Predstavnički dom Kongresa SAD blokirao je napore za opoziv američkog ministra odbrane Pitera Hegseta, piše britanski dnevnik “Fajnenšel tajms”.

Predstavnici Republikanske stranke, koji još pod kontrolom drže Predstavnički dom do dolaska nove većine na čelu sa Demokratskom strankom, blokirali su zahtjev za opoziv Hegseta.

Ministar odbrane kritikovao je pokušaje opoziva kao “farsu” i smatra da pozivi za njegovu ostavku predstavljaju napad onih koji žele da nanesu štetu Americi na državu i vojsku.

“To je upravo ono što se dešava. Nisam u pitanju ja, već su to političari iz Vašingtona koji napadaju američku vojsku”, naglasio je Hegset.

Poslanik Republikanske stranke Tomas Mejsi iz Kentakija, koji je istaknuti kritičar američkog predsjednika Donalda Trampa, početkom sedmice je podnio zahtjev za opoziv Hegseta navodeći da je zloupotrijebio položaj i prekršio Ustav SAD naredbom da se napadne Iran bez odobrenja Kongresa.

On je jedini predstavnik Republikanske stranke koji je glasao za nastavak procesa opoziva uz većinu demokrata.

Stotine ptica svake večeri zauzimaju drveće i antene, a ujutru su trotoari i parkirana vozila prekriveni izmetom. Gradske vlasti pokušavaju da ih otjeraju zvučnicima i svjetlosnim snopovima, ali se čvorci uporno vraćaju.

Stanovnici rimske četvrti Prati Fiscali već nedjeljama suočavaju se sa neobičnim problemom. Svakog kasnog popodneva stotine čvoraka okupljaju se na drveću i antenama na raskrsnici trga Pjalele Džonio, avenije Džonio i avenije Pantelerija, gdje provode noć.

Njihovo masovno prisustvo ozbiljno otežava svakodnevni život stanovnika, a gradske službe pokrenule su mjere kojima pokušavaju da ih otjeraju.

Ptice svakodnevno stižu u velikom broju, a posljedice su najvidljivije ujutru, kada su trotoari, kolovozi i parking mjesta prekriveni ptičjim izmetom.

Stanovnici su zbog toga morali da promijene svoje navike. Već oko 17 časova počinje premještanje automobila na udaljenija parking mjesta ili na suprotnu stranu ulice, kako bi izbjegli da im vozila tokom noći budu potpuno prekrivena izmetom.

Disagi in questi giorni in viale Jonio, a Roma, a causa del guano dei tantissimi storni che hanno trovato negli alberi della zona un rifugio ideale per le notti. Qui, dalle cinque del pomeriggio in poi, diventa complicato anche camminare per strada nel timore di essere centrati dagli escrementi che piovono dall’alto. Il guano ricopre tutte le superfici, soprattutto le auto in sosta, tanto che alcuni automobilisti usano dei teli per evitare che la propria vettura si sporchi.

— Local Team (@localteamit) November 10, 2026

Problemi ne pogađaju samo vozače. Odlazak do prodavnice za neke je postao neprijatna avantura, jer pješaci pokušavaju da pronađu zaobilazne puteve ili hodaju sa otvorenim kišobranima kako bi se zaštitili od ptica.

Osim neprijatnog mirisa i glasnog večernjeg cvrkutanja, stanovnici upozoravaju i na opasnost od klizanja na zaprljanim putevima i trotoarima.

Dodatne troškove imaju i vlasnici automobila koji ih odvoze u praonice, gdje im, prema riječima stanovnika, zbog pojačanog prljanja naplaćuju više cijene. Rimske gradske vlasti pokrenule su mjere za udaljavanje ptica, bez njihovog hvatanja ili ubijanja.

Postavljeni su zvučnici koji reprodukuju glasanje kojim čvorci upozoravaju na opasnost, a prema krošnjama se usmjeravaju i svjetlosni snopovi kako bi se ptice podstakle da napuste to područje.

Prema navodima opštinskih vlasti, mjere daju rezultate, ali je potrebno vrijeme da bi se postigao željeni efekat. Stanovnici, međutim, tvrde da se ptice, nakon što odlete, ponovo vraćaju na ista mjesta.

U međuvremenu je komunalno preduzeće “Ama” organizovalo vanredno pranje ulica i trotoara. Čišćenje se nastavlja, ali stanovnici Prati Fiškalija i dalje čekaju trajno rješenje problema koji im već nedjeljama remeti svakodnevni život.

Nadzorni odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa, kojim upravljaju republikanci, objavio je konačni izvještaj o slučaju Džefrija Epstina, zaključivši da su zločini koje je ovaj finansijer počinio nakon 2005. godine mogli biti spriječeni da su nadležne institucije pravovremeno reagovale.

Dokument je nastao nakon 15 mjeseci istrage, tokom koje su analizirani finansijski dokumenti, vladini dosjei, svjedočenja i razgovori s osobama povezanim sa slučajem.

Istražioci su posebnu pažnju posvetili propustima u postupanju prema Epstinu i njegovoj dugogodišnjoj saradnici Ghislaine Maxwell, kao i okolnostima koje su im omogućile da godinama izbjegavaju ozbiljnije pravosudne posljedice.

Epstin je preminuo 2019. godine u pritvoru u Njujorku, gdje je čekao suđenje zbog optužbi za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja.

Sporazum koji je omogućio nastavak zločina
Jedan od najvažnijih zaključaka izvještaja odnosi se na postupanje američkog tužilaštva na Floridi 2007. godine.

Umjesto da provede sveobuhvatnu istragu o Epstinovim aktivnostima, uključujući navode o zločinima počinjenim u drugim saveznim državama, Kancelarija američkog tužioca za Južni okrug Floride pristala je na sporazum koji je Epstinu omogućio da izbjegne federalno krivično gonjenje.

Kongresmeni smatraju da su pojedine odluke bile posljedica pogrešnih procjena, dok se za druge postavlja pitanje Epstinovog uticaja na ljude i institucije uključene u slučaj.

– Dok su neki od ovih propusta uključivali loše procjene tužilaštva, drugi su, čini se, bili posljedica Epstinovog široko rasprostranjenog uticaja – navodi se u dokumentu.

Predsjedavajući Nadzornog odbora, republikanac Džejms Komer, poručio je da je riječ o ozbiljnom neuspjehu američkog pravosudnog sistema.

– Epstin je djelovao nekažnjeno, zahvaljujući moćnim vezama i pravosudnom sistemu koji je iznova iznevjeravao njegove žrtve – izjavio je Komer.

Zatražio je da Ministarstvo pravde ponovo ispita ključne svjedoke, detaljnije istraži Epstinove saradnike i omogući žrtvama pristup relevantnoj dokumentaciji.

Smrt u zatvoru i propusti službi
U izvještaju se razmatraju i okolnosti Epstinove smrti u njujorškom pritvoru 2019. godine.

Odbor je utvrdio niz ozbiljnih organizacionih i bezbjednosnih propusta, uključujući nedostatak zatvorskog osoblja, preopterećenost čuvara, nepravilno vođenje evidencija i nedovoljno provođenje bezbjednosnih procedura.

Istovremeno, istražioci navode da prikupljeni dokazi nisu omogućili konačno razjašnjenje svih pitanja koja su se pojavila nakon njegove smrti, posebno zbog nedostataka u snimcima nadzornih kamera.

Odbor je kritikovao i Ministarstvo pravde zbog načina na koji je postupalo s osjetljivim dokumentima.