Tokom ljetnih noći klima uređaj mnogima je postao nezamijenljiv saveznik. Kada temperature ne padaju ni poslije zalaska sunca, teško je zamisliti miran san bez rashlađene prostorije.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da klima može pomoći da lakše zaspite, ali i narušiti kvalitet sna ako radi cijelu noć ili je podešena na prenisku temperaturu.

Ključ nije u tome da li je klima uključena ili ne, već kako je koristite. Nepravilno rashlađivanje prostorije može dovesti do isprekidanog sna, ukočenosti mišića, suvog grla, pa čak i većih računa za električnu energiju.

Zašto se budite usred noći kada klima radi?

Mnogi klima uređaj uveče podešavaju na 21 ili 22 stepena jer je prostorija još uvijek zagrijana. Međutim, kako tokom noći spoljna temperatura opada, klima nastavlja da hladi istim intenzitetom.

Ako prostorija postane previše hladna, organizam počinje da troši energiju kako bi održao tjelesnu temperaturu. To može dovesti do češćeg buđenja i prekidanja dubokog sna, zbog čega se ujutru možete osjećati umorno iako ste spavali dovoljan broj sati.

Stručnjaci zato preporučuju da koristite tajmer i podesite klimu da se isključi nakon sat ili dva od odlaska na spavanje.

Suv vazduh može izazvati nelagodnost

Klima uređaj isušuje vazduh, pa se kod pojedinih ljudi tokom noći mogu javiti suvo grlo, zapušen nos, svrab očiju ili iritacija disajnih puteva.

Osobe koje pate od alergija dodatno mogu osjetiti tegobe ukoliko filteri klima uređaja nisu redovno očišćeni, jer se u vazduhu mogu zadržavati prašina, polen i drugi alergeni.

Zbog toga je važno redovno održavati uređaj i povremeno provjetravati prostoriju, naročito u večernjim satima kada spoljašnja temperatura opadne.

Hladan vazduh može izazvati ukočenost mišića

Ako je mlaz hladnog vazduha usmjeren direktno ka krevetu, vratu ili leđima, tokom noći može doći do napetosti mišića i neprijatne ukočenosti.

To posebno važi za osobe koje već imaju probleme sa vratnim dijelom kičme, ramenima ili leđima. Zbog toga je preporučljivo da klima ne duva direktno prema mjestu na kojem spavate.

Klima koja radi cijelu noć povećava potrošnju struje

Osim što može uticati na kvalitet sna, klima uređaj koji radi do jutra povećava i potrošnju električne energije.

Stručnjaci navode da će korišćenje tajmera ili automatskog režima rada smanjiti potrošnju struje, ali i produžiti radni vijek samog uređaja.

Kako rashladiti spavaću sobu bez cjelonoćnog rada klime?

Kako biste tokom noći spavali prijatnije, stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih navika:

• Provjetrite prostoriju desetak minuta pred spavanje.
• Tokom dana držite spuštene roletne ili zavese kako biste spriječili zagrijavanje prostorije.
• Podesite tajmer da se klima isključi nakon sat ili dva rada.
• Koristite laganu pamučnu posteljinu koja bolje odvodi toplotu.
• Izbjegavajte da hladan vazduh bude usmjeren direktno ka krevetu.

Klima uređaj tokom spavanja nije štetan sam po sebi, ali način na koji ga koristite može napraviti veliku razliku. Umjerena temperatura, pravilno održavanje uređaja i nekoliko jednostavnih navika pomoći će vam da se tokom ljetnih noći probudite odmorni, a ne promrzli, prenosi Ona.rs.

Kolonija dabrova, koja je prije tri godine vraćena u svoje prirodno stanište u zapadnom Londonu, pomogla je da se spriječe poplave kod željezničke stanice Grinford, jer su ove životinje izgradnjom brana usporile protok vode i smanjile opterećenje odvodnog sistema, saopštili su danas učesnici projekta njihove reintrodukcije.

Kako navode učesnici projekta, od dolaska dabrova stanica Grinford više ne plavi nakon obilnih padavina, prenosi BBC.

U okviru projekta istaknuto je i da kolonija uspješno napreduje, te da su ove godine rođena najmanje dva mladunca.

Veterinar i stručnjak za zaštitu prirode Šon Mekormak rekao je da je ranije riječna voda za svega nekoliko minuta stizala do Grinforda, dok sada prolazi kroz niz dabrovih brana i složen sistem močvara.

