Connect with us

Svijet

RAT MOSTOVIMA DOK TRAJU PREGOVORI O MIRU: Rusija gađala Kijev, Ukrajina Krim

Dok američki, ukrajinski i evropski zvaničnici pokušavaju da dogovore put ka završetku rata, Rusija i Ukrajina razmjenjuju snažne udare na strateške mostove.

Ruske balističke rakete pogodile su tokom noći dva velika mosta u Kijevu, dok je Ukrajina drugi dan zaredom napala Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza Rusije s poluostrvom Krim.

Snažne eksplozije odjeknule su u Kijevu neposredno prije ponoći, a gradonačelnik Vitalij Kličko ubrzo je saopštio da su pogođeni Sjeverni i Južni most preko Dnjepra, kao i drugi objekti kritične infrastrukture.

Dijelovi ukrajinske prijestonice ostali su bez struje i vode, dok su pojedina naselja imala problema i s grijanjem.

“Prema preliminarnim informacijama, pogođeni su Sjeverni i Južni most u glavnom gradu”, saopštio je Kličko, prenosi Reuters.

Očevici su prijavili seriju snažnih eksplozija, dok su ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane pokušavale da odbiju napad.

Oštećeni su i dijelovi nadzemne mreže metroa, a stanovništvu je naređeno da potraži zaklon u skloništima.

Preko Dnjepra u Kijevu vodi osam velikih mostova koji povezuju istočni i zapadni dio grada. Oko tri miliona stanovnika oslanja se na ove saobraćajne veze.

Razmjere oštećenja dva pogođena mosta još nisu poznate.

Ruski napadi nisu bili ograničeni na Kijev. U Čerkaskoj oblasti povrijeđene su tri osobe, dok je na meti bio i Harkov, drugi najveći ukrajinski grad.

Ukrajina ponovo udarila na Krimski most
Dok su ruske rakete pogađale Kijev, ukrajinske snage nastavile su napade na Krimski most, koji povezuje Rusiju s Krimom.

Most je pogođen drugu noć zaredom, a proruski guverner Krima Sergej Aksjonov potvrdio je da je saobraćaj obustavljen.

Prema njegovim navodima, u najnovijem napadu poginule su dvije osobe.

Institut za proučavanje rata (ISW) u analizi od 16. novembra navodi da su ukrajinski dronovi prethodne noći oštetili konstrukciju mosta, uključujući kolovoz i potporne lukove.

Prema snimcima i satelitskim fotografijama koje je analizirao ISW, dio konstrukcije bio je nagnut za približno 15 stepeni.

Ruske vlasti su nakon prvog napada djelimično obnovile saobraćaj, ali je novi udar ponovo doveo do obustave.

Krimski most, koji je ruski predsjednik Vladimir Putin svečano otvorio 2018. godine, ima važnu ulogu u snabdijevanju ruskih snaga na Krimu i južnom ukrajinskom frontu.

ISW procjenjuje da Ukrajina napadima na most pokušava da oteža rusku vojnu logistiku, jer Rusija za povezivanje s Krimom koristi dva glavna kopnena pravca: most preko Kerčkog moreuza i koridor kroz okupirane dijelove Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti.

Moskva prijavila najveći napad dronovima od početka rata
Istovremeno, Rusija se suočava s jednim od najmasovnijih ukrajinskih napada dronovima od početka invazije u februaru 2022. godine.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage tokom 24 časa presrele i uništile čak 2.049 dronova i četiri ukrajinske rakete dugog dometa Flamingo.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin saopštio je da je tokom noći oboren 321 dron koji se približavao ruskoj prijestonici. Prema njegovim riječima, od 17 časova u ponedjeljak do sedam časova u utorak oko 800 bespilotnih letjelica kretalo se prema Moskovskoj oblasti, a većina je, kako tvrdi, uništena na udaljenijim prilazima gradu.

Riječ je o najvećem noćnom napadu od početka novembra i jednom od najopsežnijih ove jeseni, prenosi Tanjug, pozivajući se na RIA Novosti.

Prema riječima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobjanjina, oko 600 dronova bilo je usmjereno prema ruskoj prijestonici.

Ove brojke nisu nezavisno potvrđene.

