Zanimljivosti
ĐURO OTKRIO ZAŠTO NADREALISTI DANAS NE BI IMALI POSLA: Stvarnost nadmašila i njihove skečeve
Branko Đurić Đuro prvi put će izvesti svoju autorsku predstavu „Đurologija“ pred publikom u Jajcu 27. novembra, u okviru drugog AVNOJ Festa.
Do sada sam odigrao 827 predstava ‘Đurologija’ širom svijeta i nastupao na nekim mjestima i po dvadesetak puta, a evo, prvi put dolazim u Jajce i moram vam reći da me to raduje. Kada se pomene Jajce, prva asocijacija je, naravno, AVNOJ i meni kao čovjeku rođenom sredinom prošlog vijeka to mnogo znači – rekao je Đurić.
Od Sidneja do Jajca, publika prepoznaje iste stvari
„Đurologija“ se oslanja na svakodnevne situacije, navike i male nelogičnosti koje publika prepoznaje bez obzira na to gdje živi. Upravo je to, prema Đurinim riječima, razlog zbog kojeg predstava izaziva slične reakcije u različitim dijelovima svijeta.
– Svuda ljudi jednako reaguju na ‘Đurologiju’. Apsolutno svuda, od Sidneja do Los Anđelesa, ljudi prepoznaju svoje svakodnevne rutine i događaje o kojima nakon predstave počnu razmišljati na potpuno drugačiji način – istakao je.
Dolazak na festival koji ove godine odaje počast pokretu New Primitives otvorio je i pitanje slobode duha, otpora malograđanštini i društvenih vrijednosti koje su obilježile rad njegove generacije.
Đuro kaže da su pripadnici tog pokreta bili, a vjeruje da su i danas, borci za sve oblike slobode. Sarajevo u kojem su stvarali pamti kao sredinu čija je snaga bila u različitostima.
– Živjeli smo u predivnoj miješanoj sredini i prepoznavali svu tu raznolikost kao kvalitet. Nažalost, sve ono čime smo se bavili u svojim najcrnjim predviđanjima ostvarilo se. Još samo nekoliko naših skečeva nije postalo stvarnost. Neki od njih su blizu ‘ostvarenja’, recimo raspad Evropske unije – rekao je uz smijeh.
Politička stvarnost nadmašila skečeve
Govoreći o tome koliko je danas moguće koristiti satiru u borbi protiv podjela i ekstremizma, Đurić ocjenjuje da je stvarnost postala toliko apsurdna da autorima ostavlja malo prostora za dodatno pretjerivanje.
– Danas Nadrealisti ne bi imali šta da rade. Sve što se dešava i što možemo da pratimo već je toliko nadrealno, ludo i satirično samo po sebi da ne znam šta bi čovjek tu još mogao da doda – kazao je.
Prema njegovom mišljenju, prizori iz političkog života danas često nadmašuju ono što je nekada zamišljeno kao televizijska satira.
– Stvarni snimci iz nekog parlamenta već su sami po sebi smješniji od mnogih skečeva Nadrealista. Da ne govorim o tome da likove kakvi se danas pojavljuju u politici nekada ne bismo mogli ni da koristimo u Nadrealistima, jer bi tada djelovali kao pretjerivanje – dodao je.
U razgovoru se osvrnuo i na budućnost antifašizma, u kontekstu istorijskog revizionizma i novih podjela na prostoru bivše Jugoslavije.
– Iskreno, volio bih da pojam antifašizma ostane na nivou sjećanja, ali, nažalost, toliko je povoda u svijetu i kod nas da se on ne može i ne smije ugasiti – poručio je Đurić.
Umjetnost pod pritiskom, zajedništvo kao oslonac
Iako svojim radom u glumi, muzici i režiji povezuje ljude širom regiona, Đuro ne smatra da su kultura i umjetnost same po sebi garancija iskrene solidarnosti. Upozorava da i one mogu postati prostor za nametanje poželjnih stavova i stvaranje podjela.
– Kultura i umjetnost danas postaju sredstva za plasiranje svega i svačega. Romantike više nema nigdje, pa čak ni u umjetnosti. Sve postaje oružje u rukama medija koji nas na različite načine pokušavaju ‘programirati’ šta treba da mislimo i šta je ispravno, a šta nije – smatra Đurić.
Posebno problematizuje davanje prednosti umjetnicima zbog njihovih stavova, kao i odnos prema onima koji misle drugačije. Ipak, vjeruje da postoje autori čiji rad i dalje uspijeva da poveže publiku i prevaziđe podjele.
