Connect with us

Politika

DIGLI BI PRIMANJA, ALI NE ZNAJU KAKO! Za isplatu većih plata u intiticijama BiH fali 121,6 miliona KM?

S obzirom na to da nije usvojen budžet institucija BiH za 2023. godinu, a ni dokument okvirnog budžeta 2023-2025, upitno je da li će Ministarstvo finansija i trezora BiH, odnosno Savjet ministara BiH uspjeti da obezbijedi oko 121,6 miliona KM za isplatu plata i naknada zaposlenim u institucijama BiH koje su povećane tokom prošle godine.

Ovo se, između ostalog, navodi u Informaciji o aktivnostima na usvajanju Zakona o budžetu institucija BiH te nemogućnosti primjene Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH i odluka o ličnim primanjima koje je donio Savjet ministara BiH tokom 2022. godine.

Ovu informaciju na posljednjoj sjednici usvojio je Savjet ministara BiH, a u njoj se još navodi i to da je Ministarstvo finansija i trezora BiH uputilo čak pet urgencija za sazivanje Fiskalnog savjeta BiH na kojem bi se usvojio globalni okvir budžeta 2023- 2025. godina, ali da on još nije usvojen. Inače usvajanje globalnog okvira budžeta preduslov je za usvajanje budžeta institucija BiH za narednu godinu.

– Ukoliko se ne osiguraju sredstva za primjenu zakonskih i podzakonskih akata u 2023. godini, a posebno uzimajući u obzir da se radi o ličnim primanjima te da su obaveze stvorene, izvjesna je mogućnost pokretanja sudskih sporava, što može imati direktnu posljedicu dodatnog izdvajanja budžetskih sredstava – navodi se u inforamciji.

U suštini, odlukama Savjeta ministara BiH o povećanju osnovice za obračun plata, toplog obroka i prevoza, a i izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koje je usvojila Parlamentarna skupština BIH, ove godine značajno su povećana primanja zaposlenih u institucijama BiH.

Primjena izmijenjenog Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH počela je 1. oktobra, a odluka Savjeta ministara BiH kojom je povećana osnovica za obračun plata počela je 1. jula, tako da je u ovoj godini na osnovu usvojenog budžeta za 2022. godinu od 1,073,6 milijardi Savjet ministara BiH uspijevao da obezbijedi ta sredstva za povećanje.

Međutim, za narednu godinu, da bi ispoštovali sva povećanja, fali im oko 121 milion KM, a s obzirom na to da budžet za 2023. godinu nije usvojen i da će institucije BiH ponovo na privremeno finansiranje, pitanje je da li će se uspjeti obezbijediti sva neophodna sredstva za veća primanja zaposlenih.

– Trenutno se u Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine radi na budžetu za 2023. godinu i ne možemo precizirati koliko će biti povećanje rashoda – rekli su nam juče u Ministarstvu.

Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine, rekao je da ne očekuje da bude ugrožena isplata uvećanih plata i naknada u narednoj godini, ali da nema kompletne inforamcije o tome.

– Novca ima sigurno i to je bez daljeg, ali nemamo pravu informaciju šta se dešava, koga god pitamo, sliježe ramenima. Niko ništa ne zna, i oni su sada u promjeni vlasti i mi nemamo kompletne informacije. U svakom slučaju, ne očekujem da dođe do umanjenja bilo kakvih primanja. Koliko shvatam, problem je poravnavanje u budžetu, a ne nedostatak novca – rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine.

Prema nezvaničnim informacijama, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine predložiće povećanje budžeta institucija BiH za narednu godinu za čak 200 miliona KM. Naime, postojeći budžet za 2022. godinu iznosi 1,073 milijarde KM, a Ministarstvo finansija i trezora još u julu je uputilo Nacrt dokumenta okvirnog budžeta institucija BiH za 2023. godinu na iznos od čak 1,275 milijardi KM.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

PORUKA VLADAJUĆIM: Radite svoj posao, pomozite narodu!

“Cijene goriva ponovo divljaju i približavaju se 4 KM po litru. A kada poskupi gorivo, poskupljuju prevoz, hrana, roba i usluge, poskupljuje život. I sve to na kraju plaćaju građani. A rješenje postoji”, rekao je poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

Borenović je istakao da su još u martu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojili zakon koji omogućava smanjenje ili privremeno ukidanje akciza na gorivo i time otvara prostor za nižu cijenu na pumpama.

“Šest mjeseci kasnije taj zakon i dalje čeka u Domu naroda. SNSD i HDZ, kao dio vladajuće strukture na nivou BiH, moraju prestati sa blokadom. Nema nikakvog opravdanja da ljudi plaćaju sve skuplje gorivo, dok zakon koji može donijeti konkretno rasterećenje mjesecima stoji”, naglasio je Borenović.