Ukrajinske snage gađale su i rusku naftnu infrastrukturu, uključujući rafineriju Iljski u Krasnodarskom kraju.

Prema ukrajinskom Generalštabu, u napadu su oštećena postrojenja za preradu nafte i proizvodnju benzina.

Dok padaju rakete, Vašington govori o napretku ka miru
Najnovija razmjena udara uslijedila je svega nekoliko časova nakon novih razgovora o okončanju rata.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak, 16. novembra, razgovarao je putem video-veze s američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, kao i predstavnicima evropskih država.

Zelenski je razgovore opisao kao teške, ali je potvrdio da su dogovoreni novi susreti.

“Diplomatski procesi su aktivno u toku i nadamo se da ovi napori neće biti uzaludni”, poručio je Zelenski, prenosi Al Jazeera.

Američki izaslanik Džared Kušner iznio je optimističniju ocjenu, navodeći da se ostvaruje napredak prema sporazumu koji bi mogao da okonča rat.

Ipak, upozorio je da su pred pregovaračima i dalje ozbiljne prepreke.

“Važni izazovi ostaju, a konačni sporazum zahtijevaće teške odluke”, poručio je Kušner.

Prema njegovim riječima, američka strana razgovarala je i sa savjetnikom Kremlja Jurijem Ušakovom o narednim koracima, uključujući mogućnost direktnih razgovora Rusije i evropskih predstavnika.

Moskva ne pristaje na evropsko učešće u pregovorima
Upravo je učešće Evrope jedno od otvorenih pitanja.

Zelenski je saopštio da su u posljednjim razgovorima učestvovali predstavnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i Poljske, te da bi trebalo da budu uključeni i u naredne pregovore s Moskvom.

Međutim, Ušakov je izjavio da Rusija još nije pristala na proširenje pregovaračkog formata.

Američki izaslanici i ukrajinski i evropski predstavnici planiraju novi sastanak u Berlinu u četvrtak, 19. novembra, na kojem bi trebalo da razgovaraju o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu i njenoj poslijeratnoj obnovi, objavio je Axios.

Prethodna runda pregovora u Abu Dabiju donijela je dogovor o razmjeni zarobljenika, ali ne i pomak u rješavanju ključnih teritorijalnih pitanja.

Kremlj, s druge strane, odbacuje mogućnost privremenog primirja koje bi, prema ruskom tumačenju, Ukrajini omogućilo da obnovi svoje vojne kapacitete.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva želi dugotrajan mir, a ne kratkotrajni prekid vatre.

Svijet

CNN: Iran sprema napad “prljavom bombom” u Vašingtonu, METE TRAMPOVI LJUDI

Američke obavještajne službe došle su do informacija da Iran razrađuje planove za napad “prljavom bombom” ili hemijskim oružjem na visoke zvaničnike administracije Donalda Trampa u Vašingtonu.

Planovi navodno uključuju konkretne mete i lokacije, a presretnute su i komunikacije u kojima se tvrdi da je materijal za izradu bombe već sakriven na teritoriji SAD.

Pozivajući se na sedam američkih zvaničnika, CNN otkriva da su obavještajni podaci pokrenuli niz hitnih sastanaka i bezbjednosnih priprema u Vašingtonu.

Dvojica izvora navode da su iranski planovi veoma konkretni i da obuhvataju potencijalne lokacije i mete u američkoj prijestonici.

Ipak, američki obavještajci nisu saglasni o tome da li Iran zaista namjerava da izvede napad, niti da li ima operativce koji bi takav plan mogli da sprovedu.

Prema procjenama izvora CNN-a, Teheran za sada razrađuje različite mogućnosti djelovanja, a nema dokaza da je donesena konačna odluka o napadu.

“Da li zaista imaju ljude koji bi mogli da izvedu napad, predmet je rasprave”, rekao je jedan od izvora upoznatih s obavještajnim podacima.

Materijal za bombu već sakriven u Americi?
Posebnu zabrinutost izazvale su presretnute iranske komunikacije u kojima se tvrdi da je materijal za izradu bombe već dopremljen i sakriven na američkoj teritoriji.

Američki zvaničnici podijeljeni su u procjeni pouzdanosti tih informacija, ali pojedini smatraju da je moguće da su radioaktivni materijal ili hemijska sredstva već ranije uneseni u SAD.

