Connect with us

Društvo

POSKUPLJENJA POJEDU SVAKU MJERU: Vlade ograničavaju cijene, ali građani ne osjećaju olakšanje

Mjere koje su Vlade Republike Srpske i Federacije BiH donijele kako bi ublažile rast cijena građanima donose tek ograničeno olakšanje. Dok vlasti ističu akcije sniženja i ograničavanja cijena, potrošači poručuju da se svakodnevna kupovina i dalje pretvara u sve veći udar na kućni budžet.

U Republici Srpskoj građani već duže od dvije godine imaju mogućnost kupovine određenih proizvoda po sniženim cijenama kroz kampanju „Društveno odgovorni“, dok je Vlada FBiH ponovo ograničila maloprodajne cijene za 100 proizvoda.

Ipak, predstavnici potrošača upozoravaju da mjere nisu dovoljne da zaustave posljedice višegodišnjeg rasta cijena.

U Srpskoj snižene cijene, ali ih građani teško pronalaze

Vlada Republike Srpske kampanju „Društveno odgovorni“ provodi od 1. avgusta 2024. godine. Iz Ministarstva trgovine i turizma navode da su u akciju uključene stotine maloprodajnih objekata i trgovačkih lanaca, na dobrovoljnoj osnovi.

Na listama proizvoda mogu se pronaći brašno, kvasac, jaja, riža, toaletni papir, špagete, kafa, kečap, čaj, sokovi i drugi proizvodi svakodnevne potrošnje.

Međutim, upravo dostupnost tih proizvoda predstavlja jedan od problema na koji upozoravaju potrošači.

Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine, kaže da građani često imaju problem da pronađu proizvode čija je cijena snižena.

„Proizvodi koji su sniženi imali su oznake, ali to je kod nas izgleda jedan proizvod na cijeloj polici. Problem je u tome što potrošači počinju da sumnjaju u to. Vide da je jedan proizvod snižen, a šta je sa ostalim?“, kaže Vasilić.

Prema njegovim riječima, takve mjere ne daju puni efekat jer građani teško uočavaju stvarnu korist prilikom kupovine.

„Veoma teško se nađu ti proizvodi koji imaju oznaku da im je marža ukinuta. To je mjera koja nema nekog punog efekta“, navodi Vasilić.

FBiH ograničila cijene 100 proizvoda

Sličan model primjenjuje i Vlada Federacije BiH, koja je prije nekoliko dana donijela novu odluku o neposrednoj kontroli cijena za 100 proizvoda.

Prva odluka ove vrste donesena je u junu i trebalo je da traje 90 dana, ali je u septembru produžena do kraja godine. Nova odluka sada zamjenjuje prethodnu.

Iz Vlade FBiH poručuju da je cilj mjere smanjenje inflacije kod osnovnih životnih namirnica i njihova veća dostupnost, posebno građanima sa najnižim primanjima.

Međutim, građanima je od ključne važnosti pitanje šta se tačno nalazi na listi i koliko će ograničene cijene zaista biti niže od tržišnih.

„To nije dovoljno“: Potrošači upozoravaju na novi rast cijena

Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača Kakanj, smatra da ograničavanje cijena 100 proizvoda može predstavljati određenu pomoć, ali da ne rješava suštinski problem.

„To nije dovoljno. Tih 100 proizvoda nije dovoljno. Je li neka pomoć? Jeste pomoć, ali to nije dovoljno. Cijene iz dana u dan rastu“, kaže Kulovićeva.

Poseban problem, prema njenim riječima, predstavlja činjenica da prihodi građana ne prate rast troškova života.

Plate i penzije, čak i kada rastu, ne uspijevaju nadoknaditi sve veće izdatke za hranu, higijenu, energente i druge osnovne potrebe.

„Vjerujte, građani BiH apsolutno nemaju nikakav životni standard. Žive ispod svakog standarda. Sve je poskupjelo“, upozorava Kulovićeva.

Dodaje da značajnu ulogu u preživljavanju brojnih domaćinstava imaju članovi porodica koji žive i rade u inostranstvu i finansijski pomažu svoje najbliže.

Građani između sniženja i sve skuplje potrošačke korpe

Iako entitetske vlade pokušavaju različitim mjerama ublažiti rast cijena, iskustvo potrošača pokazuje da se efekat tih mjera često izgubi u mnogo većem talasu poskupljenja.

Za građane je, na kraju, manje važno da li je određeni proizvod formalno označen kao snižen ili mu je cijena administrativno ograničena, a mnogo važnije koliko novca moraju izdvojiti za kompletnu mjesečnu potrošačku korpu.

