Svijet
ATLANTSKE STRUJE SLABE: Evropi prijete minus 20, oluje i velike suše
Arktički led mogao bi da se spusti do Škotske, dijelovi Evrope suoče s temperaturama od minus 20 stepeni, a jug kontinenta s još težim sušama. To su neki od scenarija koje naučnici razmatraju u slučaju ozbiljnog slabljenja ili kolapsa sistema atlantskih struja poznatog kao AMOC.
AMOC je veliki sistem struja u Atlantiku koji prenosi toplu tropsku vodu prema sjeveru. Kada se hladna i slana voda na sjeveru potopi u dubinu, pokreće cirkulaciju koja već hiljadama godina snažno utiče na klimu Evrope.
Problem je što globalno zagrijavanje, topljenje grenlandskog ledenog pokrivača i veće količine padavina unose dodatnu slatku vodu u sjeverni Atlantik. More tako postaje manje slano i manje gusto, što može oslabiti mehanizam koji pokreće AMOC.
Da li bi Evropu zaista zahvatila nova ledena era?
Kolaps AMOC-a često se pojednostavljeno opisuje kao scenario nove ledene ere u Evropi, ali promjene ne bi nastupile preko noći. Proces bi mogao trajati decenijama, dok bi pojedini dijelovi sistema mogli početi ozbiljno slabiti mnogo ranije.
Laurie Laybourn iz Chatham House upozorava da bi “dijelovi AMOC-a mogli početi da se urušavaju na putu ka potpunom kolapsu”, što znači da bi posljedice mogle biti vidljive mnogo prije eventualnog potpunog prestanka cirkulacije.
Kako prenosi slovenački Dnevnik, modeli pokazuju da bi posljedice za Evropu mogle biti dramatične – od mnogo hladnijih zima i snažnijih oluja do promjene rasporeda padavina i dodatnog rasta nivoa mora.
Arktički led sve do Škotske?
U jednom od ozbiljnijih scenarija arktički morski led mogao bi da se proširi prema Škotskoj i nordijskim fjordovima, dok bi na Baltičkom moru ponovo mogla biti potrebna znatno veća upotreba ledolomaca.
Tokom snažnih prodora hladnoće temperature u Nizozemskoj mogle bi da padaju i do minus 20 stepeni Celzijusa.
Istovremeno bi južni dijelovi Evrope mogli imati potpuno drugačiji problem – manje padavina i još veći rizik od ljetnih suša.
Posljedice ne bi stale na vremenskim prilikama. Promjene bi pogodile poljoprivredu, proizvodnju hrane, energetiku, infrastrukturu, privredu, ali potencijalno i migracione tokove.
Prema jednoj od studija navedenih u tekstu, udio zemljišta u Velikoj Britaniji pogodnog za proizvodnju hrane mogao bi pasti sa sadašnjih 32 na samo sedam odsto.
Dodatnih pola metra mora?
Nizozemska već uključuje mogućnost slabljenja AMOC-a u svoje dugoročne planove. Razlog je činjenica da bi kolaps ovog sistema, uz globalni rast nivoa mora, mogao dodati približno pola metra porasta nivoa mora uz dijelove sjevernoatlantske obale.
“Brzina je neizvjesna, trenutak je neizvjestan i uticaj je neizvjestan”, rekla je Saskia van Vuren, savjetnica nizozemskog komesara za program Delta.
Uprkos toj neizvjesnosti, pojedine evropske zemlje više ne tretiraju mogućnost kolapsa AMOC-a samo kao naučnu temu.
Zašto je Island ovo proglasio rizikom za nacionalnu bezbjednost?
Island je mogući kolaps AMOC-a proglasio rizikom za nacionalnu bezbjednost, dok Nizozemska proučava posljedice po sistem zaštite od poplava.
Finska potencijalni kolaps vidi kao prijetnju klimi, Baltičkom moru, poljoprivredi, energetici i saobraćaju, a Velika Britanija ulaže u razvoj sistema ranog upozoravanja.
Islandski ministar za klimu Jóhann Páll Jóhannsson rekao je za Politico da bi bilo “neodgovorno čekati na potpunu sigurnost” da se AMOC urušio.
Kada posljedice postanu potpuno očigledne, upozorio je, moglo bi već biti kasno za preventivne mjere.
“To nije pitanje panike ili alarmizma. To je jednostavno odgovorno upravljanje”, rekao je Jóhannsson.
Može li prelomna tačka stići ranije nego što se očekivalo?