Jedan od izvora upozorio je da Iran za izvođenje napada ne bi morao da šalje posebno obučene operativce, već bi mogao da angažuje osobu koja već živi u Americi.

“Naša granica je tokom većeg dijela posljednjih deset godina bila toliko porozna da bi bilo izuzetno lako ubaciti operativce u zemlju”, rekao je izvor blizak obavještajnim službama.

Drugi izvor navodi da mnogi američki bezbjednosni zvaničnici pretpostavljaju da bi takav materijal mogao da bude na teritoriji SAD već godinama, pa čak i decenijama.

Prema njegovim riječima, nije se nužno promijenila sposobnost Irana da izvede napad, već motivacija da to učini.

Trampov ministar premješten u vojni objekat
Prijetnje povezane s Iranom već su dovele do konkretnih bezbjednosnih mjera.

Američka Tajna služba prošle sedmice premjestila je ministra finansija Skota Besenta u vojni smještaj zbog prijetnji povezanih s Iranom.

Istovremeno, američki zvaničnici održali su nekoliko sastanaka na kojima su razmatrani načini sprečavanja eventualnog napada.

Bijela kuća, međutim, naglašava da trenutno nema vjerodostojnih informacija o neposrednoj opasnosti.

“Pratimo sve potencijalne prijetnje, ali u ovom trenutku nema vjerodostojnih prijetnji američkoj teritoriji”, saopštila je portparolka Bijele kuće Loren Bis.

Pentagon je pitanja o novim obavještajnim saznanjima proslijedio Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe, koja je odbila da komentariše navode.

Šta je “prljava bomba” i koliko je opasna?
Za razliku od atomske bombe, “prljava bomba” ne izaziva nuklearnu eksploziju.

Riječ je o napravi koja koristi klasični eksploziv za raspršivanje radioaktivnog materijala.

Stručnjaci upozoravaju da bi neposredne žrtve najvjerovatnije bile posljedica same eksplozije, dok bi radioaktivna kontaminacija mogla da zahvati šire područje i zahtijeva evakuaciju stanovništva.

“Takvo oružje služi za izazivanje terora, a ne za precizno gađanje ciljeva”, rekao je jedan od izvora CNN-a.

Prema njegovim riječima, posljedice bi mogle da uključuju ozbiljno obolijevanje ljudi i dugotrajnu kontaminaciju pojedinih područja.

Američke službe strahuju i od hemijskog napada na vojnike
Američke obavještajne službe istovremeno prate i odvojene informacije prema kojima bi Iran mogao da upotrijebi hemijsko oružje protiv američkih vojnika na Bliskom istoku.

Prema dvojici zvaničnika, ta mogućnost pokrenula je dodatne pripreme za zaštitu diplomatskog i obavještajnog osoblja u regionu.

Više američkih zvaničnika upozorilo je da vojnici nemaju dovoljno odgovarajuće zaštitne opreme niti obuke za takvu vrstu napada.

Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku odbacila je optužbe o mogućoj upotrebi hemijskog oružja.

“Iran smatra upotrebu hemijskog oružja u bilo kojim okolnostima potpuno neprihvatljivom i kategorički odbacuje lažne i izmišljene optužbe”, saopštila je iranska misija.

Na informacije o mogućem napadu “prljavom bombom” u Vašingtonu iranski predstavnici nisu posebno odgovorili.

Američki obavještajci upozoravaju na još jedan problem
Zabrinutost zbog mogućeg napada dodatno je pojačana činjenicom da je u junu istekao važan američki zakon koji obavještajnim službama omogućava prikupljanje komunikacija stranih državljana.

Riječ je o odredbi 702 Zakona o nadzoru stranih obavještajnih aktivnosti (FISA), čije je produženje blokirano zbog sukoba Bijele kuće i Kongresa.

Nalozi za nadzor odobreni prije isteka zakona ostaju na snazi do marta 2027. godine, ali bez nove odluke Kongresa američke službe mogle bi da izgube jedan od ključnih instrumenata za otkrivanje terorističkih planova.

