Dan nakon Opštih izbora u BiH mogu se izvući prvi zaključci o novim izbornim tehnologijama koje su prvi put korištene širom zemlje.

Uprkos brojnim upozorenjima i strahovanjima prije izbora, nije došlo do šireg kolapsa sistema. Problema sa uređajima i snalaženjem birača jeste bilo, ali je izborni proces završen bez ostvarenja najcrnjih scenarija o kojima se govorilo prije glasanja.

Ipak, preliminarni rezultati otkrivaju drugi problem – izuzetno visok procenat nevažećih listića na izborima za parlamente.

Za Predsjedništvo BiH trenutno je nevažeće oko 4,39 odsto listića, dok taj procenat kod izbora za Narodnu skupštinu Republike Srpske ide prema čak 10 odsto.

Svaki deseti listić za NSRS nevažeći

Razlika između izbora pojedinačnih funkcionera i parlamentarnih lista veoma je izražena.

Prema trenutno dostupnim podacima, za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske bilo je oko 26.000 nevažećih listića, odnosno približno 4,8 odsto.

Sličan procenat zabilježen je kod izbora članova Predsjedništva BiH. Za bošnjačkog i hrvatskog člana bilo je oko 3,9 odsto nevažećih listića, dok je kod izbora srpskog člana taj procenat iznosio oko pet odsto.

Međutim, kod parlamentarnih lista situacija je znatno drugačija.

Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH evidentirano je oko 118.000 nevažećih listića, odnosno 8,7 odsto.

Za Predstavnički dom Parlamenta FBiH udio je oko 8,5 odsto, dok se kod izbora za Narodnu skupštinu Republike Srpske približava deset odsto.

Drugim riječima, gotovo svaki deseti listić za NSRS nije bio važeći.

Da li je novi način glasanja zbunio birače?

Ovako velika razlika otvara pitanje da li je dio građana imao problema sa novim načinom glasanja.

Jedno od mogućih objašnjenja jeste dodatna sveska uz glasačke listiće u kojoj su navedeni redni brojevi kandidata razvrstanih prema političkim subjektima.

Problem je mogla predstavljati i nedovoljna vizuelna razlika između listića za pojedine nivoe vlasti.

Ipak, ne može se zaključiti da su svi nevažeći listići nastali zbog greške birača. Dio građana listić može namjerno poništiti, zbog čega će za precizniji zaključak biti potrebna detaljnija analiza nakon završetka obrade izbornog materijala. Trenutno je na šest izbornih nivoa evidentirano ukupno više od 387.000 nevažećih listića, ali rezultati još nisu konačni.

Velika razlika između približno četiri do pet odsto nevažećih glasova kod izbora pojedinačnih funkcionera i osam do deset odsto kod parlamentarnih lista ipak ukazuje da bi izgled i način popunjavanja složenijih listića trebalo dodatno analizirati.

Šehić: Početak vraćanja kredibiliteta izborima

Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH i predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“, smatra da je uvođenje novih tehnologija napravilo važan pomak.

„Ovo je početak vraćanja kredibiliteta i integriteta izbornog procesa koji je već nekoliko izbornih ciklusa bio toliko kontaminiran da građani nisu imali povjerenje u konačne rezultate“, rekao je Šehić.

Prema njegovoj ocjeni, tehnologija je smanjila prostor za pojedine zloupotrebe koje su se pojavljivale tokom ranijih izbornih ciklusa.

Šehić, međutim, smatra da uvođenjem tehnologije posao nije završen i da je potrebno nastaviti otklanjati druge nepravilnosti koje godinama opterećuju izborni proces.

Topić: „Nije bauk i nije boljelo“

Politička analitičarka Tanja Topić takođe smatra da su nove tehnologije pozitivan korak, ali upozorava da nije bilo realno očekivati da će tehnologija sama riješiti sve probleme izbornog procesa.

„Definitivno je da je uvođenje novih tehnologija pozitivna stvar, ali je bila velika zabluda vjerovati da će nas primjena novih tehnologija preko noći pretvoriti u društvo zrelih i odgovornih pojedinaca, učiniti izbore slobodnim i fer“, ocijenila je Topić.

Ona smatra da je tehnologija donijela napredak u smanjivanju prostora za zloupotrebe na izborni dan.

