Srpska pravoslavna crkva /SPC/ sutra će proslaviti Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku.

Poslije Miholjdana, prema narodnom vjerovanju, nastupa prava jesen, a ako se topli dani nastave, taj period zove se “miholjsko ljeto”.

Sveti Kirijak rođen je u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.

Čitajući Sveto pismo, vrlo rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.

Boravio je u više manastira, posvećen hrišćanskoj vjeri i boreći se protiv jeresi.

Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovjek, iako je cijeli život proveo u strogom postu. Pred kraj života boravio je u monaškoj porodici Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca.

Kirijaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utješitelja bolesnih i nevoljnih. Poživio je 109 godina i upokojio se 557. godine u pustinji, gdje je proveo starost i posljednje godine života.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Određena zanimanja podrazumijevaju duge smjene, noćni rad, visok nivo stresa i malo vremena za porodicu. Takvi uslovi mogu otežati održavanje partnerskih odnosa, a statistika je izdvojila deset grupa zanimanja s najvećim udjelom razvedenih osoba.

Ipak, važno je naglasiti da ovi podaci pokazuju povezanost, a ne dokazuju da određeni posao uzrokuje razvod. Na bračne odnose utiču brojni faktori, uključujući životne okolnosti, komunikaciju i međusobnu podršku partnera.

Zdravstvo na vrhu liste
Medicinske sestre – 47,2 posto

Medicinske sestre često rade duge smjene, noću, vikendom i tokom praznika. Osim fizičkog umora, posao donosi i veliko emocionalno opterećenje zbog svakodnevne brige o bolesnim ljudima. Neusklađeni rasporedi mogu otežati provođenje vremena s partnerom i porodicom.

Bolničari i asistenti u psihijatrijskim ustanovama – 47,2 posto

Ovi radnici brinu o osobama s ozbiljnim zdravstvenim i psihičkim poteškoćama. Posao može biti fizički i emocionalno zahtjevan, a smjenski i noćni rad dodatno otežavaju usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza.

Vozači i pratioci vozila hitne pomoći – 47,3 posto

Rad u hitnoj pomoći donosi nepredvidive situacije, visok nivo stresa i suočavanje s teškim povredama i zdravstvenim stanjima. Noćne smjene, rad vikendom i emocionalno iscrpljujuće situacije mogu ostaviti manje vremena i energije za privatni život.

Stres i nepravilan raspored
Nadzornici u zatvorskom sistemu – 47,5 posto

Rad u zatvorima podrazumijeva odgovornost, stalnu pažnju i suočavanje s konfliktima i kriznim situacijama. Takvo okruženje može biti izvor dugotrajnog stresa, dok smjene i rad vikendom mogu otežati porodičnu svakodnevicu.

Operateri mašina za presanje – 47,6 posto

Ovi radnici uglavnom rade u proizvodnim pogonima, gdje su smjenski rad i strogo određeno radno vrijeme česti. Fizički naporan posao i umor mogu uticati na vrijeme i energiju koje ostaju za partnerski odnos.

Rukovodioci radnika u uslužnim djelatnostima i ličnoj njezi – 47,6 posto

Organizacija zaposlenih, rješavanje svakodnevnih problema i odgovornost za funkcionisanje posla mogu donijeti dodatni pritisak. Ako se tome pridruže duge smjene i stalna dostupnost, održavanje ravnoteže između posla i privatnog života postaje zahtjevnije.

Vozači autobusa – 47,8 posto

Dugi sati na cesti, smjene, rad vikendom i tokom praznika obilježavaju svakodnevicu mnogih vozača autobusa. Takav raspored može smanjiti zajedničko vrijeme s partnerom i porodicom, a umor dodatno otežati usklađivanje obaveza.

Iznenađenja na listi
Maser(i) – 47,9 posto

Maserima radno vrijeme često zavisi od termina koje traže klijenti, pa raspored može biti nepravilan. To može otežati planiranje zajedničkih aktivnosti i porodičnih obaveza. Ipak, sam procenat ne govori zbog čega dolazi do razvoda niti dokazuje da je zanimanje presudni faktor.

Telemarketinški operateri – 48 posto

Ovaj posao često uključuje veliki broj razgovora s klijentima, ostvarivanje prodajnih ciljeva i pritisak zbog radnih rezultata. Takvo okruženje može biti stresno, ali statistički podaci ne znače da su osobe koje rade u telemarketingu sklonije razvodu zbog samog zanimanja.

Ostali zdravstveni stručnjaci – 48,3 posto

Na prvom mjestu nalazi se grupa zdravstvenih stručnjaka koji nisu svrstani u posebne kategorije. Među njima su, naprimjer, akupunkturisti, naturopati, podijatri i audiolozi.

Ova grupa bilježi udio razvoda od 48,3 posto. Odgovornost, zahtjevan rad i nepredvidivo radno vrijeme mogu predstavljati izazov za privatni život, ali rezultat ne pokazuje da su upravo ti faktori uzrok razvoda.

Statistika tako izdvaja zanimanja u kojima se susreću različiti radni pritisci i životni rasporedi. Ipak, nijedno zanimanje samo po sebi ne određuje sudbinu veze. Kvalitet odnosa zavisi od mnogo više od radnog mjesta, a međusobno razumijevanje, otvorena komunikacija i podrška mogu biti važni bez obzira na profesiju.

Avaz

Kako sačuvati mentalno zdravlje u društvu u kojem troškovi života rastu, primanja stagniraju, a neizvjesnost postaje svakodnevica?

U centrima za zaštitu mentalnog zdravlja u Republici Srpskoj u prošloj godini bilo je 78.106 posjeta ljekarima, od kojih 27.767 prvi put, a najčešći evidentirani mentalni poremećaji kod odraslih su neurotski i stresogeni, podaci su Instituta za javno zdravstvo Srpske. Kako sačuvati mentalno zdravlje u društvu u kojem troškovi života rastu, primanja stagniraju, a neizvjesnost postaje svakodnevica?

Šta platiti, čega se odreći i kako izdržati do sledeće plate? Za mnoge građane, život se sveo na neprestano sabiranje troškova i oduzimanje od vlastitih potreba. A kada briga postane svakodnevica, posledice se ne vide uvijek na računima.

Dugotrajna neizvjesnost ne iscrpljuje samo džep i kućni budžet. Ona stvara pritisak koji se prenosi i na psihičko zdravlje.

U takvim okolnostima, važno je i da društvo i institucije stvore uslove za sigurniji i stabilniji život, umjesto da produbljuju osjećaj neizvjesnosti.

“Taj problem nije individualne prirode društvo u cjelini mora da preuzme određene mjere i obezbjedi perspektivnost i kvalitet života kako bi se uzroci mentalnog zdravlja pokušali što više umanjiti. Ono je nemoguće u potpunosti iskorijeniti. Međutim i uloga institucija i društva u cjelini može doprinijeti njegovom smanjenju”, kaže sociolog Vedran Francuz.

Zato na pritiske koji svakodnevno opterećuju građane treba reagovati prije nego što ostave ozbiljnije posljedice, kažu stručnjaci. Jer briga o mentalnom zdravlju počinje mnogo prije nego što čovjek više ne može da izdrži.

(BN)