On je dodao da ljudi svakog dana pune budžete kroz poreze i akcize.

“Vrijeme je da se nešto vrati građanima — kroz niže namete i nižu cijenu goriva. Zato je potrebno da se hitno i konkretno djeluje, usvajanjem zakona i ukidanjem akciza, čime bi cijena goriva mogla biti značajno niža. Ne za mjesec, ne kada gorivo pređe 4 KM — nego odmah!”, jasan je Borenović.

Borenović je istakao da se mora se zaustaviti divljanje cijena, a građani i privreda moraju biti zaštićeni.

“Sada je odgovornost na vladajućim strukturama, istim onima koje imaju vlast i mehanizme da reaguju, ali mjesecima blokiraju donošenje ovog zakona”, zaključio je Borenović.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ PRELOMIO: Goran Kuzmanović više nije član PSS-a – „Sam je izabrao politički put“

Odlaskom na tribinu naših političkih protivnika, suprotno politici koju zastupamo, sam je izabrao svoj politički put-jasan je Stanivuković.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković izjavio je da Goran Kuzmanović, zamjenik predsjednika Gradskog odbora u Tesliću, više nije član Pokreta Sigurna Srpska.

Odlaskom na tribinu naših političkih protivnika, suprotno politici koju zastupamo, sam je izabrao svoj politički put.
Sve što se dalje govori o ovom slučaju obične su spekulacije i nemaju nikakve veze sa zvaničnim stavovima Pokreta Sigurna Srpska- poručio je Stanivuković.

Pojasnio je pravilo PSS-a o sklapanju političkih dogovora.

-Sa mnom, kao predsjednikom Pokreta, niko iz drugih političkih stranaka, a koje nisu dio opozicionog bloka, nije pravio, niti može praviti bilo kakve dogovore. Naš put je jasan, naš pravac je poznat i od njega ne odstupamo. Kod nas nema sjedenja na dvije stolice – ili ste dio promjena ili ste izabrali stranu naših političkih protivnika-zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

„A ŠTA JE SA 1998. GODINOM?“ Zeljkoviću stigao odgovor o privatizaciji i Dodikovoj vladi

Bogoljubu Zeljkoviću bi bilo dobro da, kada već otvara temu privatizacije, ne preskače 1998. godinu i ne računa da građani Republike Srpske imaju kratko pamćenje.

Ko je bio predsjednik Vlade Republike Srpske kada je donesen Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima, kojim je uspostavljen pravni okvir za poslijeratnu privatizaciju u Republici Srpskoj?

Odgovor je – Milorad Dodik. Zakon je donesen za vrijeme prve Vlade Milorada Dodika i ta Vlada je potom bila izvršna vlast zadužena za njegovu primjenu. PDP ne može imati odgovornost za donošenje Zakona iz 1998. godine, jer PDP tada nije ni postojao.

Zato, ako već pravimo hronologiju privatizacije, onda je pravimo od početka. Ne može istorija privatizacije da počinje onog datuma koji nekome danas politički odgovara, a da se 1998. godina i prva Vlada Milorada Dodika jednostavno izbrišu.

A tu se priča o odgovornosti vlasti Milorada Dodika ne završava. Privatizaciju naftne industrije sprovela je Vlada Milorada Dodika!

To su činjenice koje takođe pripadaju istoriji privatizacije Republike Srpske. Zato o privatizaciji treba govoriti na osnovu dokumenata i odgovornosti svake vlade pojedinačno, a ne selektivno birati godine i preduzeća koja odgovaraju dnevnopolitičkoj priči.

A SNSD, koji je najveći dio posljednje dvije decenije bio okosnica vlasti u Republici Srpskoj, treba da odgovori i šta je uradio sa spornim privatizacijama koje je godinama obećavao da će preispitati?

I kada Zeljković danas garantuje da Elektroprivreda Republike Srpske neće biti privatizovana, onda građani zaslužuju precizan odgovor: da li to znači da neće biti prodat nijedan proizvodni dio, zavisno preduzeće, imovina niti drugi strateški resurs u sistemu Elektroprivrede?

I gdje su garancije koje su građani ranije slušali o cijeni električne energije?

Oko jedne stvari smo saglasni sa Zeljkovićem: građani treba da pogledaju činjenice i datume.

Samo neka pogledaju SVE datume i sve privatizacije. I neka počnu od 1998. godine i Milorada Dodika.

Nastavi čitati

Aktuelno