Tri mjeseca nakon što je Bosna i Hercegovina dospjela na sivu listu Moneyvala zbog strateških nedostataka u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, privredni i bankarski sektor već osjećaju ozbiljne posljedice.

Finansijske transakcije nalaze se pod pojačanim nadzorom međunarodnih finansijskih institucija, zbog čega je međunarodni platni promet drastično usporen. Transakcije koje su se ranije provodile u roku od 48 sati sada, zbog dodatnih provjera, traju između 7 i 10 dana.

„Bilježi se pad inozemnih izravnih investicija 3 posto. Uticaj tog pada priljeva kapitala na GDP je do 7 do 8 posto tokom boravka na sivoj listi. Posebno je bitno usporavanje prekograničnog platnog prometa koji se umanjuje oko 10 posto“, kaže Igor Živko, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Takođe, produžuje se vrijeme trajanja transakcija u međuanrodnom platnom prometu sa 48 sati na sedam do 10 dana, što je posljedica stavljanja BiH na “sivu listu” Moneyvala, izvještava RTV HZHB.

„Sve transakcije iz BiH u inostranstvo i iz inostranstva prema Bosni i Hercegovini podliježu posebnim dodatnim provjerama međunarodnih finansijskih institucija. Te provjere značajno usporavaju realizaciju tih transakcija, a svako dodatno administrativno opterećenje u končanici vodi povećanju troškova za realizaciju tih transakcija“, kaže direktor Udruženja banka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica.

Sve to dodaje, Igor Živko, ostavlja posljedice za privredne subjekte u Bosni i Hercegovini, prije svega za izvoznike, koji očekuju naplatu svojih prihoda po ugovorima sa inostranstvom. Takođe, raste im rizik kao poslovnim inopartnerima s obzirom da su u zemlji koja je na “sivoj listi”, uvećavaju im se problemi sa likvidnošću, odnosno izmirenjem obaveza u zemlji, i ono što je posebno bitno rastu im troškovi zaduženja, odnosno finansiranja.

Iz Savjeta stranih investitora ističu kako se već osjeća zabrinutost jer potencijalni investitori status BiH na sivoj listi tumače kao velik reputacioni rizik, što je posebno problematično za nove projekte.

„Ne mogu vam reći ime nekog stranog investitora koji je odustao od investicija, ali mogu vam reći da je veliki reputacioni rizik i da to jeste direktna šteta za investicije“, kaže izvršni direktor Savjeta stranih investitora Nedim Makarević.

Kako bi bila skinuta sa sive liste, BiH mora ispuniti konkretne zadatke ovog međunarodnog tijela, što prvenstveno uključuje pokazivanje konkretnih rezultata u istragama i donošenju presuda za pranje novca i finansiranje terorizma.

Upozorava se kako svaki novi mjesec zadržavanja na sivoj listi dodatno povećava administrativne troškove, odbija strane ulagače i narušava povjerenje međunarodnih finansijskih institucija, navodi Indikator.ba

Dolazak jeseni mijenja količinu i raspored dnevne svjetlosti, a svjetlost ima važnu ulogu u tome da li ćete se osjećati pospano tokom dana.

Ako vam se posljednjih nedjelja sve teže ustaje iz kreveta, tokom dana vam pada koncentracija, a uveče biste najradije legli ranije nego inače, možda se niste samo ulijenili, već reagujete na smjenu godišnjih doba.

Dani su sve kraći, jutra počinju u mraku, a već u kasnim popodnevnim satima se javlja osjećaj kao da je ponovo noć. Ćak i ako većinu dana provedete pod vještačkim svjetlom, organizam i dalje registruje promjene u prirodnom ciklusu svjetlosti i tame. Zbog toga se sa promjenom godišnjeg doba mijenja i ritam spavanja.

Svjetlost je najvažniji okidač pospanosti
Kada svjetlost dospije do mrežnjače oka, informacije se prosljeđuju dijelu mozga koji reguliše unutrašnji biološki sat. Na taj način organizam dobija signal da je dan, odnosno da je vrijeme za budnost. Kako se približava noć i svjetlosti ima sve manje, tijelo počinje da povećava lučenje melatonina, hormona koji učestvuje u regulaciji sna.

Međutim, nije važna samo količina svjetlosti koju dobijemo tokom dana već i kada je dobijemo. Jutarnja svjetlost možda je važnija nego što mislimo.

Istraživanje u kojem je učestvovalo više od 500 odraslih osoba pratilo je njihovu izloženost svjetlosti i obrasce spavanja tokom različitih godišnjih doba. Rezultati su pokazali da se tokom zime san pomjera kasnije u odnosu na ljeto. Posebno je bila zanimljiva uloga dnevne svjetlosti.

Naime, svjetlost koju dobijemo ujutru pomaže našem organizmu da “namjesti” unutrašnji sat i prepozna da je počeo novi dan. Zbog toga možemo da budemo budniji tokom dana, a uveče ranije počinjemo da osjećamo pospanost. Sa druge strane, mnogo svjetlosti u kasnim popodnevnim i večernjim satima može da pošalje tijelu signal da dan još traje i da pomjeri vrijeme kada ćemo postati pospani.

Zato nije potpuno svejedno da li najveći dio dnevne svjetlosti dobijemo ujutru ili tek predveče.

A upravo tu nastaje problem tokom jeseni. Ustanemo dok je napolju još mrak, spremimo se i krenemo na posao, fakultet ili u školu, a zatim veliki dio dana provedemo u zatvorenom prostoru. Tako našem organizmu nedostaje ona jutarnja doza prirodne svjetlosti koja mu pomaže da pravilno “podesi” unutrašnji sat.

