Društvo
NIJE SLUČAJNO ŠTO VAS ZIMI HVATA SJETA! Evo zašto hladni dani bude najdublje uspomene i trenutke koji nam najviše nedostaju!
Ako se i vi tokom hladnijih dana češće prisjećate lijepih i toplih trenutaka iz prošlosti, niste jedini. Nostalgija je zimi često izraženija, a psiholozi objašnjavaju zbog čega nas upravo hladnoća vraća uspomenama na dom, porodicu i drage ljude.
rvo hladno jutro u godini. Izvlačite džemper iz ormara, a njegov miris vas na trenutak vraća u prošlu zimu. Dok se kafa kuva, mislima ste već u bakinoj kuhinji, pored radijatora na kojem su se sušile rukavice, dok se na šporetu krčkao ručak.
Nije vas podsjetila neka pjesma niti stara fotografija. Samo je zahladilo, a vi ste se, gotovo neprimjetno, vratili nekoliko decenija unazad.
Zanimljivo je da nostalgija često postaje izraženija upravo tokom hladnih dana. Psiholozi smatraju da to nije slučajno: kada nam je hladno, naš um traži uspomene koje mogu da nam pruže osjećaj topline, sigurnosti i bliskosti.
Hladnoća pokreće sjećanja
Istraživanja su pokazala da postoji veza između niskih temperatura i češćeg prisjećanja prošlosti. U jednom eksperimentu učesnici su tokom mjesec dana bilježili koliko često razmišljaju o prošlim događajima. Pokazalo se da su se uspomene češće javljale tokom hladnijih dana.
U drugom eksperimentu, ljudi koji su boravili u hladnijoj prostoriji češće su osjećali nostalgiju za starim prijateljima, muzikom i dragim trenucima.
Psihološkinja Sjinju Džou sa Univerziteta Sun Jat-sen, koja je proučavala vezu između nostalgije i fizičke hladnoće, pokazala je i da sjećanja mogu uticati na to kako doživljavamo temperaturu.
Učesnici koji su se prisjećali dragih trenutaka procjenjivali su prostoriju kao topliju, iako su boravili u istim uslovima kao i ostali.
Drugim riječima, uspomene zaista mogu da nas ugriju.
Kada nam je hladno, nedostaje nam i bliskost
Postoji još jedna zanimljiva veza: fizičku toplinu često povezujemo sa emocionalnom sigurnošću. Još od najranijeg djetinjstva toplina za nas znači zagrljaj, njegu, dom i osjećaj da smo zaštićeni.
Zato hladni dani mogu da probude i čežnju za ljudima uz koje smo se nekada osjećali sigurno.
Nostalgija nas često vraća u trenutke u kojima nismo bili sami: bakinu kuhinju, porodične vožnje automobilom tokom zime, večeri pod ćebetom ili razgovore sa prijateljima koji su nas pratili kući.
Istraživanja pokazuju da ljudi koji se osjećaju usamljeno češće posežu za nostalgičnim uspomenama. Prisjećanje dragih trenutaka može da pojača osjećaj povezanosti, podrške i pripadnosti.
Prvo hladno jutro u godini. Izvlačite džemper iz ormara, a njegov miris vas na trenutak vraća u prošlu zimu. Dok se kafa kuva, mislima ste već u bakinoj kuhinji, pored radijatora na kojem su se sušile rukavice, dok se na šporetu krčkao ručak.
Nije vas podsjetila neka pjesma niti stara fotografija. Samo je zahladilo, a vi ste se, gotovo neprimjetno, vratili nekoliko decenija unazad.
Zanimljivo je da nostalgija često postaje izraženija upravo tokom hladnih dana. Psiholozi smatraju da to nije slučajno: kada nam je hladno, naš um traži uspomene koje mogu da nam pruže osjećaj topline, sigurnosti i bliskosti.
Hladnoća pokreće sjećanja
U drugom eksperimentu, ljudi koji su boravili u hladnijoj prostoriji češće su osjećali nostalgiju za starim prijateljima, muzikom i dragim trenucima.
Psihološkinja Sjinju Džou sa Univerziteta Sun Jat-sen, koja je proučavala vezu između nostalgije i fizičke hladnoće, pokazala je i da sjećanja mogu uticati na to kako doživljavamo temperaturu.
Učesnici koji su se prisjećali dragih trenutaka procjenjivali su prostoriju kao topliju, iako su boravili u istim uslovima kao i ostali.
Drugim riječima, uspomene zaista mogu da nas ugriju.
Postoji još jedna zanimljiva veza: fizičku toplinu često povezujemo sa emocionalnom sigurnošću. Još od najranijeg djetinjstva toplina za nas znači zagrljaj, njegu, dom i osjećaj da smo zaštićeni.