– Ipak, znam da još postoje iskreni umjetnici koji na pravi način povezuju ljude na našim prostorima svojim koncertima, nastupima, izložbama… I znam da će to pobijediti. Pravda uvijek pobjeđuje – rekao je.
Na pitanje kako manji gradovi poput Jajca mogu zadržati mlade i razvijati živu kulturnu scenu, Đurić odgovara da to nije samo lokalni izazov. Centralizaciju vidi kao globalni problem, a prostor za promjene pronalazi u snažnijem povezivanju ljudi.
– Smisao treba pronaći u lokalnoj sredini, zajedništvu i povezivanju ljudi – zaključio je Đuro, prenosi Akta.ba.
Zanimljivosti
KAKO STARIMO, SAT KAO DA IDE BRŽE! Stručnjaci objasnili zašto u djetinjstvu godina traje vječno, a kasnije proleti za tren!
Mnogima se čini da mjeseci prolaze za tren i da nova godina stiže skoro odmah nakon prethodne, tako osjećaj da vrijeme ubrzava kako starimo poznat je psiholozima, a naučna istraživanja pokazuju da bi mogao biti povezan s načinom na koji pamtimo događaje, svakodnevnom rutinom, emocijama i životnim iskustvima.
Vrijeme, naravno, ne prolazi brže kako starimo. Jedan sat uvijek traje 60 minuta, ali način na koji ga doživljavamo može se značajno mijenjati. Psiholozi razlikuju osjećaj prolaska vremena dok se nešto događa od načina na koji naknadno procjenjujemo koliko je neki period trajao.
Upravo je ta razlika važna za razumijevanje zašto nam pojedine godine ostaju u sjećanju kao izuzetno duge, dok druge kao da su prošle u trenu.
Šta kažu istraživanja o osjećaju da vrijeme brže prolazi?
U istraživanju objavljenom 2005. godine psiholozi Marc Wittmann i Sandra Lehnhoff ispitali su 499 osoba u dobi od 14 do 94 godine.
Rezultati su pokazali povezanost životne dobi i subjektivnog osjećaja prolaska vremena. Međutim, utvrđeni efekti bili su mali do umjereni, što znači da godine same po sebi ne mogu objasniti čitav fenomen.
Drugo istraživanje, koje su 2010. godine objavili William Friedman i Steve Janssen, obuhvatilo je 1.865 odraslih osoba iz dvije zemlje.
Ispitanici gotovo svih životnih dobi navodili su da vrijeme prolazi brzo. Razlike između mlađih i starijih bile su uglavnom male, osim kada su procjenjivali koliko im je brzo prošlo prethodnih deset godina.
Ovi rezultati pokazuju da osjećaj ubrzavanja vremena nije jednostavna niti neizbježna posljedica starenja.
Zašto je djetinjstvo djelovalo kao da traje duže?
Jedno od mogućih objašnjenja povezano je s načinom na koji pamtimo nova iskustva.
Tokom djetinjstva i mladosti susrećemo se s brojnim situacijama koje do tada nismo doživjeli: prvi dan škole, nova prijateljstva, putovanja i druga važna iskustva.
Takvi događaji mogu ostaviti upečatljiva sjećanja.
U odrasloj dobi svakodnevica često postaje predvidljivija. Posao, obaveze, kupovina i povratak kući ponavljaju se iz sedmice u sedmicu.
Kada se naknadno osvrnemo na takav period, možda ćemo se sjećati manjeg broja događaja koji se jasno izdvajaju.
Zbog toga nam se može učiniti da je proteklo manje vremena nego što zaista jeste.
Ipak, naučnici upozoravaju da ovo nije jedino moguće objašnjenje.
Kako mozak grupiše uspomene i utiče na doživljaj vremena?
Istraživanje objavljeno 2018. godine u naučnom časopisu Self and Identity bavilo se načinom na koji ljudi organizuju vlastita sjećanja.
Umjesto da pamtimo svaki pojedinačni događaj, često cijele periode života grupišemo u šire kategorije, poput posla, porodice ili svakodnevnih obaveza.
Autori istraživanja, među kojima je psiholog Mark Landau, proveli su tri studije s ukupno 324 učesnika.
Rezultati su pokazali da su osobe koje su bile podstaknute da događaje iz prethodne godine grupišu u šire cjeline taj period naknadno doživljavale kao kraći.
Drugim riječima, način na koji organizujemo uspomene može uticati na naš osjećaj koliko je brzo prošlo određeno razdoblje.
