Javno prozivanje firmi koje isplaćuju dio plata na ruke, optužbe na račun korumpiranih inspektora i ukazivanje na spregu vlasti sa privatnicima, suština su oštrih poruka koje su čitaoci Srpskainfo uputili u brojnim reakcijama na naš tekst o sivoj ekonomiji i izvlačenju novca u Republici Srpskoj. Reakcije su uslijedile na tekst o masovnoj isplati dijela plata u kovertama, u kojoj smo ukazali na to kako poslodavci uz minimalnih 10 odsto poreza podižu milione maraka dobiti u kešu izbjegavajući plaćanje doprinosa. Povod za tekst bile su izjave stručnjaka i prijedlozi da se po uzoru na uređene sisteme uvedu novčane stimulacije za radnike koji prijave utaju poreza, ali i upozorenja iz sindikata da poslodavci konstantno zloupotrebljavaju budžetske olakšice. Objava je otvorila žustru raspravu i ogolila duboko nezadovoljstvo građana koji tvrde da institucije svjesno žmire nad ovim problemom.

Dok su jedni odgovornost prebacili direktno na nefunkcionalan inspekcijski sistem i spregu vlasti sa privatnim sektorom, drugi su otišli korak dalje i u komentarima odmah javno naveli više konkretnih preduzeća iz oblasti građevinarstva, IT sektora, trgovine i uslužnih djelatnosti za koja tvrde da radnicima godinama isplaćuju novac “na ruke”.

Čitalac koji se potpisao kao Marić poručio je da se više ne smije čekati pasivnost nadležnih.

– Kad neće inspekcija, onda treba javno objavljivati koje firme daju kovertu. Ja ih znam nekoliko – naveo je on.

Sličnog stava je i korisnik pod nadimkom Savo, koji je predložio da se portalu Srpskainfo anonimno prijave sve firme koje daju plate na ruke.

Jedan od čitalaca iznio je detaljne tvrdnje o praksi u firmi u kojoj radi, ističući da se godinama na račun uplaćuje samo minimalac.

– Godinama na račun uplaćuju minimalac, a ostalo na ruke u kešu – marke, eure i dinare. To je vrlo jednostavno riješiti, ili i državi plaćaju da ćuti na to. Od tih poreza koji bi trebalo da se uplaćuju, kupuju se jahte – naveo je on.

Na ove navode nadovezao se i čitalac pod nadimkom „Još jedan radnik“, ističući da posjeduje i materijalne dokaze o isplatama.

– Gdje mogu da prijavim firmu što plaća radnike više na kovertu nego na žiro-račun? Pri tome, nekoliko šefovih uvlakača se bogati od neplaćenih doprinosa. Još čuvam koverte u kojima su mi davali plate, mogu svjedočiti kad god zatreba! – naveo je on.

Teške optužbe iznesene su i na račun velikih privrednih subjekata koji ostvaruju milionsku dobit.

– Pojedini svake godine imaju desetine miliona dobiti, a pola radnika tobože na minimalcu. Naravno, razlika ide u koverti. Niko više ne radi samo za minimalac – naveo je čitalac sa nadimkom „Gospodin“.

Takođe, čitaoci su se osvrnuli i na IT sektor, gdje MilanKV tvrdi da je isplata dijela plate na ruke već decenijama javna tajna među pojedinim liderima u toj industriji.

Pored navođenja primjera iz prakse, čitaoci navode da radnici nemaju kome da se obrate jer su inspekcijski organi potpuno zakazali ili su pod direktnim uticajem politike.

– Kome da prijavim kad svi poslodavci imaju „nekoga svog“ u Vladi ili Inspektoratu, pa im ne može „niko ništa“, kako i sami znaju reći. Sve je to uvezani kriminal – opisao je bespomoćnost radnika čitalac Marko.

Drugi su ukazali i na korupciju navodeći: „Dođe inspektor, dobije i on kovertu. I nikome ništa, eventualno radnik dobije otkaz.”

“Veteran” poziva na odgovornost same države navodeći da ne mogu radnici biti pokretači kontrola, nego inspekcija i zakoni.

– Vlast je kriva za ovakvo stanje jer i kada radnik prijavi utaju, vlast kontroliše tužilaštvo i ništa se ne desi. To je odavno poznato – naveo je on.

