Connect with us

Politika

MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA U SAVJETU MINISTARA jedan od uslova za formiranje VLASTI U BIH

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da kadar iz Republike Srpske treba da bude ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara i da je to je jedan od orijentira u pregovorima o formiranju vlasti u koje se ulazi.

Cvijanovićeva ističe da je zadatak Predsjedništva BiH da dovede u red spoljnu politiku BiH, a onda da Savjet ministara slijedi tu usaglašenu politiku.

– To je jedan od zadataka. Da vidimo možemo li to kanalisati na ispravan način, da se saopštavaju usaglašeni stavovi, a ne da imamo slobodne strijelce – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je bilo to bilo mučno u prošlom mandatu, jer je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara iznosio svoj i stav partije.

– Ali to nije nikakva novost. Toga je bilo i ranije, sad smo to učinili temom. Uvijek je postojala neka uzurpacija. Mi smo to učinili dostupnim javnosti. Niko nije ćutao. Bivši srpski član Predsjedništa BiH Milorad Dodik nije ćutao. Neki možda jesu – rekla je Cvijanovićeva za Glas Srpske.

Ona ističe da je nedopustivo da neko nastupa, a da prethodno to nije dogovoreno.

– Ili imate usaglašeno ili nemate stav, ali nedopustivo je da neko nastupa, a da to prethodno nije dogovoreno. Da neko uzurpira sve i ode pričati po svijetu ono što misli on ili njegova partija. Ministarstvo spoljnih poslova prati politiku Predsjedništva, a ne samo jednog člana. To smo sada doživjeli kao vrhunac nerada u spoljnoj politici i BiH ništa time nije dobila, naprotiv – rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je ocijenila da će postojati pritisci da se BiH o pitanju rusko-ukrajinskog sukoba pridruži politici EU.

– Postojaće ti pritisci, ali sve je danas u svijetu fingiranje, osim onog brutalnog dijela koji se tiče rata i razaranja. Na zapadu se nekad zadovolje time što se neko priklonio nekoj rezoluciji iako se ona ne može sprovesti na terenu. Pa kažu da je BiH nešto podržala, a BiH je to uradila unilateralno, glasanjem nekog ministra bez stava Predsjedništva, gdje ne postoji ni naknadni stav institucija da to glasanje bude sprovedeno u praksi – navela je ona.

Prema njenim riječima, to je sve foliranje, fikcija.

– Svijet je danas takav, licemjeran prilično – dodala je Cvijanovićeva.

Na pitanje da li je za uvođenje sankcija Rusiji, Cvijanovićeva je rekla da nikome ne treba uvoditi sankcije.

– I nama su ih uvodili i maltretirali nas. Treba da postoji snažna diplomatija i snažni igrači da riješe ove stvari. Ovdje je suština što neki neće da idu u diplomatske razgovore – dodala je Cvijanovićeva.

Related Topics:

Politika

HRONIKA BRISELSKIH RAZOČARENJA: Kako je BiH za šest godina prešla put od lažnih obećanja i euforije do prijetnje političkom izolacijom

Najnoviji izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine donio je do sada najoštrije i najdirektnije ocjene na račun domaćih političkih elita, konstatujući da se zemlja ne samo ne kreće naprijed, već se ubrzano i vidno udaljava od svog proklamovanog evropskog puta.

Iako su briselske ocjene izazvale snažan odjek u javnosti, detaljna komparativna analiza šest uzastopnih izvještaja Evropske komisije — od 2020. do 2026. godine — otkriva da je riječ o višegodišnjem obrascu ignorisanja reformi, gdje su deklarativne izjave služile isključivo kao paravan za partijske sukobe i očuvanje političkog statusa kvo.

Od deklarativnih zakletvi do propalog integriteta (2020–2022)
Još prije šest godina, briselska administracija precizno je detektovala temeljni problem bosanskohercegovačke politike: nesklad između onoga što se govori pred kamerama i onoga što se radi u parlamentarnim klupama.

Izvještaj za 2020. godinu: Evropska komisija konstatuje da je opredijeljenost za EU ostala „u velikoj mjeri samo deklarativna”, dok su se lideri bavili „stranačkom politikom i nekonstruktivnim sporovima”.

Izvještaj za 2021. godinu: Gotovo identičan vokabular — upozorava se na zapaljivu retoriku podjela koja direktno blokira ispunjavanje famoznih 14 ključnih prioriteta.

Izvještaj za 2022. godinu: Doživljen je prvi direktan udarac u pravosuđu kada je Parlament BiH u maju te godine odbacio provjere imovinskih kartona sudija, tužilaca i članova VSTV-a, što je u Briselu označeno kao otvoren nedostatak volje za uspostavljanje vladavine prava.

