Nedim Sladić, poznati meteorolog, najavio je da će se vrućine zadržati i u narednim danima, a moguće je da će temperature ići i iznad 40 stepeni.

Kako je naveo u svojoj objavi, prolazni i blagi pad temperature za tri do pet stepeni očekuje se sutra (nedjelja) budući da će se sjevernije od BiH premjestiti oslabljeni frontalni poremećaj koji bitnije ne utiče na vrijeme u BiH.

“Tako će u nedjelju dnevne temperature zraka opasti na vrijednosti uglavnom od 30 do 36 u Bosni, na jugu Hercegovine, gdje se ovo zahlađenje neće niti osjetiti, do 39°C. Iako prognozni modeli daju generalno niže temperature zraka, vršim korekciju na osnovu prethodnih/antecedentnih faktora (npr. suho tlo, manjak vlage i sl.)”, kaže on.

Šta prognozira Nedim Sladić za kraj avgusta?

Prema njegovim riječima, oko 27. avgusta usljed uticaja termobaričke doline nad Iberijskim poluostrvom, s prednje strane ovog sistema očekuje se dalji dotok vrelog vazduha sa sjevera afričkog kontinenta prema Balkanskom poluostrvu, uključujući i BiH.

“Uz izraženije južno visinsko strujanje zraka temperature zraka izgledno ponovo idu oko, pa i iznad 40°C. Vrijedno je naglasiti i još jednom podvući da je rizik od nastanka šumskih požara izuzetno visok sve do početka septembra mjeseca na području naše zemlje. Spržena vegetacija je trenutno poput fitilja za potpalu – i najmanja varnica će je inicirati”, navodi Sladić.

Zašto su šumski požari ove godine veliki rizik?

On se u drugoj objavi osvrnuo kako na ovo, tako i na prethodna ljeta, navodeći da su ljeta 2012, 2017, 2021, 2022. i 2024. bila žestoka.

“Vruća i suha ljeta više nisu izuzetak kakav su nekada bila. Posebno posljednjih nekoliko godina, pojavljuju se sa zabrinjavajućom učestalošću. Ali ovog ljeta postoji još jedna razlika.

Osim presušenih rijeka i potoka, požare više ne gledamo samo u Hercegovini, gdje su tokom ljeta uobičajena pojava, nego i u Bosni – nešto s čim se ranije nismo tako često susretali.

Zajednički sadržilac je dugotrajna meteorološka, a naročito hidrološka suša”, dodaje on.

Zašto obilne padavine nisu riješile problem suše?

Sladić ističe da to možda na prvi pogled djeluje nelogično jer smo tokom juna i jula imali dosta pljuskovitih padavina.

“Međutim, vodni deficit ne počinje s ljetom. U mnogim područjima vuče se još od februara, a nekoliko lokalnih pljuskova nije dovoljno da nadoknadi višemjesečni manjak vode. Problem nije samo koliko kiše padne, nego kada, gdje i na koji način padne”, navodi on.

Prema njegovom objašnjenju, kada velika količina kiše padne u veoma kratkom vremenu na isušeno i stegnuto tlo, značajan dio vode može završiti u površinskom oticanju umjesto da postepeno prodire u dublje slojeve zemljišta.

“Takve padavine mogu nakratko povećati površinsku vlagu, ali su mnogo manje efikasne u obnavljanju dugotrajnog deficita vlage u tlu i podzemnih voda nego ravnomjerno raspoređene i dugotrajnije padavine slabog do umjerenog intenziteta. Zato bujična poplava nije rješenje za sušu. Možemo imati obilnu kišu, poplavljene ulice i nabujale potoke, a da nekoliko dana kasnije tlo ponovo bude suho i da hidrološki deficit ostane gotovo netaknut”, objašnjava Sladić.

On je podsjetio na obilne padavine u oktobru 2024.

“One su mogle brzo ublažiti meteorološku sušu, ali to ne znači da su se istovremeno oporavili dublji slojevi zemljišta, podzemne vode i vodotoci. Hidrološkom sistemu za oporavak treba mnogo više vremena”, dodaje on.

