Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović stigao je u Viši sud u Podgorici zbog saslušanja u slučaju “Telekom”.

Sa njim je, pišu podgoričke Vijesti, stigla i njegova advokatica Svetlana Vujanović, bivša sudija Vrhovnog suda i nekadašnja prva dama Crne Gore.

Saslušanje se odnosi na sumnje u korupciju tokom privatizacije Crnogorskog Telekoma 2005. godine, odnosno na navode da je preko konsultantskih ugovora prikrivana isplata mita.

Saslušanje je predložila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović, koja je preuzela krivično gonjenje u ime države nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u avgustu prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastara krivičnog gonjenja.

Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda zauzelo je, međutim, stav da u ovom predmetu nije nastupila zastara, nakon čega je omogućeno sprovođenje predloženih dokaznih radnji.

MANS je krivičnom prijavom iz 2019. godine obuhvatio Mila i njegovu sestru Anu Đukanović, kao i više drugih osoba, zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom privatizacije “Telekoma”.

Nosilac liste „Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom i tom prilikom izrazio spremnost da i dalje lično doprinosi jačanju bilateralne saradnje Srbije i Izraela.

Dodao je da su odnosi Srbije i Izraela, uprkos izazovima, podignuti na viši nivo.

„Zahvaljujući na telefonskom pozivu, konstatovao sam da smo u proteklom periodu, uprkos različitim globalnim izazovima, uspjeli da srpsko-izraelske odnose podignemo na značajno viši nivo. Izrazio sam spremnost da i dalje lično doprinosim jačanju bilateralne saradnje“, naveo je Vučić.

Vlasti Srbije najavile su isplatu osiguranih depozita do 50.000 evra, ali sudbina novca iznad tog iznosa zasad je neizvjesna.

Oduzimanje dozvole za rad Alta banci u Srbiji izazvalo je velike probleme među ruskim državljanima koji su se nakon početka invazije na Ukrajinu preselili u tu zemlju. Mnogi su u banci držali novac od prodaje nekretnina u Rusiji, primali plate ili poslovali preko njenih računa. Sada ne mogu pristupiti novcu, a posebno su zabrinuti oni čiji depoziti premašuju osigurani iznos od 50.000 evra.

O svojim iskustvima govorili su za ruski nezavisni portal Meduza.

Vlasti Stbije najavile su isplatu osiguranih depozita do 50.000 evra, ali sudbina novca iznad tog iznosa zasad je neizvjesna.

„Na računu nam je ostalo 70.000 evra”

Anton, IT stručnjak koji se s porodicom preselio u Srbiju, ispričao je za Meduzu da su u Alta banci držali oko 70.000 evra od prodaje stana u Moskovskoj oblasti. Novac su postepeno prebacivali iz Kazahstana, a posljednju uplatu izvršili su samo četiri dana prije zatvaranja banke.

Kada su saznali šta se dogodilo, odmah su pokušali podići novac.

„Otišli smo do bankomata, ali nije radio. Zatim smo otišli do poslovnice. Nakon pola sata pojavila se zaposlenica i rekla da se poslovnica neće otvoriti. Aplikacija nije radila. Nismo mogli ni podići ni prebaciti novac”, ispričao je.

Porodica je razmišljala o kupovini nekretnine u Srbiji, ali sada ne zna kada će ponovo moći raspolagati svojom ušteđevinom.

„Naravno da smo bili jako uznemireni. U početku je nastala panika. U redu pred bankom upoznali smo ljude kojima je situacija mnogo gora nego nama. Neki su ondje držali sav svoj novac”, rekao je Anton.

Njegova porodica ima dio ušteđevine u drugim bankama, ali planiraju potražiti pravnu pomoć kako bi pokušali vratiti iznos koji premašuje osigurani depozit.

„Imam novca za još dva dana života”

Posebno je teška situacija za ruske emigrante kojima je Alta bila jedina veza s međunarodnim sistemom plaćanja.