Zašto rutina nije jedino objašnjenje za ubrzavanje vremena?
U naučnom pregledu objavljenom 26. januara 2026. godine u časopisu Frontiers in Psychology, istraživači Mark Landau i Young-Ju Ryu analizirali su različita objašnjenja subjektivnog prolaska vremena.
Njihov rad pokazuje da je riječ o složenom fenomenu na koji mogu uticati pamćenje, emocije, pažnja i način na koji procjenjujemo vlastiti život.
Posebno je zanimljivo da se i periodi ispunjeni važnim iskustvima mogu naknadno doživljavati kao veoma kratki.
Osjećaj da je godina proletjela zato ne mora značiti da je bila dosadna ili jednolična.
Način na koji procjenjujemo proteklo vrijeme može biti povezan i s time koliko smo određeni period doživjeli kao ispunjen, značajan ili usklađen s vlastitim ciljevima.
Možemo li usporiti osjećaj da vrijeme brzo prolazi?
Iako ne postoji naučno potvrđen recept kojim možemo zaustaviti subjektivno ubrzavanje godina, istraživanja nude nekoliko mogućih smjernica.
Uvođenje novih aktivnosti, učenje novih vještina i povremeno mijenjanje svakodnevne rutine mogu stvoriti više prepoznatljivih iskustava i uspomena.
Međutim, to ne znači da će takve promjene automatski učiniti da nam vrijeme prolazi sporije.
Važno je razlikovati doživljaj vremena u određenom trenutku od naknadnog prisjećanja. Aktivnost u kojoj uživamo može nam brzo proći, ali istovremeno ostaviti bogata i dugotrajna sjećanja.
Naučnici zato još nemaju jedinstven odgovor na pitanje zašto nam se čini da godine prolaze sve brže.
Ono što istraživanja sugerišu jeste da naš osjećaj vremena ne zavisi samo od broja godina koje imamo, nego i od toga kako živimo, šta pamtimo i kakvo značenje pridajemo vlastitim iskustvima, prenosi N1.
Zanimljivosti
ROBERT PATTINSON JE NOVI AGENT 007! Zvanično potvrđeno ko nasljeđuje Daniela Craiga! „Reći da je ovo ostvarenje sna bilo bi premalo!“
Višegodišnjim nagađanjima došao je kraj. Britanski glumac Robert Pattinson zvanično je izabran za novog Jamesa Bonda i naslijediće Daniela Craiga u ulozi legendarnog agenta 007.
Odluku je potvrdio Amazon MGM Studios, a Pattinson će se prvi put pojaviti kao Bond u 26. filmu čuvene franšize.
Pattinson nije krio uzbuđenje zbog nove uloge, ističući da mu je povjerenje koje je dobio velika čast.
– James Bond jedan je od najlegendarnijih likova u istoriji filma i velika mi je čast što mi je povjerena uloga agenta 007. Duboko sam zahvalan Denisu, Amy, Davidu, Tanji i svima u studiju Amazon MGM na ukazanom povjerenju.
Reći da je ovo ostvarenje sna bilo bi premalo. Veoma se radujem saradnji i radu s ovom fantastičnom ekipom – poručio je glumac.
Kraj petogodišnjeg iščekivanja
Obožavaoci serijala čekali su odluku o novom Bondu još od 2021. godine, kada se Daniel Craig posljednji put pojavio u filmu „No Time to Die“. Njegov odlazak pokrenuo je brojne spekulacije o tome ko će preuzeti ulogu britanskog tajnog agenta.
Tokom proteklih godina s ulogom su povezivani brojni glumci, među kojima su Aaron Taylor-Johnson, Henry Cavill i Idris Elba. Ipak, producenti su odluku držali u tajnosti sve do zvanične objave.
Novi Bond stiže uz poznato rediteljsko ime
Novi film režiraće Denis Villeneuve, poznat po ostvarenjima „Dune“, „Blade Runner 2049“ i „Arrival“. Scenario potpisuje Steven Knight, tvorac serije „Peaky Blinders“, dok su producenti Amy Pascal i David Heyman.
Za sada nisu objavljeni naslov filma ni datum premijere. Biće to prvi film o Jamesu Bondu nastao pod kreativnom kontrolom studija Amazon MGM.
Od „Twilighta“ i Batmana do agenta 007
Robert Pattinson svjetsku popularnost stekao je ulogom Edwarda Cullena u filmskoj sagi „Twilight“, a kasnije je izgradio reputaciju glumca koji bira veoma različite uloge.