A upravo tu se nalazi najveći problem – dok se pojedine cijene ograničavaju ili privremeno snižavaju, druge nastavljaju rasti.

Zato mjere vlasti mogu predstavljati određenu pomoć, ali bez šireg zaustavljanja inflacije i rasta troškova života teško mogu donijeti osjetnije poboljšanje životnog standarda građana.

Related Topics:

Društvo

DRINIĆ SA MJEŠTANIMA KULJANA OBILJEŽIO SVETU PETKU: „Neka nas praznik i dalje okuplja u zajedništvu“

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić prisustvovao je sa mještanima Kuljana obilježavanju hramovne slave – Svete Petke.

Drinić je tom prilikom poručio da ovakvi praznici imaju poseban značaj jer okupljaju ljude oko vjere, zajedništva i dobrih namjera.

„Neka nas ovaj veliki praznik i dalje okuplja u molitvi, zajedništvu i dobrim namjerama, sa mislima usmjerenim ka svemu dobrom što možemo učiniti za naše Kuljane, Banju Luku i Republiku Srpsku“, poručio je Drinić.

On je svim parohijanima i domaćinima čestitao krsnu slavu, poželivši im dobro zdravlje, mir i svako dobro.

„Na mnogaja ljeta!“

Nastavi čitati

Društvo

NAJAVLJENO PUŠTANJE U POGON RITE UGLJEVIK: Radinici upozoravaju na kvalitet nabavljenog uglja I MOGUĆU HAVARIJU

Termoelektrana Ugljevik večeras bi trebalo da bude na mreži, izjavio je generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Luka Petrović.

“Imaju domaćeg uglja, a počeo je da dolazi i kupovni iz Prijedora. Dnevno je potrebno 6.000 tona, odnosno najmanje 150 kamiona”, rekao je juče Petrović Srni.

On je dodao kako je siguran da će imati kontinuietet u proizvodnji do 25. decembra.

Kako BN saznaje, radnici su uplašeni i tvrde da se radi o nekvalitetnom uglju koji im je obezbijedilo matično preduzeće.

“Pogledajte samo ovaj premium ugalj kojim planiraju da održe našu elektranu u životu”. naveli su naši izvori uz fotografiju koju su nam poslali.

Tvrde da se ugalj “mrvi” u ruci kao najfinija crnica!

“Ovo je idealno, ali za sadnju paradajza, cvijeća i proljećnu sjetvu. Čisti, organski humus za bašte”, navode radnici i dodaju da se radi o nekvalitetnom uglju, koji je već jednom izazvao havariju na termoelektrani u prethodnim godinama.

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFA ZA POLJOPRIVREDNIKE! Muka na muku: Rod podbacio, cijene pale, a jesenja sjetva nikad skuplja!

Berba voća, prvenstveno jabuke, na potkozarskim plantažama je pri kraju. Kruška je obrana ranije. Žetva kukuruza je u završnici, a jesenja sjetva žitarica u Lijevče polju i selima u brdskim krajevima uveliko traje.

U ovom periodu poljoprivrednici prave računicu tokom sezone obilježene velikom sušom i planiraju narednu godinu.

Zašto više od polovine jabuka i krušaka završava u preradi?

U Udruženju voćara Republike Srpske, sa sjedištem u Donjim Podgradcima, navode da je rod kruške i jabuke nešto lošiji od očekivanog, a šljive solidan. I ove godine, kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik navedenog udruženja, problematični su kvalitet voća i otkup.

“Napokon je svima postalo jasno da se bez navodnjavanja ne može proizvesti kvalitetno voće. To je primarno, mada se svakako moraju uzeti u obzir i protivgradne mreže. U posljednjih nekoliko sezona imamo najezdu smrdibuba, insekta koji uništava plodove, a gotovo nemoguće ga je suzbiti. Zbog svih ovih problema, više od polovine kruške i jabuke je za industrijsku preradu”, kaže Dragoja Dojčinović.

U takvim okolnostima proizvodnja šljive je jednostavnija i profitabilnija. Ovaj sagovornik “Nezavisnih novina” ukazuje i na stalni problem otkupa.

“Ne pamtim sezonu bez problema. Ove godine, to su stalna neizvjesnost otkupa i niske cijene. Subvencije od 0,10 KM po kilogramu za jabuku i krušku su značajne, ali ne mogu bitnije poboljšati situaciju, zato što je cijena industrijske jabuke sada 0,25 KM po kilogramu, a kruške nešto više, ali takođe nedovoljno.”

