Pobjeda SNSD na opštim izborima ponovo je otvorila pitanje može li Milorad Dodik preuzeti Vladu Republike Srpske, kako je pominjao u kampanji. Politička podrška, međutim, nije jedini uslov.

Dok su na snazi pravne posljedice pravosnažne presude koju je prošle godine donio Sud BiH, lider SNSD je onemogućen da preuzme premijersku funkciju.

Pomilovanje jeste jedna od zakonskih mogućnosti da se ta prepreka ukloni. Ipak, računica prema kojoj bi to mogli sami izglasati srpski i hrvatski član Predsjedništva BiH u novom sazivu nailazi na tumačenje da je za takvu odluku, prema važećem Poslovniku, potreban konsenzus sva tri člana, piše Bl portal.

Ognjen Tadić, Dodikov pravni i politički savjetnik, smatra da povratak na čelo Vlade nije nemoguć, ali priznaje da prethodno moraju biti ispunjeni formalni uslovi.

– Da bi se stvarno to desilo, morali bi se ispuniti formalni uslovi koji se odnose na prekid pravnih posljedica, što nije nemoguće – rekao je Tadić za BL portal.

Dodikovu predizbornu najavu Tadić posmatra i kao politički odgovor na kampanju Draška Stanivukovića, koji je nastupao s porukom „Sigurno premijer“. Prema njegovoj ocjeni, Dodik je tom najavom oslabio protivničku kampanju.

– Nakon toga Stanivukovićeva kampanja de facto nije vrijedila ništa – rekao je Tadić.

Tadić ide i korak dalje. Smatra da bi Dodikov izbor za premijera mogao biti poruka o samostalnosti institucija Srpske u formiranju izvršne vlasti. Njegov stav je da bi Narodna skupština trebalo da bude politički autoritet koji bi prekinuo praksu koju on ocjenjuje kao antidejtonsku.

– Time bi se pokazalo da protivpravno nametanje zakona od strane Kristijana Šmita i odluke neustavnog Suda BiH ne mogu imati trajne posljedice i da je od presudnog interesa da se pojavi politički autoritet, kakav jeste Narodna skupština, koja prekida tu antidejtonsku praksu – zaključio je Tadić.

Akademik i profesor pravnih nauka Vitomir Popović smatra da Dodik trenutno nema pravne uslove da postane premijer, a izlaz vidi u pomilovanju.

– Formalno-pravno nije moguće da Milorad Dodik postane premijer Republike Srpske. Međutim, ukoliko se dobije pomilovanje od strane srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, onda se time omogućava da Srpska ima za premijera Dodika – rekao je Popović.

U dijelu ove procjene koji se odnosi na odlučivanje Predsjedništva, po tumačenju drugih, postoji važna pravna prepreka.

Član 43. Poslovnika propisuje da Predsjedništvo konsenzusom odlučuje o poslovima koje mu prenese Parlamentarna skupština BiH. Ovlašćenje za pomilovanje dodijeljeno mu je zakonom donesenim na nivou BiH. Zbog toga podrška dva člana, uz protivljenje trećeg, prema tom pravilu nije dovoljna.

Takvo tumačenje javno je iznio i ministar pravde BiH Davor Bunoza, koji je objasnio da se odluke o pomilovanju donose konsenzusom. Isto je naglasio pravnik Damir Sakić.

Scenario s dva glasa nije se pojavio tek poslije izbora. Kandidat DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević tvrdio je u finišu predizborne kampanje da bi pobjeda Željke Cvijanović iz SNSD-a i Darijane Filipović iz HDZ-a BiH omogućila Dodikovo pomilovanje odnosom glasova dva prema jedan.

Prema preliminarnim izbornim rezultatima, novi saziv Predsjedništva trebalo bi da čine Cvijanovićeva, Filipovićeva i Denis Bećirović.

Takav sastav jeste povod za nove političke kalkulacije, ali izborni rezultat ne mijenja način odlučivanja o pomilovanju.

Bećirović je nakon izbora poručio da pitanje Dodikovog pomilovanja do sada nije došlo pred Predsjedništvo i da bi ga, ukoliko uđe u proceduru, ozbiljno razmotrili. Istovremeno je izrazio želju da do takvog odlučivanja uopšte ne dođe.