Dio čitalaca se osvrnuo i na širu ekonomsku sliku, ističući da dobar dio krivice snose i sami propisi te visoki nameti na rad, dok drugi tvrde da je siva ekonomija zapravo osnovni izvor finansiranja političkih struktura.

– Dok god porez na dobit i podizanje keša bude malen, do tada će biti koverti. Jeftinije je podići keš i isplaćivati radnicima kroz koverte nego plaćati doprinose na lični dohodak, a jadni radnici moraju da rade i prehrane svoje porodice. Država ne radi svoj posao – poručio je „Običan čovjek“.

Korisnik pod nadimkom Vlado iznio je još oštrije tvrdnje na račun političke pozadine problema.

– Kod nas ne postoji interes jer isti ti poslodavci isti taj keš moraju davati tamo nekome kao reket da bi radili u ovoj državi, nemojmo se praviti grbavi. Mi smo dno uvijek bili i bićemo. Zašto ne postoji zakon o porijeklu imovine? 90 posto ljudi na vlasti bi bilo u zatvoru – poručio je on.

Ima i onih koji ukazuju na to da se koverta često prihvata prećutnim dogovorom.

– Ovakve stvari se rade uz obostranu volju poslodavca i radnika. Radniku se obično predoče dvije opcije, nakon čega 90% radnika svjesno i svojom voljom bira onu u kojoj mu se dio isplaćuje “na ruke”. Tako da to nije zakonski, već moralni problem koji se propisima ne može riješiti – napisao je jedan od čitalaca Srpskainfo.

Brojne reakcije na ovu temu jasna su poruka da je isplata plata u kovertama problem koji duboko potresa društvo, dok građani sve glasnije traže konkretne akcije nadležnih institucija umjesto deklarativnih najava i praznih obećanja.

Srpskainfo

Udruženje za zaštitu okoline “Zeleni Neretva” i Fondacija “Atelje za društvene promjene – ACT” obavijestili su javnost o zagađenju Neretve, a Agencija za vodno područje Јadranskog mora uzima uzorke vode i rezultati se očekuju danas.

Zagađenje, prema navodima Udruženja i Fondacije, potiče iz industrijske zone u Konjicu.

U saopštenju Udruženja se navodi da je ispuštanje otpadnih voda primijećeno u podne, na lokaciji industrijske zone, a o tome su obaviještene nadležne institucije. Izlazak inspektora Federalne uprave za inspekcijske poslove očekuje se najkasnije ujutro, javljaju federalni mediji.

Posljedice ovogodišnje dugotrajne suše u Hrvatskoj sljedeće godine bi mogle da dovedu do poskupljenja hrane za 20 do 30 odsto, a u nekim scenarijima cijene bi mogle biti veće i za 40 odsto, ocijenila je savjetnica hrvatskog ministra poljoprivrede Tatjana Radić.

Ona je za HRT rekla da se hrvatski poljoprivrednici već sedmu godinu suočavaju sa sušom, gradom i drugim vremenskim nepogodama, koje smanjuju njihove prihode i produktivnost.

Kao jedan od ključnih načina za prilagođavanje klimatskim promjenama Radić vidi veća ulaganja u navodnjavanje. Hrvatska u tome zaostaje za evropskim prosjekom, a problem dodatno predstavljaju usitnjena poljoprivredna zemljišta i visoki troškovi savremene tehnologije, dodala je.

Dok evropski poljoprivrednik u prosjeku ima zemlju u komadu od 15 hektara ili u samo nekoliko većih dijelova, hrvatski poljoprivrednik na istoj toj površini mora da obrađuje i do 70 sitnih, razbacanih parcela, upozorila je savjetnica hrvatskog ministra poljoprivrede.

Tatjana Radić je ocijenila i da hrvatsku poljoprivredu, pored klimatskih promjena, ugrožava sve veća zavisnost od uvoza, prenosi HRT. “Što se tiče uvoza, velikim dijelom tu odlučuju i sami potrošači. Činjenica je da imamo nižu potrošačku moć, ali isto tako, kada govorimo o cijeni svinjetine, možemo da vidimo da je cijena kilograma mesa gotovo jednaka cijeni kafe u kafiću”, poručila je ona.

Trgovinski lanci u Hrvatskoj bi, prema njenim riječima, trebalo da povećaju udio domaćih proizvoda i omoguće hrvatskim proizvođačima bolji pristup tržištu