Koliko je suša smanjila prinose kukuruza?

Za proizvođače kukuruza sezona je bila veoma loša. Na parcelama bez navodnjavanja rod je skroman te su ratari prinuđeni da ovu žitaricu pretvaraju u silažu za ishranu stoke, kako bi bar djelimično umanjili štetu i imali bilo kakvu korist. Novo Milanović, farmer i proizvođač kukuruza iz Cerovljana, koji je ove sezone imao 16 hektara, smatra da su uslovi proizvodnje žitarica sve teži i kompleksniji.

“Sjetva, žetva i drugi poljoprivredni radovi su drastično poskupjeli zbog cijena nafte, a proizvodnja postala neizvjesna zbog naglih klimatskih promjena. I navodnjavanje takođe poskupljuje proizvodnju”, smatra Milanović.

Na njegovim parcelama rod je prepolovljen zbog suše, a mogućnosti navodnjavanja nije bilo zbog nedostatka vode.

Može li navodnjavanje spasiti prinose?

Zbog toga stručnjaci u ovom sektoru pokušavaju na oglednim površinama pronaći sorte koje u sušnim uslovima mogu dati rod veći od sadašnjeg.

Anđelka Kuzmić, ministarka poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, kazala je u Karajzovcima da su rezultati ogleda korisni i ohrabrujući. Ipak, navodnjavanje je označeno kao primarni zadatak, nezamjenljiv za dobre prinose u poljoprivredi.

Aleksandar Majkić, poljoprivredni inženjer iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, zaključio je da su ogledi na različitim lokacijama i sa različitom agrotehnikom pokazali da navodnjavanje u ratarstvu više nema alternativu.

Goran Šušnjar iz Karajzovaca, na čijoj parceli od četiri hektara je zasijan ogled sa 45 hibrida iz šest sjemenskih kuća, imao je prosječan rod od 12,5 tona po hektaru. Ogledne površine je navodnjavao, što je, kako kaže, povećalo troškove, ali smatra da bi bez navodnjavanja rod bio manji dvije do tri tone po hektaru. Proizvođači kukuruza u Lijevču takođe naglašavaju da je otkupna cijena od 0,44 KM po kilogramu nedovoljna, što je dodatni problem sa kojim se ne mogu izboriti.

Kako protiče jesenja sjetva u Lijevče polju?

Na području Gradiške, Laktaša i Srpca u toku je jesenja sjetva žitarica, a prema planu, ove godine ozimim usjevima biće zasijano oko 12.500 hektara. Najveći dio odnosi se na pšenicu, za koju je rezervisano 8.500 hektara, ječma na 2.000, a djeteline na 1.000 hektara. Manje površine odnose se na zob, raž, uljanu repicu i travu. Optimalni rokovi za sjetvu su u toku, a krajnji rok je sredina novembra.

Ječam je najvećim dijelom već zasijan, dok poljoprivrednici sada intenzivnije siju pšenicu. U Resoru za stručne usluge u poljoprivredi ukazuju na manjak vlage, neophodne za sjetvu. Ilija Nikolić iz Cerovljana sjetvu pšenice i zobi na 60 hektara počeo je 6. oktobra.

“Nastojimo ovaj važan posao završiti u optimalnom roku. Vremenske prilike nam za sada pogoduju, što je presudno za uspješnu jesenju sjetvu”, kaže Ilija Nikolić, jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača u okolini Gradiške.

Osim vremenskih uslova, na odluke ratara ove jeseni znatno utiču i troškovi proizvodnje. Poljoprivrednike su, uz uobičajene izazove u pripremi njiva i organizaciji sjetve, dočekale i 30 odsto više cijene vještačkog đubriva nego prošle godine, kao i goriva.

Koje sorte voća mogu bolje podnijeti klimatske promjene?

I voćari su u potrazi za novim sortama jabuke i kruške koje se bolje prilagođavaju klimatskim promjenama. Na oko 800 hektara, 300 registrovanih voćara, najvećim dijelom uzgaja sortu jabuke ajdared, koja, prema mišljenju Dražena Čekića iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, nije naročito tražena u Evropi, ali jeste na domaćem tržištu.

Voćari u Potkozarju takođe uzgajaju jabuke zlatni delišes, jonagold i greni smit.

“Posljednjih godina proizvodnja je otežana zbog klimatskih promjena, ali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske brojnim podsticajima pomaže voćare”, ističe Čekić.

(Nezavisne) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno