Connect with us

Svijet

PENTAGON RAZMATRA POVLAČENJE DO 40.000 AMERIČKIH VOJNIKA IZ EVROPE: Njemačka, Italija i Španija među najugroženijima

Pentagon razmatra mogućnost velikog smanjenja američkog vojnog prisustva u Evropi, a prema informacijama koje prenose američki mediji, povlačenje bi moglo obuhvatiti najmanje 25.000 američkih vojnika, dok pojedine procjene govore da bi broj mogao dostići čak 40.000.

Ako bi plan bio realizovan, to bi predstavljalo jedno od najvećih smanjenja američkog vojnog prisustva u Evropi još od završetka Hladnog rata.

Prema dostupnim informacijama, u Evropi trenutno boravi oko 80.000 pripadnika američkih oružanih snaga. Konačna odluka, međutim, još nije donesena.

Pentagon priprema plan koji bi mogao promijeniti američko prisustvo u Evropi

Mogućnost povlačenja dio je šestomjesečne revizije američkog vojnog prisustva u Evropi koju je Pentagon pokrenuo u junu.

Cilj je da se procijeni da li je raspored američkih snaga usklađen sa strategijom administracije Donalda Trampa i politikom „Amerika na prvom mjestu“.

General Ratnog vazduhoplovstva Aleksus Grinkevič, komandant američke Evropske komande i vrhovni saveznički komandant NATO-a za Evropu, trebalo bi da predstavi početnu analizu ministru odbrane Petu Hegsetu.

Konačna preporuka očekuje se 6. novembra, nakon čega bi eventualne promjene rasporeda i povlačenja mogle biti sprovedene.

Prema izvještajima, među opcijama koje Pentagon razmatra nisu samo smanjenja, već i pregrupisavanje dijela američkih snaga unutar Evrope, uključujući njihovo pomjeranje prema istočnom krilu NATO-a.

Njemačka, Italija i Španija mogle bi prve osjetiti posljedice

Najviše bi mogle biti pogođene zemlje u kojima je trenutno koncentrisan najveći dio američkih snaga.

U Njemačkoj se nalazi oko 36.000 američkih vojnika, dok ih je u Italiji oko 12.000. Španija takođe ima značajne američke vazduhoplovne i pomorske kapacitete.

Njemačka je posebno važna jer predstavlja jedno od ključnih čvorišta za američke operacije, logistiku i medicinsku podršku u Evropi i drugim regionima.

Eventualno smanjenje, međutim, ne mora automatski značiti potpuno povlačenje iz određenih država. Jedna od opcija jeste da se dio snaga povuče iz zapadne Evrope, a da se određene jedinice prebace bliže istočnom krilu NATO-a.

Amerika želi da Evropa preuzme veći dio tereta

Administracija Donalda Trampa već duže vrijeme insistira na tome da evropske članice NATO-a moraju preuzeti veću odgovornost za sopstvenu konvencionalnu odbranu.

Pentagon istovremeno navodi da su američke vojne kapacitete potrebno usmjeravati i prema drugim područjima, uključujući Kinu i Indo-Pacifik, Iran i bezbjednosne izazove na zapadnoj hemisferi.

Upravo zbog toga se revizija američkog vojnog prisustva u Evropi posmatra kao dio šireg preispitivanja prioriteta američke odbrane.

Trump je tokom samita NATO-a u Turskoj u julu ponovo kritikovao evropske saveznike i izrazio nezadovoljstvo načinom na koji Alijansa funkcioniše.

Najveće smanjenje od kraja Hladnog rata?

Ukoliko bi se realizovala opcija povlačenja 25.000 vojnika, američko vojno prisustvo u Evropi bilo bi smanjeno za gotovo trećinu.

Ako bi broj dostigao 40.000, u Evropi bi ostalo približno polovina sadašnjeg broja američkih vojnika.

Takav potez bio bi jedan od najvećih zaokreta u američkom vojnom prisustvu na evropskom kontinentu od velikog smanjenja snaga poslije završetka Hladnog rata.

Ipak, za sada se radi isključivo o opcijama koje se razmatraju. Zvaničnici upoznati sa procesom naglašavaju da odluka nije konačna, a konačan obim eventualnog povlačenja biće poznat tek nakon završetka revizije i odluke američkog rukovodstva.

Ako bi do povlačenja došlo, ključno pitanje za evropske saveznike bilo bi kako bi popunili dio kapaciteta koji trenutno zavise od američkih snaga – posebno u oblastima vazdušne podrške, logistike, obavještajnih kapaciteta i strateškog transporta.

Svijet

DOGOVOR SA DANSKOM? Tramp najavio slanje vojske na Grenand

On je obećao da će sarađivati sa narodom Grenlanda u njegovom razvoju.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će SAD, prema novom sporazumu sa Danskom i vlastima Grenlanda, odmah početi proces raspoređivanja velikog vojnog kontingenta na ostrvu.

Odmah ćemo započeti proces razvoja velikog vojnog prisustva u odgovarajućem dijelu Grenlanda, kakvih ima mnogo- napisao je Tramp na mreži “Trut sošl”.

On je obećao da će sarađivati sa narodom Grenlanda u njegovom razvoju.