Njenu ocjenu novih procedura najbolje sažima kratka poruka:

„Sve u svemu, nije bauk i nije boljelo.“

Prvi test prošao, sada treba popravljati nedostatke

Prvi izbori sa širokom primjenom novih tehnologija tako su pokazali dvije strane reforme.

S jedne strane, sistem nije doživio širi tehnički kolaps, a biometrijska identifikacija i druge procedure smanjile su prostor za određene ranije evidentirane zloupotrebe.

S druge strane, veliki broj nevažećih parlamentarnih listića pokazuje da postoje elementi novog načina glasanja koje bi trebalo dodatno analizirati i eventualno pojednostaviti.

Posebno će biti potrebno utvrditi zašto je kod izbora za pojedinačne funkcije nevažećih listića oko četiri do pet odsto, dok se kod parlamentarnih lista taj procenat penje na osam, devet, pa čak i gotovo deset odsto.

Tek nakon konačnih rezultata i detaljne analize biće moguće utvrditi koliko su na takve brojke uticali novi način glasanja, izgled listića, greške birača, a koliko svjesno poništavanje glasova.

Nekadašnji predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica demantovao je navode da je nakon Opštih izbora 2018. godine podnio ostavku na čelnu funkciju u stranci zbog lošeg izbornog rezultata, istakavši da je riječ o netačnoj tvrdnji.

Govedarica je naglasio da, uprkos insistiranju pojedinaca unutar stranke, ostavku nije podnio, već je SDS uveo u redovne unutarstranačke izbore.

„Niti sam podnio ostavku niti sam, kao što su neki pakosno znali da kažu, smijenjen. Okončao sam svoj mandat tako što sam sproveo unutarstranačke izbore, prethodno donoseći odluku da se ne kandidujem za predsjednika SDS-a“, naveo je Govedarica.

On je podsjetio da su unutarstranački izbori okončani krajem juna 2019. godine, kada je u demokratskoj atmosferi Mirko Šarović dobio povjerenje delegata u odnosu na Milana Miličevića.

Govedarica se osvrnuo i na unutarstranačke odluke iz tog perioda, istakavši da razumije gospodina Blanušu (Branka), jer je i sam svojevremeno bio primoran da zbog teških povreda Statuta iz Srpske demokratske stranke isključi pojedine funkcionere.

Dodao je i da pretpostavlja zašto se u javnosti plasiraju netačne teorije o njegovom odlasku sa čela stranke, poručivši da o pozadini takvih navoda ovom prilikom ne želi detaljnije govoriti.

U septembru je pšenica na svjetskoj berzi poskupila za preko 6%.

Ovo je važan pokazatelj i za BiH, s obzirom na to da na naše tržište iz uvoza dolazi oko dvije trećine pšenice iz susjednih zemalja.

Osim poskupljenja pšenice, domaće proizvođače pritiskaju i cijene goriva, koje odavno nisu bile veće. Primjera radi, litar dizela je početkom marta koštao oko 2,3 KM, a danas oko 3,85 KM.

Mlinari poručuju da će, ako cijena pšenice nastavi rasti, doći i do korekcije cijene brašna, navodi Srpskainfo.

To bi, opet, uz rast cijene goriva, moglo usloviti poskupljenje pekarskih proizvoda,

Međutim, iz Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina poručuju da, zasad, ne razmišljaju o poskupljenjima.

– Pratimo dešavanja u vezi sa pšenicom, ali ćemo, do krajnjeg, odložiti poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda. Ako i budemo primorani da idemo sa poskupljenjima, trudićemo se da ona budu minimalna, zbog naših građana – poručuje za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Radenko Pelemiš.

Podsjetimo, u julu je cijena vekne hljeba od 550 grama sa 2 KM skočila na 2,40 KM.

Tada, međutim, nije poskupio samo hljeb.

U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već 3,5 KM. U pojedinim pekarama poskupile su i kifle, kroasani, zemičke… Pojedini pekari su i u aprilu ove godine dizali cijene, pa je, na primjer, domaći hljeb od 600 grama sa 2,3 poskupio na 2,5 KM. I tom prilikom, otišle su i cijene drugih pekarskih proizvoda.