Zato kratka jutarnja šetnja, odlazak pješke do posla ili samo nekoliko minuta provedenih napolju mogu da doprinesu da se osjećate energičnije i da vam se manje spava.

Da li tokom jeseni zaista potrebno više sna?
U istraživanju sprovedenom u laboratoriji za proučavanje sna u Berlinu pokazano je da postoje razlike u strukturi spavanja tokom različitih godišnjih doba. Posebno se razlikovalo trajanje REM faze sna, tokom koje najčešće intenzivno sanjamo, a uočene su i promjene u dubokom snu.

Lampe za svjetlosnu terapiju mogu da budu pogodno rješenje za ljude koje većinu dana moraju da provedu u zatvorenom prostoru i ne mogu da dođu do prirodne svjetlosti.

One emituju veoma jaku svjetlost i koriste se u određenim situacijama za uticaj na cirkadijalni ritam. Svjetlosna terapija je posebno proučavana kod sezonskog afektivnog poremećaja, odnosno depresivnih epizoda koje se kod nekih ljudi ponavljaju tokom određenog godišnjeg doba.

Američki Nacionalni institut za mentalno zdravlje navodi svjetlosnu terapiju kao jednu od mogućih opcija za liječenje zimskog sezonskog afektivnog poremećaja, najčešće uz korišćenje svjetlosne kutije od 10.000 luksa u jutarnjim satima.

Povremena pospanost i manjak energije nisu neobični kada se mijenjaju godišnja doba, ali ako umor postane intenzivan i traje duže vrijeme, ne treba automatski da se pripiše jeseni.

Posebno obratite pažnju ako se uz umor javljaju dugotrajno loše raspoloženje, gubitak interesovanja za stvari koje su vam ranije prijale, problemi sa koncentracijom, značajne promjene sna ili apetita.

Kod nekih ljudi jesen i zima mogu da budu period kada se ponavljaju simptomi sezonskog afektivnog poremećaja. A izražena iscrpljenost može da bude povezana i sa drugim zdravstvenim stanjima, poput nedostatka gvožđa ili problema sa štitnom žlijezdom.

Ako umor traje, pogoršava se ili počne ozbiljno da ometa svakodnevni život, najbolje je da potražite savjet ljekara.

Iako je školska godina počela prije više od mjesec dana, brojne osnovne i srednje škole u Republici Srpskoj i dalje traže nastavni kadar. Zbog nedostatka traženih profila, vrlo često se za katedrama nađu i penzioneri.

To potvrđuju konkursi za posao koji su dostupni na sajtu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, a među kadrom koji se traži, našli su se nastavnici ili profesori matematike, fizike, hemije, biologije, likovnog, muzičkog, njemačkog, istorije, medicinske grupe predmeta i mnogih drugih predmeta.

Među školama koje su tokom prethodnih dana imale raspisane konkurse bio je i Srednjoškolski centar “Nikola Tesla” iz Šamca, a prema riječima Smilje Nišić, direktorice škole, oni su dužni da raspišu konkurs za sve što ide preko norme.

“Uopšteno, ono što je u svim školama jeste potražnja za profesorima matematike, ali mi smo uspjeli da pronađemo. Ono što je nama gorući problem jeste zdravstvena struka, odnosno stručni predmeti, dakle doktori”, rekla je ona za “Nezavisne novine”.

Zašto škole sve češće angažuju penzionisane profesore?
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da oni upozoravaju na mogući nedostatak određenih kadrova i to nisu više samo matematika i fizika, već se nedostatak javlja i u drugim segmentima.

“Potvrda toga je da su prije nekog vremena u centru Banjaluke radile moje kolege penzioneri. Prije je to bilo samo u nekim manjim školama, a prije godinu dana ili u toku prethodne školske godine i u centru Banjaluke su radili penzioneri. To je ono na šta upozoravamo”, kaže Gnjatić.

Zašto mladi sve rjeđe biraju prosvjetni poziv?
On ističe da svi treba da se zapitamo zašto se samo rijetki upisuje na prosvjetne fakultete.

“Jedan od razloga su sigurno i male plate, ali prije svega položaj prosvjetnih radnika u društvu, ali i svih ostalih zaposlenih u oblasti obrazovanja, nauke i kulture. Moramo mnogo više voditi računa o svim segmentima ponašanja prema radnicima u obrazovanju, nauci i kulturi. To podrazumijeva aktivnost društva na svim poljima. Moramo poštovati učitelja, nastavnika i profesora”, kaže Gnjatić za “Nezavisne novine”.

Kako škole popunjavaju manjak nastavnog kadra?
O nedostatku prosvjetnog kadra nedavno je za naš medij govorila i Dajana Ostojić, direktorica ove obrazovne ustanove, a kako je istakla tada, njima najveći problem predstavlja pronalazak profesora informatike.

“Svi profesori informatike mogu raditi i u IT industriji i oni zbog boljih uslova i plate sve češće odlaze da rade u privatni sektor. Kada je riječ o matematici, mi trenutno imamo koleginicu koja je na trudničkom bolovanju i mijenja je profesor koji se vratio iz penzije. Takođe, imamo i apsolventa koji predaje informatičku grupu predmeta”, rekla je tada Ostojićeva navodeći da se iz godine u godinu sve manje učenika odlučuje za bilo koji prosvjetni smjer.