Zato hladni dani mogu da probude i čežnju za ljudima uz koje smo se nekada osjećali sigurno.
Nostalgija nas često vraća u trenutke u kojima nismo bili sami: bakinu kuhinju, porodične vožnje automobilom tokom zime, večeri pod ćebetom ili razgovore sa prijateljima koji su nas pratili kući.
Istraživanja pokazuju da ljudi koji se osjećaju usamljeno češće posežu za nostalgičnim uspomenama. Prisjećanje dragih trenutaka može da pojača osjećaj povezanosti, podrške i pripadnosti.
Zima ima svoje okidače za nostalgiju
Nisu samo niske temperature zaslužne za to što zimi češće razmišljamo o prošlosti. Dani su kraći, mrak pada ranije, večeri su duže, a usporeniji ritam ostavlja više prostora za razmišljanje.
Važnu ulogu imaju i mirisi i zvuci. Miris vune, dima iz dimnjaka ili jela koje se dugo kuva može nas za nekoliko sekundi vratiti u dom u kojem smo odrasli. Isto važi i za zvuke: pucketanje vatre, zveckanje posuđa u kuhinji ili davno zaboravljena pjesma mogu da probude čitav niz uspomena.
Šta nam nostalgija zapravo poručuje?
Nostalgija ne mora da bude bježanje u prošlost. Ponekad je upravo suprotno – način da prepoznamo šta nam nedostaje u sadašnjosti.
Ako vam nedostaje bakina kuhinja, možda vam nedostaje osjećaj porodične bliskosti. Ako se prisjećate zimskih vožnji sa prijateljima, možda je vrijeme da nekoga pozovete. Ako vam se vraća slika zajedničkih večeri pod ćebetom, možda vam je potrebno više vremena sa ljudima koje volite.
Ne možemo se vratiti u godine i trenutke koji su prošli, ali možemo ponovo da stvorimo neka od osjećanja koja su ih činila posebnim – da pripremimo omiljeno jelo, pustimo staru pjesmu ili pozovemo dragu osobu.
Zato, sljedeći put kada vas hladno jutro odvede daleko u prošlost, nemojte odmah pokušavati da se vratite u sadašnjost. Možda vam um samo pokazuje šta vam nedostaje.
Jer ponekad nam, više od toplog džempera, nedostaje nečija blizina, prenosi mondo.rs
Društvo
RECEPT SA KOJIM NEMA GREŠKE! Ovako se priprema pravo slavsko žito, sočno, ukusno i baš onako kako su ga spremale naše bake!
Pšenično zrno u hrišćanstvu simbol je vječnog života, smrti i vaskrsenja, jer kada se sije, ono umire i klija, ali iz njega se rađa novi život koji donosi stotruki rod.
Slavsko žito se priprema i prinosi u slavu Božiju, u čast svetitelja koji se slavi, za zdravlje i napredak doma i njegovih ukućana, kao i za pokoj duša svih predaka tog doma.
Nakon rezanja kolača, žito se prvo služi domaćinu, a zatim i svim ukućanima. Potom se služe gosti, a svako ko dođe na slavu najprije se poslužuje slavskim žitom.
Žito najčešće služi domaćica ili djevojka u kući, kćerka ili unuka, i to na sljedeći način: domaćica prinese žito gostu, koji ustane, prekrsti se, okrene prema domaćinu i domaćici, čestita slavu i uzme žito, nakon čega se ponovo prekrsti i sjedne.
Žitom se prvo služe stariji, pa mlađi. Poslužavnik sa žitom stoji pored slavske svijeće dok traje slava. Ukoliko žita preostane, nakon završetka slave daje se djeci ili se ostavlja za djecu prisutnih gostiju.
Recept za ukusno slavsko žito
Sastojci:
* 500 g pšenice bjelije
* 400 g šećera
* 400 g mljevenih oraha
* vanilin šećer
* jedna kafena kašičica muskatnog oraščića
Priprema:
Pšenicu prvo očistite od kamenčića i kukolja, stavite je u posudu i prelijte vodom da prenoći.
Sutradan potopljeno žito isperite u nekoliko voda i dobro skuvajte u ekspres-loncu.
Kada je pšenica skuvana, ostavite je da se malo ohladi. Kada dostigne sobnu temperaturu, procijedite je, ali je nemojte ispirati kako bi zadržala pšenični skrob.
Dok je žito još toplo, sameljite ga u blenderu, vodeći računa da pšenica ostane krupnije samljevena i zadrži volumen.