Državni tužilac Tod Blanš, direktor nacionalne obavještajne službe Džej Klejton i direktor CIA Džon Retklif prošle sedmice uputili su pismo republikanskim i demokratskim liderima Kongresa, tražeći hitno produženje zakona.

Upozorili su da bi odgađanje moglo da ugrozi živote Amerikanaca u zemlji, ali i američkih vojnika raspoređenih u inostranstvu.

Prijetnje dok pregovori s Iranom stoje u mjestu
Nove obavještajne informacije pojavile su se u trenutku kada SAD nastavljaju vojne udare na Iran i ekonomsku blokadu, dok pregovori o završetku sukoba ne donose rezultate.

Vašington i Teheran još nisu postigli dogovor o okončanju neprijateljstava i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte.

Tramp je prošle sedmice izjavio da bi rat mogao da bude završen relativno brzo, ali izvori upoznati s pregovorima navode da nijedna strana zasad nije spremna na značajnije ustupke.

Jedan regionalni izvor upozorio je da bi naredne sedmice mogle biti presudne za postizanje sporazuma, ali i da postoji opasnost da pojedine tvrdolinijaške grupe ili samostalni elementi iranskog režima pokušaju da poremete pregovore.

Američki zvaničnici smatraju da je Teheran svjestan kakav bi odgovor SAD uslijedio u slučaju upotrebe radioaktivnog ili hemijskog oružja.

Ipak, jedan od njih upozorio je da bi iransko rukovodstvo moglo da prihvati taj rizik ukoliko procijeni da je opstanak režima ozbiljno ugrožen.

Nastavi čitati

Svijet

PUCNJAVA U NJUJORKU, IMA RANJENIH: Opsadno stanje u poznatom stambenom kompleksu

Ranjene tri osobe u pucnjavi u Njujorku.

Danas su u pucnjavi u Njujorku u Sjedinjenim Američkim Državama ranjene tri osobe, piše “Asosijejted Pres”. Među ranjenima su i dva pripadnika obezbjeđenja.

Prema prvim informacijama, ranjene osobe nisu na svu sreću životno ugrožene. Policija je istakla da je osumnjičeni za pucnjavu bio zabarikadiran nakon pucnjave u naselju Bronks.

Nadležni organi su apelovali na građane da izbjegavaju to područje. U kompleksu Koup siti koji se nalazi u Bronksu živi oko 50.000 stanovnika.

Zasad nisu poznate okolnosti pucnjave. Istraga je u toku.

Nastavi čitati

Svijet

DOGODILO SE NEŠTO DO SAD NEZABILJEŽENO IZNAD ARKTIKA: Polarni vrtlog prijeti Evropi, ali El Ninjo mijenja sve

Polarni vrtlog iznad Arktika ove godine doživio je najraniji poremećaj u istoriji mjerenja, oslabio je i promijenio smjer vjetrova, što prema riječima meteorologa značajno povećava šanse za prodore hladnog vazduha ka Evropi i ostatku sjeverne hemisfere.

Visoko u atmosferi nalazi se prsten hladnog vazduha koji kruži iznad Arktika i tokom godine može jačati, slabiti i mijenjati oblik. Riječ je o polarnom vrtlogu.

Ako dođe do njegovog poremećaja, ta vrtložna masa hladnog vazduha može uticati na vremenske prilike i povećati mogućnost prodora hladnog vazduha na sjevernoj hemisferi. Trenutna osmatranja pokazuju da je polarni vrtlog ove godine oslabio neuobičajeno rano, a smjer njegovih vjetrova se čak i preokrenuo, piše Dojče vele.

Najraniji zabilježeni poremećaj polarnog vrtloga

Još nije jasno kako će aktuelni poremećaj polarnog vrtloga uticati na zimu na sjevernoj hemisferi, ali se naučnici slažu da je riječ o rekordnom događaju.

“Koliko nam je poznato, ovo je najraniji poremećaj stratosferskog polarnog vrtloga koji je dosad zabilježen”, izjavili su za novinsku agenciju AFP naučnici Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) Tim Stokdejl i Frederik Vitart.

Francuska meteorološka služba Meteo-Frans u međuvremenu je taj događaj opisala kao “nešto dosad nezabilježeno”.