Ni eventualno zaobilaženje pravila kroz promjenu Poslovnika nije jednostavna računica. Njegov član 52. predviđa da se i Poslovnik i njegove izmjene usvajaju konsenzusom.

U raspravi se često pominje i mogućnost veta bošnjačkog člana Predsjedništva. Kod pomilovanja, međutim, prema sadašnjim pravilima dovoljno je da jedan član uskrati saglasnost i konsenzusa nema.

Za određene druge odluke, kod kojih Ustav dopušta preglasavanje, postoji poseban mehanizam zaštite vitalnog interesa entiteta. Bošnjački član tada može u roku od tri dana osporiti odluku, a njegovo protivljenje mora potvrditi dvotrećinska većina bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH u roku od deset dana.

Šta bi pomilovanje moralo da promijeni

Zakon omogućava različite oblike pomilovanja, uključujući ukidanje ili skraćivanje mjere zabrane vršenja dužnosti i određenih pravnih posljedica osude.

Zato bi za premijersko mjesto bilo presudno šta tačno piše u odluci, odnosno ona bi morala ukloniti zabrane koje sprečavaju preuzimanje te funkcije. Samo oslobađanje od kazne ne bi riješilo taj problem.

Postupak počinje molbom osuđenog ili drugog zakonom ovlašćenog lica. Molba se predaje Ministarstvu pravde BiH, koje pribavlja podatke i mišljenja, sastavlja izvještaj i obrazloženi prijedlog dostavlja Predsjedništvu. Samo podnošenje molbe ne zaustavlja izvršenje sankcije.

Politikolog Filip Matić mogućnost Dodikovog izbora za premijera ne isključuje, ali je vezuje za prethodno uklanjanje pravnih prepreka.

– Odgovor je da. Može da bude premijer, uz mnogo uslova – rekao je Matić.

On upozorava da bi politički dogovori morali imati jasno pravno uporište i da je još rano govoriti ko će preuzeti Vladu.

Postoje i drugi zakonski putevi

Pomilovanje nije jedina mogućnost koju poznaje zakon. Krivični zakon BiH predviđa i amnestiju, kojom se mogu ukinuti određene pravne posljedice osude. Za djela iz tog zakona amnestiju daje Parlamentarna skupština BiH putem zakona. Takav put zahtijevao bi odluku oba doma parlamenta.

Zakon poznaje i mogućnost da sud odluči o prestanku određenih zabrana. Za ukidanje pravne posljedice koja se sastoji u zabrani sticanja prava propisan je rok od tri godine od izdržane, zastarjele ili oproštene kazne, uz sudsku procjenu ponašanja osuđenog i drugih okolnosti. Taj rok sada nije protekao, pa ova mogućnost ne otvara put za neposredni povratak poslije oktobarskih izbora.

Promjenu bi mogla donijeti i odluka nadležnog suda kojom bi presuda bila ukinuta u odgovarajućem postupku.

Međutim, Dodikova apelacija Ustavnom sudu BiH nije uklonila osuđujuću presudu, jer je Sud 4. novembra 2025. odbio njegove prigovore na presudu u odnosu na pravičnost postupka i druge razmatrane povrede prava.

Ukoliko bi ipak na kraju pravna prepreka bila uklonjena, preostala bi procedura izbora Vlade. Predsjednik Republike Srpske predlaže mandatara, a Vladu bira većina od ukupnog broja narodnih poslanika. Dakle, za izbor je potrebno najmanje 42 glasa u skupštini sa 83 poslanika, a njih Dodik nesumnjivo ima.

– Malo je preuranjeno govoriti o tome. Moramo da vidimo kako će se odvijati stvari, prije svega u Federaciji, pa onda vidjeti na koji način, na kojim pravnim osnovama će ići Republika Srpska – zaključio je politikolog Filip Matić.

Srpskainfo

Na kompenzacionim listama u Republici Srpskoj prvo mjesto u velikoj mjeri zauzimali su predsjednici stranaka. Druge stranke na vrh liste postavljale su zaslužne pojedince.