Kako toplije zime utiču na vodne resurse?

Prema njegovim riječima, drugi problem su sve toplije zime i manja od prosjeka snježna akumulacija.

“Snijeg je prirodni rezervoar vode, jer akumulira padavine tokom zime, a zatim ih postepeno oslobađa tokom proljeća, hraneći zemljište, izvore, podzemne vode i rijeke. Kada je snijega manje, ili se zbog visokih temperatura otopi prerano, gubimo dio tog prirodnog skladišta upravo prije perioda godine kada potražnja za vodom naglo raste. Pojedine zime, poput 2021. godine, donijele su dosta snijega i podsjetili nas na neke snježne zime na planinama iz 1970-ih i 1980-ih. Ali jedna snježna zima teško može nadoknaditi deficit koji nastaje kroz niz toplijih zima sa manjom i kraće prisutnom snježnom akumulacijom”, kaže on.

Prema njemu, sve ovo dodatno opterećuje vodotoke, izvore, zemljište i vegetaciju.

Šta je potrebno kako bi se ublažile posljedice suše?

“Izmijenjen hidrološki ciklus ne znači jednostavno ‘manje kiše’. On znači da voda sve češće dolazi u pogrešno vrijeme, neravnomjerno raspoređena i u intenzitetu koji našem tlu, vegetaciji i vodnim zalihama otežava da je zadrže i iskoriste, a s kojom se naša infrastruktura ne može izboriti. Zato je vrijeme da ozbiljno počnemo razmišljati o upravljanju vodom, zaštiti zemljišta, šuma i izvorišta te o robusnijoj infrastrukturi prilagođenoj i sušama i ekstremnim padavinama”, dodaje Sladić.

ECB smatra gotovinu važnim dijelom ‘nacionalne pripremljenosti za krizne situacije’, a činjenicu da se njome sve manje svakodnevno plaća dok je građani istodobno sve više čuvaju opisuje kao paradoks. Lane je upozorio i da je potrebno osigurati dostupnost mreže bankomata širom Evropske unije.

Iako se širom Evrope najčešće plaća karticama i mobitelima, količina gotovine u opticaju nastavlja rasti. Strah od ratova, prirodnih katastrofa i kibernetičkih napada potiče građane da kod kuće drže novac za hitne slučajeve

Vrijednost novčanica evra u opticaju porasla je s približno bilion evra 2016. na 1,6 biliona evra u junu ove godine, pokazuju podaci Evropske centralne banke (ECB), prenosi Guardian.

Philip Lane, glavni ekonomist ECB-a, na konferenciji MacGill Summer School u Irskoj upozorio je na zanimljiv raskorak: gotovina se sve manje koristi pri svakodnevnom plaćanju, ali ljudi je istovremeno sve više čuvaju. ‘Ukupna količina novčanica nastavlja rasti. Njihova upotreba u transakcijama pada, ali ukupna količina raste’, rekao je Lane.

Jedan od razloga je zabrinutost da bi kibernetički napadi ili druge krizne situacije mogli privremeno onesposobiti digitalne sisteme plaćanja. Prošle godine, naprimjer, dugotrajni kibernetički napad na britanski Marks & Spencer sedmicama je onemogućavao tom trgovcu primanje internetskih narudžbi.

EU savjetuje građanima da pripreme ‘krizni paket’

Građanima Evropske unije još je 2025. godine preporučeno da pripreme zalihe hrane, vode i drugih osnovnih potrepština dovoljne za najmanje 72 sata. Takav krizni paket, namijenjen situacijama poput požara, poplava, oluja i kibernetičkih napada, trebao bi sadržavati i gotovinu.

ECB, koji podatke o novčanicama prati od 2002. godine, bilježi njihov kontinuiran rast. U opticaju je više od 31 milijarde novčanica, u odnosu na oko 24 milijarde neposredno prije pandemije 2019. Najzastupljenija je prošle godine bila novčanica od 50 evra, a slijedila ju je ona od 100 evra.

Koliko je gotovine dovoljno?