Rano slabljenje polarnog vrtloga “znatno povećava mogućnost prodora hladnog vazduha na područja na kojima se nalazi većina gusto naseljenih centara sjeverne hemisfere, uključujući SAD, Evropu i istočnu Aziju”, izjavio je za AFP Džuda Koen, klimatolog sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT).

Grafika u nastavku prikazuje kako polarni vrtlog utiče na vremenske prilike, odnosno razliku između stabilnog i poremećenog, talasastog polarnog vrtloga.

Šta je polarni vrtlog i kako djeluje?

Polarni vrtlog je ogroman pojas hladnog vazduha niskog pritiska koji se okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu oko Sjevernog pola, na visini od približno 10 do 50 kilometara iznad Zemljine površine.

Usko je povezan sa mlaznom strujom, još jednim pojasom snažnih vjetrova koji se nalazi ispod polarnog vrtloga. Mlazna struja čini granicu na kojoj se susreću hladan arktički vazduh i topliji vazduh iz tropskih i suptropskih područja.

Polarni vrtlog ponekad može imati oblik pravilnog, čvrsto zatvorenog kruga koji tokom zime zadržava najhladniji vazduh oko Sjevernog pola. Međutim, može poprimiti i oblik nepravilnih talasa koji se spuštaju prema jugu.

Promjene njegove snage i oblika mogu uticati na atmosferu ispod njega i promijeniti položaj mlazne struje, koja u velikoj mjeri utiče na vremenske prilike na Zemljinoj površini. Ako mlazna struja postane izraženije talasasta i počne da se spušta prema jugu, može omogućiti prodor ledenog arktičkog vazduha u južnije krajeve.

Jedan od najvažnijih faktora koji mogu izazvati takav poremećaj jeste naglo stratosfersko zagrijavanje. Riječ je o pojavi pri kojoj temperature u polarnoj stratosferi tokom samo nekoliko dana naglo porastu, zbog čega slabe snažni zapadni vjetrovi polarnog vrtloga.

To može pomjeriti polarni vrtlog sa njegovog uobičajenog položaja iznad Sjevernog pola, dovesti do njegovog razdvajanja na nekoliko zasebnih vrtloga ili, kao što se događa sada, uzrokovati promjenu smjera zapadnih vjetrova. Za oporavak polarnog vrtloga može biti potrebno nekoliko nedjelja.

Šta to znači za zimu?

Jedan od prethodnih poremećaja polarnog vrtloga doprinio je ledenom talasu koji je u februaru 2021. pogodio američku saveznu državu Teksas. Temperature su se više od nedjelju dana zadržale ispod nule, što je izazvalo prekide u snabdijevanju električnom energijom i odnijelo stotine ljudskih života.

Ipak, ekstremno niske temperature nisu neizbježna posljedica poremećaja polarnog vrtloga. Britanska meteorološka služba naglašava da promjene polarnog vrtloga mogu povećati vjerovatnoću takvog razvoja vremenskih prilika, ali ne djeluju poput prekidača kojim se hladno vrijeme jednostavno uključuje ili isključuje.

Na konačan ishod mogu uticati i drugi vremenski obrasci.

Na primjer, postoji mogućnost da bi El Ninjo, koji se povezuje sa blažim zimama, mogao “ublažiti ili izmijeniti” posljedice poremećaja, izjavio je Koen za AFP, prenosi Index.

Ipak, dodao je da to nije sigurno. Vremenski fenomen El Ninjo, koji nastaje zbog zagrijavanja površinskih voda u centralnom i istočnom dijelu ekvatorijalnog Tihog okeana, trenutno jača, a očekuje se da će vrhunac dostići krajem godine. Aktuelni El Ninjo opisan je kao izuzetno snažan i već uzrokuje poremećaje vremenskih prilika širom svijeta.

Neka istraživanja povezuju i ubrzano zagrijavanje Arktika, uzrokovano klimatskim promjenama, sa sve češćim poremećajima polarnog vrtloga.

To znači da bi, uprkos globalnom porastu temperature, pojedina područja i dalje mogla doživljavati snažne prodore hladnog vazduha i ekstremne hladne talase. Ipak, ta povezanost još nije nedvosmisleno potvrđena i i dalje je predmet naučnih rasprava.

Nastavi čitati

Aktuelno