Kratkotrajni talas optimizma i Sattlerov zalog (2023–2024)
Nakon dodjele kandidatskog statusa krajem 2022. godine, u evropskim krugovima nakratko je prevladao optimizam. Tadašnji šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler ličnim političkim autoritetom uvjeravao je evropske prijestonice da će geopolitički ustupak pokrenuti unutrašnji reformski zamajac.

U izvještaju za 2023. godinu sumnje u motive političara bile su privremeno potisnute, a mart 2024. donio je i vrhunac te faze: Evropski savjet donio je odluku o formalnom otvaranju pristupnih pregovora nakon što su usvojeni zakoni o sprečavanju pranja novca, sukobu interesa i integritetu u pravosuđu.

Međutim, već u samom dokumentu stajala je i oprezna fusnota — politička atmosfera u zemlji pred lokalne izbore naglo je krenula nizbrdo.

Klizanje u paralizu i presuda koja je presjekla koaliciju (2025)
Pozitivni narativ se u potpunosti raspao već 2025. godine. Period nakon presude Suda BiH protiv tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika uveo je zemlju u novu fazu institucionalne blokade.

Izvještaj za 2025. godinu otvoreno je govorio o „političkoj paralizi”:

Funkcionisanje Savjeta ministara svedeno je na minimum nakon raspada vladajuće koalicije;

Ključne pozicije u bezbjednosnom sektoru ostale su nepopunjene;

Institucije su opisane kao „zarobljene partijskim interesima”, uz potpunu nesposobnost koordinacije i strateškog planiranja.

Prekretnica 2026: Da li BiH klizi u tihu izolaciju?
Ovogodišnji izvještaj donosi fundamentalnu promjenu tona. Dok su prethodni dokumenti, uprkos teškim riječima, ipak nudili prostor za interpretaciju da se „nešto radi, ma koliko sporo”, nalaz za 2026. godinu nedvosmisleno podvlači aktivno udaljavanje Bosne i Hercegovine od EU.

Ukoliko Brisel zaključi da domaće političke strukture ne samo da kasne, već svjesno opstruišu integracije, BiH se suočava sa opasnošću političke marginalizacije:

Redukcija kontakata: Svođenje komunikacije sa najvišim briselskim zvaničnicima na hladan protokol, bez suštinskih pregovora o članstvu;

Finansijski rezovi: Gubitak stotina miliona evra iz Plana rasta i IPA fondova, čime zemlja gubi korak sa susjedima;

Regionalno zaostajanje: Dok zemlje regiona grade infrastrukturu kroz ubrzanu integraciju, BiH prijeti status izolovane „crne rupe” na mapi Zapadnog Balkana.

Reakcija domaće javnosti na ove poruke pokazaće da li u zemlji još postoji pritisak građana za promjenu kursa ili je politički establišment uspio da evropsku perspektivu u potpunosti pretvori u potrošenu političku parolu.

Nastavi čitati

Politika

DOKLE ĆE SE ZATAŠKAVATI PROBLEM? Sindikat RiTE „Ugljevik“ raskrinkao stvarno stanje sa zalihama i kvalitetom uglja!

Kvalitet i količine uglja koji se dopremaju u Rudnik i Termoelektranu (RiTE) “Ugljevik” nisu dovoljni za nesmetan rad elektrane, a dodatni problem predstavlja i nedostatak kontinuiteta u isporuci, kazao je Slaviša Čuturić, predsjednik Sindikalne organizacije RiTE “Ugljevik”.

“Uprava matičnog preduzeća bila je u obavezi da obezbijedi ugalj odgovarajućih karakteristika i u dovoljnim količinama za nesmetan rad elektrane, ali trenutno ne postoji ni kontinuitet samog dovoza kako bi elektrana mogla nesmetano raditi samo sa tim ugljem“, kazao je Čuturić.

Šta Sindikat RiTE “Ugljevik” očekuje od nadležnih?
On je istakao da očekuju od matičnog preduzeća, Ministarstva i Vlade Republike Srpske da problem funkcionisanja RiTE Ugljevik shvate najozbiljnije.

“Ulazimo u zimski period koji će biti veoma težak, ne samo za RiTE ‘Ugljevik’ nego za kompletan energetski sistem“, upozorio je Čuturić.

Kako je dodao, očekuju da nedostaci u vezi sa ugljem, koji bi i dalje trebalo da se doprema, budu otklonjeni, te da se obezbijedi kontinuitet isporuke kako bi elektrana mogla nesmetano da radi onda kada je najpotrebnija.

Zašto je RiTE “Ugljevik” ponovo stao s radom?