Posebnu pažnju naučnika privlači subpolarni vrtlog južno od Grenlanda. Pojedina istraživanja ukazuju na mogućnost da bi ozbiljne promjene u miješanju vode u tom području mogle početi već tokom četrdesetih godina ovog vijeka, dok bi posljedice mogle postati vidljive približno deceniju kasnije.
“Mislim da postoji značajan rizik da se to dogodi u narednih 20 godina”, rekla je istraživačica Swinda Falkena sa Univerziteta u Utrechtu.
Ipak, naučnici još ne mogu pouzdano da kažu kada bi AMOC mogao dostići kritičnu prelomnu tačku niti da li će do potpunog kolapsa uopšte doći.
Zbog toga se razvijaju sistemi koji bi trebalo što ranije da otkriju približavanje kritičnim promjenama. Britanska vlada izdvojila je oko 94 miliona evra za program koji prati grenlandski ledeni pokrivač i subpolarni vrtlog.
Gemma Bale, jedna od rukovodilaca programa, kaže da je cilj povezati timove koji mogu bolje posmatrati, modelirati i predviđati prelomne tačke kako bi države imale više vremena za reakciju.
Važnu ulogu ima i sistem RAPID, mreža mjernih instrumenata u Atlantiku koja već dvije decenije neprekidno prati promjene.
Prema riječima Penny Holliday iz britanskog Nacionalnog okeanografskog centra, to je sistem koji naučnicima direktno pokazuje kako se AMOC mijenja “iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec i iz godine u godinu”.
Evropska komisija je ove godine za posmatranje okeana izdvojila 220 miliona evra, ali istraživači smatraju da će za pouzdan sistem ranog upozoravanja biti potrebno znatno više.
Šta Evropa može da uradi?
Stručnjaci ističu da mnoge mjere imaju smisla bez obzira na to hoće li AMOC ostati stabilan ili ozbiljno oslabiti.
Stefan Rahmstorf sa Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja klimatskih promjena kao primjer navodi bolju izolaciju zgrada, jer ona pomaže i tokom ekstremnih vrućina i u slučaju snažnog zahlađenja.
Među mogućim mjerama su otpornija infrastruktura, bolja zaštita od poplava, sigurniji lanci snabdijevanja i prilagođavanje poljoprivrede novim klimatskim uslovima.
Naučnici, međutim, ističu da je smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte jedina mjera koja može direktno smanjiti rizik od kolapsa AMOC-a.
“Glavni odgovor mora biti da prestanemo da oklijevamo i odgađamo smanjenje emisija i napuštanje fosilnih goriva”, rekao je Rahmstorf.
Falkena je poručila da je, kada je riječ o smanjenju samog rizika, ključno usporavanje globalnog zagrijavanja i što brže smanjenje emisija.
Svijet
RAT PROTIV IRANA KOŠTAO SAD 48,3 MILIJARDE DOLARA: Konačni račun mogao bi biti znatno veći
Pentagon je saopštio da je rat protiv Irana do 13. novembra koštao SAD 48,3 milijarde dolara, bez troškova obnove oštećenih vojnih objekata.
Američke vojne operacije protiv Irana koštale su Sjedinjene Američke Države 48,3 milijarde dolara do 13. novembra, a u taj iznos nisu uključeni troškovi obnove vojnih objekata oštećenih tokom iranskih napada na Bliskom istoku.
Ove podatke iznio je zvaničnik Pentagona Artur Miler tokom saslušanja pred Odborom Senata za oružane snage u Vašingtonu.
Miler, koji je zadužen za budžetska pitanja u Pentagonu i predložen za funkciju finansijskog kontrolora američke Ratne mornarice, predstavio je najnoviju procjenu troškova sukoba.
Prema njegovim riječima, ukupni izdaci obuhvataju troškove municije, zamjene vojne opreme i izvođenja vojnih operacija.
Najnovija procjena za oko 27 odsto veća je od iznosa koji je ranije objavio Budžetski ured Kongresa. Ta institucija je 1. avgusta procijenila da su američki troškovi rata protiv Irana dostigli 38 milijardi dolara.
Miler je naglasio da u sadašnju računicu nisu uključeni izdaci za sanaciju američkih vojnih objekata koji su oštećeni u iranskim napadima širom Bliskog istoka.
Dodao je da trenutno ne raspolaže procjenom tih dodatnih troškova.
Šteta na vojnim objektima mogla bi dostići 15 milijardi dolara
Predsjedavajući Odbora Senata za oružane snage, republikanac Rodžer Viker, zatražio je od Milera da što prije dostavi podatke o troškovima popravke oštećenih objekata.
