Connect with us

Svijet

DRAMATIČAN PREOKRET NA MEDITERANU! Grčka uvodi obavezni vojni rok

Grčka je novim zakonskim okvirom uvela mogućnost devetomjesečnog vojnog roka za regrute koji se odazovu prvom pozivu i ne traže odlaganje služenja zbog studija.

Prema Zakonu, pravo na skraćeno, devetomjesečno služenje imaju oni koji svoju punu vojnu obavezu započnu odmah po prvom pozivu i ne koriste odlaganje.

Nakon devet mjeseci stvarne službe smatra se da su u potpunosti izvršili vojnu obavezu.

Za one koji žele da nastave školovanje, zakon predviđa mogućnost odlaganja regrutacije radi studija.

Za to više nije neophodno da su već upisani u visokoškolsku ustanovu – dovoljno je da dokumentima dokažu da imaju pravo da učestvuju u postupku prijema ili upisa.

Svijet

PO UZORU NA SRBIJU: Novi omladinski pokret u Njemačkoj poziva na proteste

Na internet stranici pokreta oko 18.000 ljudi podržalo je demonstracije u četrdesetak njemačkih gradova.

Novi omladinski pokret u Njemačkoj poziva i ostale pripadnike “Generacije Z” na proteste po uzoru na studente u Srbiji, piše britanski dnevnik “Fajnenšel tajms”.

Portparol pokreta “Generacija Z rješava” Veronila Dinter izjavila je da su inspirisani studentima u Srbiji koji su blokirali Univerzitete i predvodili proteste od 2024. godine.

Međutim, ciljevi pokreta u Njemačkoj su malo drugačiji i njihovi najveći problem je mogućnost ponovnog obaveznog služenja vojnog roka te smanjenje socijalnog i budžeta za obrazovanje.

Dinterova je izrazila uvjerenje da mogu da vrše pritisak na administraciju kancelara Fridriha Merca.

-Generacija Z” juče je održava sastanke na Univerzitetima, uglavnom u Berlinu i za danas najavljuju mogućnost potpunog zatvaranja pošto će protesti biti održani širom Njemačke i Italije, gdje i sindikati planiraju štrajkove na nacionalnom nivou.

Na internet stranici pokreta oko 18.000 ljudi podržalo je demonstracije u četrdesetak njemačkih gradova.

Nastavi čitati

Svijet

RAT PROTIV IRANA KOŠTAO SAD 48,3 MILIJARDE DOLARA: Konačni račun mogao bi biti znatno veći

Pentagon je saopštio da je rat protiv Irana do 13. novembra koštao SAD 48,3 milijarde dolara, bez troškova obnove oštećenih vojnih objekata.

Američke vojne operacije protiv Irana koštale su Sjedinjene Američke Države 48,3 milijarde dolara do 13. novembra, a u taj iznos nisu uključeni troškovi obnove vojnih objekata oštećenih tokom iranskih napada na Bliskom istoku.

Ove podatke iznio je zvaničnik Pentagona Artur Miler tokom saslušanja pred Odborom Senata za oružane snage u Vašingtonu.

Miler, koji je zadužen za budžetska pitanja u Pentagonu i predložen za funkciju finansijskog kontrolora američke Ratne mornarice, predstavio je najnoviju procjenu troškova sukoba.

Prema njegovim riječima, ukupni izdaci obuhvataju troškove municije, zamjene vojne opreme i izvođenja vojnih operacija.

Najnovija procjena za oko 27 odsto veća je od iznosa koji je ranije objavio Budžetski ured Kongresa. Ta institucija je 1. avgusta procijenila da su američki troškovi rata protiv Irana dostigli 38 milijardi dolara.

Miler je naglasio da u sadašnju računicu nisu uključeni izdaci za sanaciju američkih vojnih objekata koji su oštećeni u iranskim napadima širom Bliskog istoka.

Dodao je da trenutno ne raspolaže procjenom tih dodatnih troškova.

Šteta na vojnim objektima mogla bi dostići 15 milijardi dolara
Predsjedavajući Odbora Senata za oružane snage, republikanac Rodžer Viker, zatražio je od Milera da što prije dostavi podatke o troškovima popravke oštećenih objekata.

Prema informacijama koje je prošlog mjeseca objavio „Volstrit džornal“, pozivajući se na izvore iz Pentagona, šteta na američkoj vojnoj infrastrukturi u regionu mogla bi iznositi između pet i 15 milijardi dolara.

Ukoliko se te procjene potvrde, ukupni američki izdaci povezani sa ratom protiv Irana mogli bi dostići između 53,3 i 63,3 milijarde dolara.