Još mlaku samljevenu pšenicu pomiješajte sa mljevenim orasima, dodajte kesice vanilin šećera i muskatni oraščić po ukusu. Sve dobro izmiješajte rukama i prstima, a zatim dobijenu smjesu stavite u plitku činiju i oblikujte.
Na kraju slavsko žito pospite mljevenim orasima. Možete ga ukrasiti tako što ćete na vrhu napraviti reljef u obliku krsta ili dodati šlag, voće i druge ukrase po želji. prenosi Glas Srpske.
Društvo
HOĆE LI ZAVEJATI PRIJE DECEMBRA? Meteorolozi otkrili kada snijeg stiže i u niže predjele BiH!
Da li će zavejati u novembru?
Federalni hidrometeorološki zavod objavio je srednjoročnu prognozu za iduće dvije sedmice, prema kojoj nas nakon toplijeg perioda i južnog vjetra očekuje pad temperature i snijeg u nižim krajevima pred kraj mjeseca.
U Bosni i Hercegovini narednih dana preovladavaće pretežno oblačno vrijeme s kišom i pljuskovima, dok su obilnije padavine moguće na jugu i jugozapadu zemlje. Uz padavine, duvaće umjeren vjetar uglavnom iz smjera juga i jugozapada.
Južni vjetar donijeće i temperature više od prosjeka za ovo doba godine. U jutarnjim satima moguća je magla u dolinama i uz riječne tokove, pri čemu je vjerovatnoća za njenu pojavu veća u utorak i petak. Posljednjeg radnog dana u sedmici, te tokom vikenda, u centralnim i sjevernim krajevima predviđa se postepeno razvedravanje, uz kraće sunčane periode.
Najniže jutarnje temperature kretaće se između 7 i 13 stepeni u Bosni, dok će u južnoj Hercegovini iznositi između 11 i 16 stepeni. Dnevne maksimalne temperature dostizaće vrijednosti između 12 i 17, a na jugu zemlje biće i do 20 stepeni.
Nestabilno vrijeme, praćeno kišom i blagim padom temperature, prognozira se i za početak iduće sedmice.
Prema dostupnim prognostičkim modelima, krajem mjeseca u Bosni je moguć snijeg, kako u višim, tako i u nižim predjelima.
Jutarnje temperature u Bosni uglavnom će se kretati između 3 i 8, dok u Hercegovini mogu dostići do 11 stepeni. Dnevne maksimalne temperature kretaće se od 8 do 12, a na jugu zemlje do 15 stepeni. Krajem mjeseca najniže temperature kretaće se u rasponu od -2 do 3 stepena, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 22 stepena, ali vjetrovito
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će tokom dana biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode, toplije od prosjeka i vjetrovito vrijeme.
Kiša će padati tokom naredne noći, ali će prestati ujutru – prvo na zapadu, a kasnije i u ostalim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Uveče kiša i pljuskovi su mogući na sjeveru i istoku, dok će na jugu i jugozapadu biti oblačno uz kišu i pljuskove sa grmljavinom, te vjetrovito, uz jak do olujni jugo. Minimalna temperatura vazduha biće od devet do 14, u višim predjelima od sedam, a dnevna od 16 do 22, u višim predjelima od 11 stepeni Celzijusovih.
Duvaće umjeren, na udare jak vjetar, a na jugu i jugozapadu i olujan, južnih smjerova.
-
Politika2 dana agoOD NEKADAŠNJEG REVOLUCIONARA DO DODIKOVOG IGRAČA! Punica u SNSD-u i rukovodstvu Skupštine, zet u Domu naroda PSBiH
-
Politika3 dana agoMINIĆEV PREDSJEDNIČKI BUDŽET OD 100 MILIONA KM? „Kum Mile“ navodno predložio povećanje, a u planu i vrtić nazvan po Dodiku!
-
Politika20 sati agoSTANIVUKOVIĆ IZBACIO NIKOLU DRONJKA IZ PSS-a: „Više nije dio Pokreta Sigurna Srpska. Hvala mu“!
-
Banjaluka2 dana agoBEOGRAD BEZ VISOKIH ZVANIČNIKA NA SJEDNICI NSRS! Nije došao ni ambasador Srbije u BiH
-
Politika2 dana ago„KO ULOVI VIŠE POSLANIKA, IMAĆE VEĆU FUNKCIJU“!! Vukomanović poručila da PSS neće podržati reizbor Stevandića
-
Svijet2 dana agoETIAS MIJENJA PUTOVANJA U EU: Građani BiH moraće plaćati 20 evra za elektronsko odobrenje
-
Politika2 dana ago“SKROJEN PO NJEGOVOJ MJERI”: Šeranić raspisao konkurs za direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju RS
-
Društvo3 dana agoPAO SISTEM, nema prelaska granice sa Hrvatskom