“Oni usporavaju protok vode tokom obilnih padavina. Istovremeno omogućavaju da se voda upije u zemljište, koje je sada znatno vlažnije i oko samog vodotoka, dok močvarna staništa koja stvaraju zadržavaju vodu mnogo duže”, rekao je Mekormak.

On je naveo da je sada potrebno više sati da voda prođe kroz svaku branu, dodajući da je sistem dao rezultate.

“Već tokom druge zime od njihovog dolaska nije bilo poplava nizvodno, a ni tokom treće zime, koja je upravo završena, nije zabilježeno plavljenje u području koje je bilo posebno ugroženo”, rekao je Mekormak.

Mladunci, koji su rođeni prošle sedmice, u večernjim časovima izlaze iz jazbine, pa se stanovnici Paradajs Fildsa okupljaju kako bi ih fotografisali i snimali.

“Iako sam naučnik, prizor je dirnuo i mene. Izuzetno su umiljati. Prvi mladunac pojavio se prošle sedmice, a majka ga je nježno gurkala i potapala u vodu, jer su mladunci u početku veoma paperjasti i lako plutaju. Bilo je fascinantno posmatrati tu interakciju”, rekao je Mekormak.

Ekolog projekta Nađa Miročničenko izjavila je da je biodiverzitet oko potoka značajno povećan, prenosi Tanjug.

“Zabilježili smo nagli porast broja beskičmenjaka, dolazak većeg broja ptica, kao i najmanje dvije nove vrste slijepih miševa. Zadovoljstvo je posmatrati kako se zapušteno područje, koje je bilo obraslo i potisnuto vegetacijom, postepeno obnavlja i postaje znatno bogatije biljnim i životinjskim vrstama”, rekla je Miročničenko.

Dabrovi tokom jakih kiša usporavaju protok vode izgradnjom brana i stvaranjem močvarnih područja koja zadržavaju vodu, čime se smanjuje pritisak na odvodni sistem nizvodno.

Dabrovi, poznati kao prirodni graditelji, istrijebljeni su u Velikoj Britaniji prije više vijekova zbog krzna, mesa i mirisnih žlijezda, a u Iling su vraćeni 2023. godine, nakon čega su počeli da mijenjaju izgled tog područja.

Toplotni talas koji je ove sedmice zahvatio Evropu predstavlja rizik za sve, ali su neke grupe posebno ugrožene.

Osim djece i starijih osoba, na pojačanom su udaru i ljudi koji uzimaju određene lijekove, a da toga često nisu ni svjesni.

Koji lijekovi povećavaju rizik?

Određeni lijekovi mogu uticati na sposobnost tijela da se hladi ili zadržava tekućinu.

U smjernicama se navodi da posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje uzimaju lijekove za hronična stanja, ali i za probleme sa mentalnim zdravljem.

Lijekovi za hronična stanja, kao što su diuretici i beta-blokatori, ali i oni za liječenje mentalnih poteškoća poput antipsihotika i uobičajenih antidepresiva, mogu narušiti sposobnost tijela da se hladi ili zadržava tekućinu, upozoravaju ljekari.

Prema njihovim riječima, zbog toga osobe koje ih uzimaju postaju podložnije komplikacijama uzrokovanim vrućinom.

Važno je razumjeti kako lijekovi utiču na reakciju tijela na vrućinu te se u slučaju nedoumica savjetovati s ljekarom ili farmaceutom.

Pogoršanje postojećih bolesti

Visoke temperature mogu pogoršati i postojeća zdravstvena stanja.

Osobe s kardiovaskularnim, respiratornim ili bubrežnim bolestima mogu doživjeti pogoršanje tokom toplotnog talasa.

To se događa jer pokušaj tijela da se rashladi stvara dodatno opterećenje na organe koji su već pod pritiskom.

Na primjer, osobe sa srčanim bolestima mogu teže održavati potreban protok krvi, što može dovesti do bolova u grudima ili čak zatajenja srca.

Neophodna hidratacija

Slično tome, osobe sa hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) ili astmom mogu imati poteškoća sa disanjem jer kombinacija vrućeg vazduha, zagađenja i dehidracije upaljuje dišne putove i smanjuje unos kiseonika.

Osobe sa bubrežnom bolešću ili dijabetesom takođe trebaju obezbijediti stalnu hidrataciju, prenosi Index.

Kod njih postoji povećan rizik od akutnog oštećenja bubrega kada su dehidrirani jer bubrezi teže održavaju ravnotežu tekućine u tijelu.

Zbog svega ovog, ljekari naglašavaju da građani moraju biti svjesni kako njihova postojeća zdravstvena stanja i lijekovi koje uzimaju mogu uticati na njih tokom vrućeg vremena.