-Radujemo se saradnji sa divnim narodom Danske i Grenlanda na veličanstvenoj budućnosti u vezi sa ovim velikim i strateški veoma važnim dijelom zemlje. Bićemo veoma zaštitnički nastrojeni prema njemu! Ovo je ostvarenje sna za SAD, veoma važan, istorijski i poseban trenutak-rekao je Tramp.

On je dodao da nijedan protivnik SAD neće moći da ima bazu na ostrvu ili da vrši osjetljive investicije bez saglasnosti Vašingtona.

Tramp je naglasio da je Danska predala Americi kontrolu nad bezbjednošću Grenlanda, čime su riješene “sve brojne brige SAD”.

Nastavi čitati

Svijet

NAJUŽI GRAD NA SVIJETU KRIJE APSOLUTNO NEVJEROVATAN PRIZOR: Zgrade uz rijeku i litice prave scenu kao iz filma

Kineski grad Janđin s razlogom zovu najužim na svijetu. Smješten u dubokoj klisuri, između strmih planina i rijeke, na najužem mjestu širok je tek 30 metara, a njegovi prizori ostavljaju bez daha.

Na prvi pogled teško je povjerovati da je ovo pravi grad. Visoke zgrade poređane su u gotovo savršeno uskoj liniji duž rijeke, dok se sa obje strane iznad njih gotovo vertikalno uzdižu ogromne zelene planine. Iz vazduha Janđin više liči na kulisu iz filma ili grad nacrtan između dvije litice nego na mjesto u kojem ljudi svakodnevno žive.

Janđin se nalazi u kineskoj provinciji Junan, na jugozapadu zemlje, u dubokoj planinskoj dolini. Ono što ga je proslavilo širom svijeta jeste njegova nevjerovatna širina: na najužem mjestu između planinskih strana ima svega oko 30 metara, dok ni u najširim dijelovima gradsko jezgro ne prelazi približno 300 metara. Zbog toga se često opisuje kao jedan od najužih gradova na svijetu.

Reka Guan prolazi njegovom sredinom, strme planinske padine zatvaraju prostor sa obje strane, pa su kuće, puti i višespratnice morali da prate tok rijeke. Umjesto klasičnih gradskih blokova koji se šire u svim pravcima, Janđin se proteže poput dugačke trake kroz klisuru.

Upravo zbog nedostatka prostora prizori su toliko neobični. Pojedine višespratnice stoje gotovo na samoj obali, neke su podignute na visokim betonskim stubovima, dok iza njih praktično odmah počinje planina. Kada se grad snimi dronom, zgrade djeluju minijaturno u poređenju sa ogromnim liticama koje ih okružuju.

Ni saobraćaj nije mogao da bude organizovan kao u običnom gradu. Kroz Janđin prolazi glavni put koji prati rijeku, dok je željeznica na pojedinim mjestima morala da bude provučena kroz planinu. Tunel željezničke pruge ispod područja grada dugačak je više od 1.800 metara, a lokalni vozovi i dalje predstavljaju važnu vezu ovog teško pristupačnog kraja sa ostatkom regiona.

Grad je vijekovima živio zahvaljujući svom neobičnom položaju

Iako danas pažnju privlači prvenstveno izgledom, Janđin nije nastao usred ove klisure slučajno. Nalazi se na području koje je vijekovima povezivalo današnje provincije Sečuan i Junan i predstavljalo važnu tačku na drevnom južnom kraku Puta svile.

Kroz ovaj kraj prolazio je i drevni put Vuči, čiji počeci sežu više od 2.000 godina u prošlost. Bio je jedna od najstarijih zvaničnih saobraćajnica koje su povezivale Junan sa centralnim dijelovima Kine, a dio starog puta sačuvan je i danas. Rekom su nekada prolazili trgovci koji su prevozili so, bakar i čaj, pa je geografija koja danas izgleda kao velika prepreka nekada bila upravo razlog zbog kojeg je ovo mjesto bilo važno.

Ipak, život između rijeke i strmih planina ima cijenu. Ovakav teren posebno je osjetljiv na poplave, odrone i druge prirodne nepogode tokom perioda obilnih kiša. Zbog nedostatka prostora i bezbjednosnih problema, sjeverno od starog gradskog jezgra razvijano je i novo naselje, dok su u starijim dijelovima grada rušene i obnavljane zgrade koje više nisu bile bezbjedne za stanovanje.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA UZVRATILA UDARAC! Proširena „crna lista”, evo kome je strogo zabranjen ulazak u Rusiju!

Kao odgovor na 21. paket sankcija EU, Moskva je proširila spisak predstavnika evropskih institucija i zemalja kojima je zabranjen ulazak u Rusiju, saopšteno je iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

“Kao dio odgovora na nezakonite odluke EU, ruska strana je znatno proširila spisak predstavnika evropskih institucija, članica Unije i niza evropskih država kojima je zabranjen ulazak na teritoriju naše države”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Ministarstvo ističe da se na crnoj listi, između ostalih, nalaze pojedinci uključeni u donošenje odluka o pružanju vojne pomoći režimu u Kijevu, oni koji sprovode aktivnosti usmjerene na podrivanje teritorijalnog integriteta Rusije, odgovorni za uvođenje antiruskih sankcija, kao i oni koji nanose štetu odnosima Ruske Federacije sa trećim zemljama.

Nastavi čitati

Aktuelno