Prema informacijama koje je prošlog mjeseca objavio „Volstrit džornal“, pozivajući se na izvore iz Pentagona, šteta na američkoj vojnoj infrastrukturi u regionu mogla bi iznositi između pet i 15 milijardi dolara.
Ukoliko se te procjene potvrde, ukupni američki izdaci povezani sa ratom protiv Irana mogli bi dostići između 53,3 i 63,3 milijarde dolara.
Podatke sa saslušanja prenijela je kineska novinska agencija Sinhua.
Svijet
“SVI PROJEKTILI IDU U JEDNOM SMJERU!”: Stravična Putinova odmazda zbog Krimskog mosta, milioni bez vode i struje
Rusija pokrenula stravičan raketni napad na Ukrajinu.
Rusija je tokom noći pokrenula masovni raketni napad na Kijev i druge regione širom Ukrajine kao odmazdu za oštećenje Krimskog mosta, a udarima su prethodili cjelodnevni napadi dronovima na samo središte ukrajinske prijestonice.
Pogođena tri mosta preko Dnjepra
Ruski balistički projektili pogodili su tri mosta preko rijeke Dnjepar, a prvi podaci govore o najmanje troje poginulih i 15 ranjenih, uz strah da će broj žrtava rasti. Riječ je o najžešćim udarima na ključne saobraćajnice koje povezuju lijevu i desnu obalu Kijeva od početka rata. Gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je na Telegramu da su pogođeni Podolsko-voskresenski, Darnicki i Južni (Pivdenji) most. Zbog zatvorenih i ograničenih puteva, kretanje u gradu od tri miliona stanovnika, koji svakodnevno koriste šest glavnih mostova, drastično je otežano.
Nestanak struje i vode, podignuti bombarderi Tu-160
U prestonici je prekinuto snabdevanje strujom i vodom, dok su se sirene oglasile u svim regionima, a eksplozije su odjekivale čitave noći, piše “Kyiv Independent”. Vojni kanali izvijestili su da je Rusija podigla supersonične strateške bombardere Tu-160 iz baze Ukrainka na Dalekom istoku, sposobne da nose konvencionalno i nuklearno oružje, čime su ugrožene i oblasti daleko od fronta.
Talasi eksplozija od 1.25 do jutra
Prve detonacije potresle su Kijev oko 1.25 časova po lokalnom vremenu, neposredno nakon upozorenja na balističke rakete. Nešto prije dva sata ujutru vazduhoplovstvo je poručilo: “Svi balistički projektili idu prema Kijevu”, nakon čega su uslijedili snažni udari u centru. Novi talasi eksplozija trajali su od 3.00 do 6.30. Kličko je naveo da je pogođen objekat kritične infrastrukture, pa je četvrt Pečersk ostala bez grejanja, struje i vode. Prijavljeni su požari u stambenim zgradama u Obolonu i Podolu, kao i udari na nestambene objekte u Podolu i infrastrukturu u Golosejevskom okrugu.
Udari širom zemlje, pogođena bolnica u Harkovu
Uzbune zbog balističkih raketa proglašene su za Sumsku i Poltavsku oblast, a dronovi su stigli i do krajnjeg zapada. U Lavovu su eksplozije odjeknule prije sedam ujutru tokom dejstva PVO, nakon što je guverner Maksim Kozicki upozorio da ruski dron kruži iznad grada, dok je PVO dejstvovala i u Ivano-Frankivsku, potvrdio je gradonačelnik Ruslan Marcinkiv.
U Krivom Rogu masovni napad dronovima pogodio je važan infrastrukturni objekat, izjavio je Aleksandar Vilkul. Bliže frontu, u Harkovu, gradonačelnik Igor Terehov saopštio je da je pogođena bolnica u Ševčenkovskom okrugu, gdje su ranjene najmanje četiri osobe, a razbijeno je više od 50 prozora.
Putinova prijetnja i diplomatski preokret
Dan uoči napada ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je odmazdom zbog udara na Krimski most, čiji se dio urušio 17. novembra nakon što ga je Ukrajina pogodila projektilom “Flamingo”. “Naša odmazda biće mnogo bolnija od onoga što je Ukrajina učinila mostu. S današnjim preciznim oružjem to uopšte nije teško izvesti”, poručio je Putin.
