, što je za 80,49 miliona KM ili 6,46 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Istovremeno, ostali tekući transferi dostigli su 370 miliona KM, uz rast od 17,57 odsto, dok su penzije iz inostranstva iznosile 339,54 miliona KM, što predstavlja povećanje od 18,10 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Doznake ostaju važan oslonac ekonomije

Tokom prošle godine u Bosnu i Hercegovinu je kroz ukupne tekuće transfere stiglo oko 5,92 milijarde KM. Od toga se 4,46 milijardi KM odnosilo na novčane doznake iz inostranstva, dok su ostatak činili ostali transferi i penzije.

Podaci Centralne banke pokazuju da su ukupne doznake i dalje među najvažnijim izvorima prihoda za ekonomiju Bosne i Hercegovine. Udio ukupnih doznaka u bruto domaćem proizvodu (BDP) prošle godine iznosio je 12,98 odsto, što potvrđuje da novac koji šalje dijaspora i dalje ima značajnu ulogu u održavanju potrošnje i finansijske stabilnosti brojnih porodica širom zemlje.