Podsjećamo, Rudnik i termoelektrana (RiTE) “Ugljevik” u noći sa srijede na četvrtak ponovo su stali s radom zbog kvara na kotlovskom postrojenju, i to nakon svega nekoliko dana proizvodnje električne energije.

I dok se Ugljevik susreće sa novim problemima, direktor ovog preduzeća Žarko Novaković na pitanja o zalihama i kvalitetu uglja iz Prijedora te problemima na ležištu Istok 2 kratko je odgovorio da smo mu postavili mnogo pitanja.

Uzroci kvara nisu poznati
Kako je rekao uzroci kvara još nisu poznati, ali da je najvjerovatnije riječ o dotrajalosti opreme.

“Kvar će se sanirati u roku od 48 do 72 sata. Neophodno je najmanje 24 časa da se postrojenje ohladi da bi se pristupilo sanaciji. Nakon sanacije ćemo na mrežu”, kazao je Novaković za “Nezavisne novine“.

Ističe da nije moguće pristupiti mjestu kvara dok se postrojenje ne ohladi te da će tek nakon toga imati više informacija o vremenu sanacije i povratku na mrežu.

Šta direktor RiTE “Ugljevik” kaže o kvalitetu uglja?

Na pitanje kakva je trenutna situacija sa zalihama uglja, kakav je kvalitet uglja koji se nabavlja iz Prijedora, Novaković je odgovorio da smo mu postavili mnogo pitanja i da će o tome govoriti drugom prilikom.

“Postavili ste mi mnogo pitanja. Ja sam vam kratko dao odgovor, a o ovome ćemo neki drugi put”, rekao je Novaković.

Nastavi čitati

Politika

SKANDAL TEŽAK 200 MILIONA MARAKA! Stanivuković podnosi prijavu “Voze blato i sumpor iz Prijedora, prijeti havarija termoelektrane!”

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković najavio je podnošenje krivične prijave zbog načina na koji se obezbjeđuje ugalj za Termoelektranu Ugljevik, tvrdeći da se posao vrijedan oko 200 miliona KM realizuje bez javne nabavke.

Gostujući u emisiji MAT na BN televiziji, Stanivuković je rekao da se ugalj za potrebe Termoelektrane Ugljevik doprema iz Bukove Kose kod Prijedora, sa zemljišta koje je dato pod koncesiju, a da bi, prema njegovim riječima, bilo racionalnije ulagati u eksploataciju uglja u neposrednoj blizini same termoelektrane.

„Imate situaciju da se izdvaja 160, 170 miliona KM sa PDV-om, a kada se sve sabere, to će biti 200 miliona maraka. Uzima se ugalj od Rufija iz Bukove Kose u Prijedoru. Da je ova Vlada normalna i nekorumpirana, uzimali bismo ugalj iz naših rudnika“, rekao je Stanivuković.

On je upitao zbog čega se ne ulaže u eksproprijaciju zemljišta u okolini Ugljevika, navodeći da bi za taj posao bilo potrebno oko 50 miliona KM, nakon čega bi se ugalj mogao eksploatisati neposredno uz termoelektranu.

„Vi uzimate ugalj sa naše zemlje, vozite ga kamionima iz Prijedora u Ugljevik i za to dajete 200 miliona KM, jer ne želite da uložite 50 miliona KM da biste kopali pored Termoelektrane Ugljevik“, poručio je Stanivuković.

Najavio je da će zbog načina realizacije ovog posla biti podnesena krivična prijava, tvrdeći da se postupak odvija bez javne nabavke.

Stanivuković je iznio i tvrdnje da kvalitet dopremljenog uglja nije odgovarajući, navodeći da, prema informacijama kojima raspolaže, materijal sadrži veliki udio blata i sumpora, što bi, kako upozorava, moglo ugroziti rad postrojenja i dovesti do havarije.

-Pola od toga je blato, pola ugalj. Kada imate toliko blata i sumpora, može doći do havarije u postrojenjima“, rekao je on.

Poručio je da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti da prati ovaj slučaj i insistira na odgovornosti, navodeći da su spremni i na radikalnije oblike protesta.

-Pokazaćemo istrajnost ovdje. Ima kriminala koji je teško uhvatiti, poput softvera, ali ovdje su stvari jasne“, zaključio je Stanivuković.

Podsjećamo da su prije nekoliko dana tri izvršna direktora Rudnika i Termoelektrane Ugljevik podnijela ostavke na svoje funkcije, a u medijima se navode razlozi pretpostavke je da su u pitanju pritisci da stave potpis za nabavku uglja iz Prijedora koji se ranije pokazao kao neadekvatan za TE Ugljevik.

Nastavi čitati

Aktuelno