Artjom, bivši fotoreporter koji danas živi u Crnoj Gori i predaje fotografiju putem interneta, koristio je karticu Alta banke za podizanje novca zarađenog preko PayPala. Nakon zatvaranja banke ostao je bez mogućnosti pristupa svojim prihodima.

„Novac mi nije u banci, nego na PayPalu, ali sada ga ne mogu koristiti. Da sam znao šta će se dogoditi, podigao bih barem nekoliko stotina evra za svakodnevne potrebe, za školske obroke kćerke, prodavnicu i kurs jezika. Sada ću morati posuđivati od poznanika”, rekao je.

Ističe da mu problem nije samo gotovina jer bez bankovne kartice ne može plaćati ni internetske usluge.

„U frižideru imam hrane za još dva dana. Toliko vremena imam da pronađem način kako doći do novca”, ispričao je.

Slične probleme imaju i ruski preduzetnici. Dmitrij, koji u Srbiji pokušava pokrenuti samostalnu djelatnost, samo dan prije zatvaranja banke preuzeo je dokumentaciju za novootvoreni poslovni račun.

Sada mora pronaći drugu banku koja će mu omogućiti legalno poslovanje, što je za ruske državljane bez odgovarajućih dozvola boravka posebno teško.

Prodali stanove u Rusiji, a novac ostao blokiran

Boris, koji se u Srbiju preselio tokom ljeta, takođe je u Alta banci držao novac od prodaje nekretnine u Rusiji. Njegova ušteđevina premašuje granicu osiguranja depozita od 50.000 evra.

„Prodao sam nekretninu, novac je stigao na račun i onda se dogodilo ovo. Prva reakcija bili su tjeskoba, šok i nevjerica”, rekao je.

Trenutno raspolaže samo gotovinom, za koju procjenjuje da će mu potrajati između tri dana i sedmicu dana.

„Banka je normalno radila. Ljudi su dolazili, otvarali račune i uplaćivali novac. A onda su nam odjednom rekli: Gotovo je”, ispričao je.

Posebno ga zabrinjava što ne zna koliko će trajati povrat sredstava iznad osiguranog iznosa.

Problemi su pogodili i firme koje su preko Alta banke isplaćivale plate, plaćale poreze i podmirivale poslovne obaveze. Jedna ruska preduzetnica rekla je Meduzi da njena firma sada mora hitno otvoriti nove račune kako bi nastavila normalno poslovati.

„Neki imaju blokiranih 180.000 evra, a trebali su kupiti stan”

Apolinarija, direktorica organizacije za zaštitu ljudskih prava „Sloboda i pravo”, pomaže ruskim državljanima čiji su računi blokirani.

Prema njenim riječima, pojedini emigranti u Alta banci držali su između 50.000 i 180.000 evra.

„Vidjela sam slučaj ljudi koji su na računu imali 180.000 evra. U srijedu su trebali kupiti stan. Možete zamisliti u kakvom su sada stanju. To je sve što su tokom života uštedjeli, novac od prodatog stana i automobila, a niko ne zna kada će im biti vraćen”, rekla je.

Spomenula je i ženu koja je platu primala preko Alta banke, a nakon njenog zatvaranja ostala je sa samo 3.000 dinara gotovine, odnosno manje od 30 evra.

„Trenutno u svim grupama vladaju panika i histerija”, opisala je raspoloženje među pogođenim klijentima.

Njena organizacija, zajedno s pravnicima, priprema zahtjeve srbijanskim institucijama. Traže jasne rokove povrata novca, informacije o postupku isplate za strane državljane te mogućnost hitnog otvaranja računa u drugim bankama.

„Ne namjeravamo samo sjediti i čekati. Najvažnije je da ljudi znaju šta trebaju učiniti i kada će moći dobiti svoj novac”, poručila je Apolinarija.

(SB)