Austrija, Finska, Njemačka, Švedska i Nizozemska već preporučuju građanima da po kućanstvu drže između 70 i 100 evra u gotovini, dovoljno za osnovne potrebe tokom 72 sata ako internetsko i mobilno plaćanje prestane funkcionirati.

Olive McCarthy, profesorica sa Univerziteta College Cork koja se bavi finansijskom uključenošću, upozorava da gotovina ne bi smjela postati samo rezervno sredstvo za krizne situacije, prenosi tportal,

‘Savjet da držimo gotovinu za hitne slučajeve ima smisla i podsjeća nas da moramo biti spremni kada zakažu digitalni sistemi. No važno je da gotovinu ne počnemo promatrati isključivo kao rezervu. Ako je prestanemo koristiti kada nema krize, možda je neće biti jednostavno koristiti kada nam doista zatreba’, rekla je.

Paradoks u Evropi

ECB smatra gotovinu važnim dijelom ‘nacionalne pripremljenosti za krizne situacije’, a činjenicu da se njome sve manje svakodnevno plaća dok je građani istodobno sve više čuvaju opisuje kao paradoks. Lane je upozorio i da je potrebno osigurati dostupnost mreže bankomata širom Evropske unije.

McCarthy ističe da dio potrošača bira gotovinu zbog privatnosti i praktičnosti te da je ona posebno važna starijim i ranjivim građanima, uključujući žrtve porodičnog nasilja koje mogu ovisiti o njoj ako im partner kontroliše potrošnju. Dodala je da može pomoći i djeci u učenju finansijske pismenosti i upravljanja novcem.

(SB)

Rezervne trupe EUFOR-a danas počinju pristizati u BiH, a prema informacijama koje smo dobili iz Glavnog štaba EUFOR-a u Sarajevu, austrijske trupe bi upravo trebalo da cestovnim konvojem uđu u BiH na graničnom prelazu Gradiška.

Kako nam je rečeno, vojna oprema iz Italije natovarena je na brod i treba da krene putem BiH, a sve bi trebalo da bude spremno do subote, kada počinje velika vojna vježba “Brzi odgovor 2026” koja treba da traje do 3. septembra.

Kako je ranije saopšteno, u vježbi će učestvovati trupe EUFOR-a trajno stacionirane u BiH, a biće uključeni i dodatni vojni kontigenti iz Austrije, Albanije, Bugarske, Francuske, Grčke, Mađarske, Italije i Rumunije.

EUFOR poziva građane da se raspitaju o lokacijama na kojima će vježbe biti održavane i kako bi mogli da prisustvuju taktičkim operacijama i drugim aktivnostima, poput taktičke padobranske vježbe koja će se održati u Bijeljini i Mostaru.

Vježba će biti provedena uz koordinaciju s lokalnim partnerima, poput Oružanih snaga BiH, predstavnika državnih i drugih nivoa vlasti, agencija za sprovođenje zakona i drugih partnera.

“Vježba ‘Brzi odgovor 2026’ pokazuje kontinuiranu posvećenost miru, stabilnosti i bezbjednosti u BiH, kao i sposobnost EUFOR-a da brzo i efikasno reaguje kad god je to potrebno”, navode u EUFOR-u.

Komandant EUFOR-a general-major Mauricio Fronda rekao je da je „Brzi odgovor“ jedna od najvažnijih godišnjih aktivnosti EUFOR-a, kojom se provjerava sposobnost brzog raspoređivanja i pojačavanja snaga, koordinacije s partnerima i održavanja visokog nivoa spremnosti za izvršavanje izvršnog mandata koji proizlazi iz odluka Savjeta bezbjednosti UN-a.

Fronda je ocijenio da je bezbjednosna situacija u BiH stabilna, ali da održavanje stabilnosti zahtijeva stalnu spremnost, blisku saradnju i kontinuirano praćenje bezbjednosnog okruženja. Prema njegovim riječima, vježba treba da osigura da EUFOR može efikasno reagovati kada je to potrebno i da dodatno unaprijedi sposobnost zajedničkog djelovanja sa domaćim partnerima.

Nezavisne