Noćnom napadu prethodili su cjelodnevni udari dronovima na centar Kijeva, u kojima su oštećene dvije evropske ambasade, katedrala Svetog Vladimira i stambene zgrade, dok je 26-godišnji muškarac poginuo, a petoro ljudi je povrijeđeno.
Sve se odigralo dok je Putin u kineskom Šenženu sa Donaldom Trampom i Si Đinpingom potpisao “deklaraciju o miru”, dok je Volodimir Zelenski u Berlinu sa liderima “Koalicije voljnih” zatražio prekid vatre za energetiku i plovne puteve u Crnom moru, što je Putin odbio.
Svijet
NISU BILI JEDNOGLASNI U HAGU, ALI PRESUDA JE DONESENA “Mjanmar počinio genocid”
Međunarodni sud pravde presudio je 19. novembra da je Mjanmar počinio genocid nad pripadnicima muslimanske manjine Rohindža tokom vojnih operacija na sjeveru savezne države Rakin 2017. godine.
Odluka je donesena sa devet glasova za i šest protiv. To je prvi put da je najviši sud Ujedinjenih nacija utvrdio da je jedna država počinila genocid, navodi UN.
Šta je sud utvrdio o nasilju iz 2017. godine?
Čitajući presudu, predsjednik suda Judži Ivasava rekao je da je Mjanmar počinio genocid nad Rohindžama na sjeveru Rakina i time prekršio obaveze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Sud je utvrdio da su snage bezbjednosti ubile hiljade civila, počinile rasprostranjeno seksualno nasilje, izvršile teška djela nasilja nad djecom i napadale ljude koji su bježali prema Bangladešu.
Mjanmar je tokom postupka tvrdio da je riječ o legitimnoj operaciji protiv pobunjenika. Sudije su odbacile tu odbranu i zaključile da su razmjere i način izvršenja nasilja ukazivali na “namjeru da se uništi znatan dio” zajednice Rohindža u Mjanmaru. U odvojenom glasanju, takođe sa devet glasova prema šest, sud je utvrdio da Mjanmar nije ispunio obavezu da spriječi genocid koji su počinili civili djelujući uz snage bezbjednosti. Utvrdio je i da država nije ispunila obavezu kažnjavanja genocida.
Šta Mjanmar mora da uradi poslije presude?
Za štetu koja se ne može otkloniti povratom ili obnovom imovine predviđena je novčana naknada, o kojoj će sud odlučivati naknadno. Prema dostavljenom izvještaju, Mjanmar ima dvije godine da izvijesti sud o mjerama povrata i obnove. Taj rok nije potvrđen u dostupnom pisanom sažetku presude.
Zašto je presuda prva takve vrste?
Gambija je pokrenula postupak 2019. godine, nakon što je više od 700.000 Rohindža pobjeglo u susjedni Bangladeš. Prema podacima UN koje prenosi Rojters, u Bangladešu danas živi oko 1,2 miliona izbjeglica iz te zajednice, uglavnom u kampovima u oblasti Koks Bazar.
Međunarodni sud pravde ranije je utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid i da je Srbija prekršila obavezu da ga spriječi. U predmetu Gambija protiv Mjanmara sud je prvi put utvrdio i odgovornost države za samo počinjenje genocida.
-
Politika21 sat agoSTANIVUKOVIĆ DONIO ODLUKU! “Razgovaraćemo sa Minićem, ali NAŠI STAVOVI SU JASNI”
-
Politika1 dan agoKAKO SE UNIŠTAVA JAVNA USTANOVA! SNSD-ovi kadrovi od Doma penzionera u Prijedoru napravili poligon za afere i bezvlašće!
-
Politika2 dana ago“AJMO JOVO NANOVO”! Od ponoći RiTE Ugljevik van pogona, NEMA NI RUFIJEVOG UGLJA
-
Politika2 dana agoGLASALI STE ZA PROMJENE, A VAŠ GLAS ZAVRŠIO U VLASTI! Da li je konačno vrijeme da se mandat vrati strankama i zaustavi politička trgovina?
-
Politika3 dana agoVLADO ĐAJIĆ: Sve je očiglednije da su izbori bili lažirani
-
Društvo2 dana agoRUFIJU 200 MILIONA KM, a Istok 2 stoji zbog tri miliona
-
Banjaluka1 dan agoMAКSIĆ PREDLAŽE NOVO PRAVILO: Ako radnici moraju raditi nedjeljom, neka i odbornici dođu na posao!
-
Politika21 sat agoDRINIĆ ODBACUJE GLASINE “PSS ostaje jedinstven, mi smo JEDINA PRAVA ALTERNATIVA”