Publika ga je gledala u filmovima „The Lighthouse“, „Tenet“ i „The Batman“, u kojem je preuzeo ulogu još jednog kultnog junaka. Sada ga čeka jedan od najpoznatijih likova u istoriji kinematografije.
James Bond prvi put se pojavio u romanu „Casino Royale“ britanskog pisca Iana Fleminga 1953. godine, a na velikom platnu debitovao je 1962. u filmu „Dr. No“, u kojem ga je igrao Sean Connery.
Pattinson će postati sedmi glumac koji će u zvaničnom filmskom serijalu tumačiti agenta 007, poslije Conneryja, Georgea Lazenbyja, Rogera Moorea, Timothyja Daltona, Piercea Brosnana i Daniela Craiga.
Zanimljivosti
SUVO ZLATO NA TANJIRU! Za kilogram ovog pršuta treba izdvojiti pravo bogatstvo, CIJENA 600 KM!
Pršut je jedan od najskupljih suhomesnatih proizvoda i namirnica, generalno.
Tako, kilogram pršuta u marketima košta od oko 30 do oko 60 KM.
Međutim, preko oglasa se nudi pršut od svinje moravke, koji košta nevjerovatnih 9 KM za 100 grama rezanog pršuta. „Dimljeni pršut od moravke, dozrijevao 2 godine. Cijena 9 KM/100 gr narezanog pršuta“, navodi se u oglasu.
Pršut od moravke je skup zbog sporog rasta ove autohtone rase svinja, isključivo prirodnog uzgoja, veoma male ponude i dugotrajnog procesa zrenja mesa. Dok standardni pršut nastaje za nekoliko mjeseci, proizvodnja pravog pršuta od moravke zahtijeva godine ulaganja i strpljenja.
Moravka je nastala ukrštanjem domaće šumadinke sa berkširkom i mangulicom, sa ciljem da se dobije svinja prilagođena lokalnim uslovima uzgoja i ishrane. Uzgaja se na otvorenim prostorima i pašnjacima, uz ishranu zasnovanu na prirodnim namirnicama – žiru, kukuruzu, korjenju i zelenoj masi.
Sporiji rast i duži period sazrijevanja doprinose razvoju mesa izuzetnih svojstava, sa uravnoteženim odnosom mišićnog i masnog tkiva.
Pršut moravke najčešće je star skoro 2 godine, a proizvođači ga često porede sa pršutom iberijskih svinja, najpoznatijih po njihovoj jedinstvenoj genetici koja omogućava infiltraciju masti direktno u mišićno tkivo. Upravo ova osobina čini njihovo meso i pršut izuzetno sočnim i aromatičnim.
Uzgajivači iz okruženja, takođe, papreno naplaćuju suvo meso od moravke. Tako, jedan uzgajivač iz Srbije kilogram pršuta prodavao je po nevjerovatnih 300 evra, odnosno 600 KM. On je, naime, svoje svinje tovio posebnom hranom, potpuno zdravo, voćem i povrćem, piše Srpskainfo
-
Politika2 dana agoOD NEKADAŠNJEG REVOLUCIONARA DO DODIKOVOG IGRAČA! Punica u SNSD-u i rukovodstvu Skupštine, zet u Domu naroda PSBiH
-
Politika1 dan agoSTANIVUKOVIĆ IZBACIO NIKOLU DRONJKA IZ PSS-a: „Više nije dio Pokreta Sigurna Srpska. Hvala mu“!
-
Banjaluka2 dana agoBEOGRAD BEZ VISOKIH ZVANIČNIKA NA SJEDNICI NSRS! Nije došao ni ambasador Srbije u BiH
-
Banjaluka2 dana agoRADNO VRIJEME OD SEDAM UJUTRU ZA GRADSKU UPRAVU? Stanivuković najavio radikalne mjere protiv saobraćajnih gužvi u Banjaluci i milionski projekat za Crkvenu!
-
Politika2 dana ago„KO ULOVI VIŠE POSLANIKA, IMAĆE VEĆU FUNKCIJU“!! Vukomanović poručila da PSS neće podržati reizbor Stevandića
-
Svijet2 dana agoETIAS MIJENJA PUTOVANJA U EU: Građani BiH moraće plaćati 20 evra za elektronsko odobrenje
-
Politika2 dana ago“SKROJEN PO NJEGOVOJ MJERI”: Šeranić raspisao konkurs za direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju RS
-
Politika2 dana ago“NEĆEMO PODRŽATI OVAJ PRIJEDLOG”: Opozicija se usprotivila izboru Stevandića za predsjednika NSRS
