U Bosni i Hercegovini će biti pretežno sunčano i vruće vrijeme uz prolaznu oblačnost i maksimalnu dnevnu temperaturu vazduha do 39 stepeni Celzijusovih.

Poslije podne u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka jugu očekuje se razvoj dnevne oblačnosti, iz koje se samo ponegdje može javiti po koja kap ili slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 13 do 20, a maksimalna od 31 do 39 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar, tokom jutra i pojačan sjevernih smijerova, a u Hercegovini umjerena i jaka bura.

Kataklizmični prizori suhih korita rijeka, rekordno niskih vodostaja ili katastrofalnih požara koji haraju Evropom, pa i našom regijom, dokaz su da će klimatske promjene, na koje nauka upozorava decenijama, ostavljati sve teže posljedice.

Zbog dugotrajne suše ugrožena su izvorišta pitke vode, pa su i u brojnim gradovima BiH na snazi apeli za racionalnu potrošnju vode ili redukcije u isporuci. U Mostaru i Lukavcu pokrenute su privremene planske obustave isporuke, u Banjaluci je isporuka ograničena za pojedina prigradska naselja, a na Palama su na snazi svakodnevne četverosatne redukcije, piše Avaz.

U Konjicu su u pojedinim dijelovima na snazi noćne obustave vodosnabdjevanja, dok su upozorenja da se voda ne koristi za zalijevanje vrtova ili punjenje bazena izdata u Tomislavgradu, Širokom Brijegu, Posušju, Bihaću, Cazinu, Prijedoru, Travniku i Zvorniku.

Dok zalihe pitke vode gubimo s gotovo svakom aktivnošću čovjeka u prirodi – od sječe šuma i neplanske gradnje, do zagađenja i uzurpacije rijeka, dodatno zabrinjavaju podaci o gubicima na mrežama.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, samo u FBiH je tokom prošle godine izgubljeno više od 136 miliona kubnih metara vode i da su gubici u vodovodnim sistemima 58,8 posto. Ranije analize Svjetske banke pokazale su da se gubici u urbanim vodovodnim mrežama BiH procjenjuju na 40–70 posto.

Najgore u Sarajevu

– Znam podatak za Sarajevo da je gubitak i više od 75 posto, a da bi se sve to saniralo potrebno je obezbijediti pare. Oni uzimaju kredite za razne stvari, a nikada za prioritete poput ovog. To EU nudi uvijek, pa mi nije jasno zašto to ne rade – kazao nam je akademik Muriz Spahić, doktor geografskih nauka i istaknuti bh. hidrolog.

Dodaje da se istovremeno, smanjivanjem vodozaštitnih zona povećava potreba za vodom. Spahić primjećuje da, za razliku od poplava, sušu gotovo i ne smatramo elementarnom nepogodom. Iz niza grešaka zbog kojih jednoj od najbogatijih zemalja Evrope prijete nestašice pitke vode, Spahić izdvaja izgradnju malih hidroelektrana.

– Da smo bili pametni, kao što nismo, da očuvamo vode na kojima su izgrađene mini-hidroelektrane. One su na višim nadmorskim visinama i van domašaja su čovjeka i sada ne bismo imali problema s nedostatkom vode. Na tim vodotocima je trebalo izgraditi određene akumulacije iz kojih bismo ih mogli uzimati u svakom momentu – ističe Spahić.

Međutim, to ne rješava gubljenje voda, koje primijetimo tek kada se pojavi problem, objašnjava on. Vodosnabdijevanje se rješava tokom cijele godine ili decenija, jer radi se o velikim projektima zamjene infrastrukture u cijelom gradu, i to su strateški zahvati kojima se dolazi do rješenja za naredne dvije do tri decenije, ističe akademik Spahić.

Avaz

Presuda Vrhovnog suda kojom je poništena koncesija za istraživanje uglja na lokalitetu „Bukova Kosa“ u Prijedoru dodijeljena firmi „Drvo Export“ iz Teslića neće imati nikakvog efekta s obzirom da je Vlada Republike Srpske sprovela novi formalni postupak smatrajući da je time ispoštovala presudu. Javnost u Srpskoj, mještani ove lokalne zajednice i udruženja za zaštitu prirode nadala su se da bi nakon ove presude moglo doći do uvođenja reda u oblasti eksploatacije prirodnih bogatstava, ali od toga neće biti ništa.

Naime, Vlada je na sjednici 30. jula donijela novu Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača i koncesiju za istraživanje uglja ponovo dodijelila firmi „Drvo Export“ iza kojeg stoji Srđan Klječanin Rufi, a zatim ga objavila u službenom glasniku RS konstatujući da je tako otklonila nedostatak utvrđen presudom.

„Ovim rješenjem se u potpunosti otklanja formalni nedostatak, utvrđen predmetnom presudom, na način da sadrži zakonom propisano obrazloženje“, navodi se u odluci Vlade.

U Vladi smatraju da su se u ponovnom postupku u potpunosti pridržavali pravnih shvatanja i primjedbi Vrhovnog suda Republike Srpske.

„S obzirom na to da je koncesioni period za istraživanje u međuvremenu istekao, ovaj organ je u obzir uzeo da je investitor u dobroj vjeri ispunio sve obaveze definisane ugovorom o koncesiji, a da je propust neobjavljivanja osporenog akta bio isključivo tehničke prirode“, kažu u Vladi.

Inače, koncesija za ova istraživanja dodijeljena su za period od oktobra 2023. do oktobra 2025. godine.

Drvo Export je u međuvremenu dobio i koncesiju za eksploataciju na period od deset godina tako da nema nikakvih prepreka za dalji nastavak svojih aktivnosti.

Da bageri nesmetano kopaju pisali smo 20. jula ove godine u tekstu „Sud poništio koncesiju, bageri na Bukovoj Kosi i dalje kopaju“.

Mještani su od početka bili protiv ovog projekta jer su tvrdili da će im životna sredina biti uništena što se kasnije ispostavilo kao tačno.

Inače, ugalj koji se eksploatiše sadrži visok udio sumpora i prilikom sagorijevanja nanosi veliku štetu prirodi i ljudima.

(Capital) Foto: BN/Arhiv