Najviše nosilaca kompenzacionih lista nalazi se u Izbornoj jedinici 3. Predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović koji je na ovim izborima izašao u koaliciji sa Socijalističkom partijom Petra Đokića bio je nosilac kompenzacione liste. U Izbornoj jedinici 3 Čubrilović je osvojio 998 glasova.

Na prošlim izborima Čubrilović je osvojio 3.590 glasova.

Čovjek od povjerenja za PSS Draška Stanivukovića je Veljko Borovina. Prvi na kompenzacionoj listi Draška Stanivukovića osvojio je 366 glasova. S obzirom na rezultat PSS-a, Borovina će gotovo izvjesno preuzeti mandat narodnog poslanika, sa vjerovatno najmanje osvojenih glasova u Skupštini.

I Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske bio je nosilac kompenzacione liste. Stevandić je sa svojom strankom samostalno izašao na izbore, a osvojio je 3.557. Na prošlim izborima Stevandić je osvojio 400 glasova više.

Dosadašnji šef Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica osvojio je 980 glasova, ali je nosilac kompenzacione liste za NSRS SNSD-a. S obzirom na odličan rezultat SNSD-a, Mazalici je zagarantovano mjesto u skupštinskim klupama.

Predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić ostala je ispod cenzusa sa svojom strankom. Prvo mjesto na kompenzacionoj listi nije pomoglo Trivićki koja u čitavoj Izbornoj jedinici 3 ima 1.524 glasova. Njen kolega, i drugi na kompenzaciji Radislav Dončić, osvojio je 527 glasova, dok je na prošlim izborima u bojama PDP-a uspio da osvoji direktan mandat u Izbornoj jedinici 2.

U skupštinske klupe bi ponovo mogla i Sonja Karadžić Jovičević. Ona je i prethodni izborni ciklus bila na kompenzaciji, ali ove godine je umjesto drugog, na prvom mjestu liste. Prošli izborni ciklus SDS nije imao nijedan kompenzacioni mandat, ali ove godine bi upravo Jovičević mogla ponovo u skupštinske klupe ispred SDS-a. U svojoj izbornoj jedinici osvojila je 715 glasova.

Prvi na kompenzacionoj listi bio je i predsjednik Volje naroda Srpske Vlado Đajić. U Izbornoj jedinici 3 Đajić je osvojio 2.501 glasova. Na prošlim izborima kao nosilac liste SNSD-a Đajić je osvojio 29.000 glasova.

Tu je i Goran Selak. Nosilac kompenzacione liste i predsjednik SPS-a popravio je izborni rezultat u odnosu na prošli ciklus. Tada je osvojio 2.973 glasa, dok je ove godine u IJ 3 dobio 3.881.

Iako je najavljivao promjene na listama zbog čega je postradao Milan Savanović zbog Igora Crnatka, Nebojša Vukanović je na kompenzacionim listama zadržao najbliže saradnike – Zagorku Grahovac i Đorđa Vučinića.

Ove godine će Vučinić osvojiti direktan mandat, jer na listi nije bilo Nebojše Vukanovića. Zagorka Grahovac, iako je pala u odnosu na prošle izbore, sa 874 glasa ponovo bi mogla u skupštinske klupe, piše ATV.

Dan nakon Opštih izbora u BiH mogu se izvući prvi zaključci o novim izbornim tehnologijama koje su prvi put korištene širom zemlje.

Uprkos brojnim upozorenjima i strahovanjima prije izbora, nije došlo do šireg kolapsa sistema. Problema sa uređajima i snalaženjem birača jeste bilo, ali je izborni proces završen bez ostvarenja najcrnjih scenarija o kojima se govorilo prije glasanja.

Ipak, preliminarni rezultati otkrivaju drugi problem – izuzetno visok procenat nevažećih listića na izborima za parlamente.

Za Predsjedništvo BiH trenutno je nevažeće oko 4,39 odsto listića, dok taj procenat kod izbora za Narodnu skupštinu Republike Srpske ide prema čak 10 odsto.

Svaki deseti listić za NSRS nevažeći

Razlika između izbora pojedinačnih funkcionera i parlamentarnih lista veoma je izražena.

Prema trenutno dostupnim podacima, za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske bilo je oko 26.000 nevažećih listića, odnosno približno 4,8 odsto.