Podatke sa saslušanja prenijela je kineska novinska agencija Sinhua.

Nastavi čitati

Svijet

“SVI PROJEKTILI IDU U JEDNOM SMJERU!”: Stravična Putinova odmazda zbog Krimskog mosta, milioni bez vode i struje

Rusija pokrenula stravičan raketni napad na Ukrajinu.

Rusija je tokom noći pokrenula masovni raketni napad na Kijev i druge regione širom Ukrajine kao odmazdu za oštećenje Krimskog mosta, a udarima su prethodili cjelodnevni napadi dronovima na samo središte ukrajinske prijestonice.

Pogođena tri mosta preko Dnjepra
Ruski balistički projektili pogodili su tri mosta preko rijeke Dnjepar, a prvi podaci govore o najmanje troje poginulih i 15 ranjenih, uz strah da će broj žrtava rasti. Riječ je o najžešćim udarima na ključne saobraćajnice koje povezuju lijevu i desnu obalu Kijeva od početka rata. Gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je na Telegramu da su pogođeni Podolsko-voskresenski, Darnicki i Južni (Pivdenji) most. Zbog zatvorenih i ograničenih puteva, kretanje u gradu od tri miliona stanovnika, koji svakodnevno koriste šest glavnih mostova, drastično je otežano.

Nestanak struje i vode, podignuti bombarderi Tu-160
U prestonici je prekinuto snabdevanje strujom i vodom, dok su se sirene oglasile u svim regionima, a eksplozije su odjekivale čitave noći, piše “Kyiv Independent”. Vojni kanali izvijestili su da je Rusija podigla supersonične strateške bombardere Tu-160 iz baze Ukrainka na Dalekom istoku, sposobne da nose konvencionalno i nuklearno oružje, čime su ugrožene i oblasti daleko od fronta.

Talasi eksplozija od 1.25 do jutra
Prve detonacije potresle su Kijev oko 1.25 časova po lokalnom vremenu, neposredno nakon upozorenja na balističke rakete. Nešto prije dva sata ujutru vazduhoplovstvo je poručilo: “Svi balistički projektili idu prema Kijevu”, nakon čega su uslijedili snažni udari u centru. Novi talasi eksplozija trajali su od 3.00 do 6.30. Kličko je naveo da je pogođen objekat kritične infrastrukture, pa je četvrt Pečersk ostala bez grejanja, struje i vode. Prijavljeni su požari u stambenim zgradama u Obolonu i Podolu, kao i udari na nestambene objekte u Podolu i infrastrukturu u Golosejevskom okrugu.

Udari širom zemlje, pogođena bolnica u Harkovu
Uzbune zbog balističkih raketa proglašene su za Sumsku i Poltavsku oblast, a dronovi su stigli i do krajnjeg zapada. U Lavovu su eksplozije odjeknule prije sedam ujutru tokom dejstva PVO, nakon što je guverner Maksim Kozicki upozorio da ruski dron kruži iznad grada, dok je PVO dejstvovala i u Ivano-Frankivsku, potvrdio je gradonačelnik Ruslan Marcinkiv.

U Krivom Rogu masovni napad dronovima pogodio je važan infrastrukturni objekat, izjavio je Aleksandar Vilkul. Bliže frontu, u Harkovu, gradonačelnik Igor Terehov saopštio je da je pogođena bolnica u Ševčenkovskom okrugu, gdje su ranjene najmanje četiri osobe, a razbijeno je više od 50 prozora.

Putinova prijetnja i diplomatski preokret
Dan uoči napada ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je odmazdom zbog udara na Krimski most, čiji se dio urušio 17. novembra nakon što ga je Ukrajina pogodila projektilom “Flamingo”. “Naša odmazda biće mnogo bolnija od onoga što je Ukrajina učinila mostu. S današnjim preciznim oružjem to uopšte nije teško izvesti”, poručio je Putin.

Noćnom napadu prethodili su cjelodnevni udari dronovima na centar Kijeva, u kojima su oštećene dvije evropske ambasade, katedrala Svetog Vladimira i stambene zgrade, dok je 26-godišnji muškarac poginuo, a petoro ljudi je povrijeđeno.

Sve se odigralo dok je Putin u kineskom Šenženu sa Donaldom Trampom i Si Đinpingom potpisao “deklaraciju o miru”, dok je Volodimir Zelenski u Berlinu sa liderima “Koalicije voljnih” zatražio prekid vatre za energetiku i plovne puteve u Crnom moru, što je Putin odbio.

Nastavi čitati

Aktuelno