Sličan procenat zabilježen je kod izbora članova Predsjedništva BiH. Za bošnjačkog i hrvatskog člana bilo je oko 3,9 odsto nevažećih listića, dok je kod izbora srpskog člana taj procenat iznosio oko pet odsto.

Međutim, kod parlamentarnih lista situacija je znatno drugačija.

Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH evidentirano je oko 118.000 nevažećih listića, odnosno 8,7 odsto.

Za Predstavnički dom Parlamenta FBiH udio je oko 8,5 odsto, dok se kod izbora za Narodnu skupštinu Republike Srpske približava deset odsto.

Drugim riječima, gotovo svaki deseti listić za NSRS nije bio važeći.

Da li je novi način glasanja zbunio birače?

Ovako velika razlika otvara pitanje da li je dio građana imao problema sa novim načinom glasanja.

Jedno od mogućih objašnjenja jeste dodatna sveska uz glasačke listiće u kojoj su navedeni redni brojevi kandidata razvrstanih prema političkim subjektima.

Problem je mogla predstavljati i nedovoljna vizuelna razlika između listića za pojedine nivoe vlasti.

Ipak, ne može se zaključiti da su svi nevažeći listići nastali zbog greške birača. Dio građana listić može namjerno poništiti, zbog čega će za precizniji zaključak biti potrebna detaljnija analiza nakon završetka obrade izbornog materijala. Trenutno je na šest izbornih nivoa evidentirano ukupno više od 387.000 nevažećih listića, ali rezultati još nisu konačni.

Velika razlika između približno četiri do pet odsto nevažećih glasova kod izbora pojedinačnih funkcionera i osam do deset odsto kod parlamentarnih lista ipak ukazuje da bi izgled i način popunjavanja složenijih listića trebalo dodatno analizirati.

Šehić: Početak vraćanja kredibiliteta izborima

Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH i predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“, smatra da je uvođenje novih tehnologija napravilo važan pomak.

„Ovo je početak vraćanja kredibiliteta i integriteta izbornog procesa koji je već nekoliko izbornih ciklusa bio toliko kontaminiran da građani nisu imali povjerenje u konačne rezultate“, rekao je Šehić.

Prema njegovoj ocjeni, tehnologija je smanjila prostor za pojedine zloupotrebe koje su se pojavljivale tokom ranijih izbornih ciklusa.

Šehić, međutim, smatra da uvođenjem tehnologije posao nije završen i da je potrebno nastaviti otklanjati druge nepravilnosti koje godinama opterećuju izborni proces.

Topić: „Nije bauk i nije boljelo“

Politička analitičarka Tanja Topić takođe smatra da su nove tehnologije pozitivan korak, ali upozorava da nije bilo realno očekivati da će tehnologija sama riješiti sve probleme izbornog procesa.

„Definitivno je da je uvođenje novih tehnologija pozitivna stvar, ali je bila velika zabluda vjerovati da će nas primjena novih tehnologija preko noći pretvoriti u društvo zrelih i odgovornih pojedinaca, učiniti izbore slobodnim i fer“, ocijenila je Topić.

Ona smatra da je tehnologija donijela napredak u smanjivanju prostora za zloupotrebe na izborni dan.

Njenu ocjenu novih procedura najbolje sažima kratka poruka:

„Sve u svemu, nije bauk i nije boljelo.“

Prvi test prošao, sada treba popravljati nedostatke

Prvi izbori sa širokom primjenom novih tehnologija tako su pokazali dvije strane reforme.

S jedne strane, sistem nije doživio širi tehnički kolaps, a biometrijska identifikacija i druge procedure smanjile su prostor za određene ranije evidentirane zloupotrebe.

S druge strane, veliki broj nevažećih parlamentarnih listića pokazuje da postoje elementi novog načina glasanja koje bi trebalo dodatno analizirati i eventualno pojednostaviti.

Posebno će biti potrebno utvrditi zašto je kod izbora za pojedinačne funkcije nevažećih listića oko četiri do pet odsto, dok se kod parlamentarnih lista taj procenat penje na osam, devet, pa čak i gotovo deset odsto.

Tek nakon konačnih rezultata i detaljne analize biće moguće utvrditi koliko su na takve brojke uticali novi način glasanja, izgled listića, greške birača, a koliko svjesno poništavanje glasova.