Region
DŽABA SU GMIZALI PRED HRVATIMA! Zagreb blokirao ulazak Crne Gore u EU
Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.
Hrvatska je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) onemogućila Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 15 (energetika) i ponovo „stavila rampu“ na zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika).
Vijesti“ pišu da jedan njihov neimenovani izvor tvrdi da Hrvatska nije dozvolila zatvaranje Poglavlja 15 zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u dijelu podmorja, s obzirom na to da dvije zemlje nisu utvrdile granicu na moru, dok drugi izvor navodi da je razlog blokade energetski kabl, saznaju.
Navode i da u srijedu, 18. novembra, uveče nisu uspjeli zvanično da potvrde ove informacije, ali dodaju da im je sagovornik iz Vlade nezvanično rekao da pitanje energetskog kabla nije sporno.
Prevlaka sporna od raspada bivše Jugoslavije
Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.
Iz Zagreba su 2014. godine tvrdili da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već pripadaju Hrvatskoj, dok je Crna Gora 2015. godine Odjeljenju Ujedinjenih nacija (UN) za poslove mora i pravo mora (DOALOS) uputila notu zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake.
Granica između Crne Gore i Hrvatske u području poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.
Nakon ratnih sukoba devedesetih godina prošlog vijeka, kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN, koji su tu bili od 1996. do 2002. godine. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.
Prema tom protokolu, Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku širine 550 metara, dok je dio morskog prostora uz lijevu obalu poluostrva proglašen „ničijim morem“. Takav status zadržan je do danas.
Hrvatska od decembra 2024. godine ne dozvoljava zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) zbog bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.
Dok su zvaničnici Zagreba poručili da neće biti popuštanja dok Crna Gora ne ispuni njihove zahtjeve, iz Podgorice su odgovorili da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti za uslovljavanje završnice procesa pristupanja Evropskoj uniji.
„Zeleno svjetlo“ za jedno poglavlje
Od tri poglavlja Crne Gore koja su bila na dnevnom redu Komiteta stalnih predstavnika država članica EU – 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), 15 i 14 – „zeleno svjetlo“ dobilo je samo prvo.
Prethodno je saglasnost dobijena i za zatvaranje Poglavlja 16 (oporezivanje).
Hrvatska je i u julu spriječila zatvaranje Poglavlja 14, osporavajući pitanje kabotaže, odnosno prava prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge države, kao i pitanje vazduhoplovnih karata, prenosi Nova.
Zagreb smatra da prikaz granica vazdušnog prostora može uticati na položaj Hrvatske u razgraničenju sa Crnom Gorom.
Hrvatska od decembra 2024. godine blokira zatvaranje Poglavlja 31, iako je Crna Gora ispunila završno mjerilo za njegovo zatvaranje. Zagreb je tada odbio da da saglasnost zbog otvorenih bilateralnih pitanja, dodatno zaoštrenih nakon što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Hrvatska je u oktobru ove godine dostavila članicama EU dokument sa osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije pristupanja Uniji, a koji se uglavnom odnose na neriješena pitanja iz ratova devedesetih godina prošlog vijeka.
Zagreb traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori i druga pitanja.
Među zahtjevima su i očuvanje spomen-ploče u Morinju i promjena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime Zorana Gopčevića. Ti zahtjevi su ispunjeni.
Dva zahtjeva koja Hrvatska direktno povezuje sa Poglavljem 31 odnose se na povratak školskog broda „Jadran“ toj zemlji i razgraničenje između dvije države na području Prevlake.
Zagreb smatra da mu brod pripada na osnovu sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije, dok Crna Gora osporava takav stav.
Plenković: Nema popuštanja
Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je da neće biti popuštanja Crnoj Gori kada je riječ o ispunjavanju zahtjeva.
Govoreći o rješavanju pitanja nestalih, on je za N1 kazao da su identifikovali 14 osoba imenom i prezimenom i da čekaju podatke o njima od Crne Gore.
Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da svaka država koja želi da postane članica EU mora ispunjavati pristupne obaveze, koje uključuju i „vrijednosna pitanja“.
-Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne riješe ta otvorena, vrijednosna pitanja- poručio je on u Vukovaru, prenio je HRT.
Crna Gora nastoji da preostala pregovaračka poglavlja zatvori do kraja ove godine, kako bi ostvarila cilj da postane članica EU 2028. godine.
Nakon međuvladine konferencije 19. novembra, Crna Gora će imati 25 zatvorenih poglavlja od ukupno 33.
Božović: Nema jednostranog utvrđivanja granice
Ministar pravde Crne Gore Bojan Božović je u pismu državnoj sekretarki Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić naveo da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora sa EU.
Naglasio je, kako je prenio RTCG, da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice, ali da je spremna da u najskorijem roku pripremi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru.
Prethodno je Plenković krajem prošle sedmice izjavio da Crna Gora neće zatvoriti pregovore sa EU ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju.
Božović je naveo da Crna Gora ne dovodi u pitanje Badinterova načela, prema kojima nekadašnje međurepubličke granice čine osnovu granica država nastalih raspadom SFRJ, niti međunarodno pravo kao osnovu za utvrđivanje državnih granica, ali da njihovo prihvatanje ne znači i saglasnost sa jednostranim određivanjem konkretne granične linije.
Rekao je da bi, ukoliko dvije države ne postignu dogovor o granici, odgovorno rješenje bilo zaključivanje sporazuma o zajedničkom podnošenju spora o razgraničenju na kopnu i moru pred obostrano prihvatljivom međunarodnom institucijom.
Vlada Crne Gore je 12. marta formirala Komisiju za razgraničenje sa Hrvatskom.
Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima zbog neutvrđene granice na moru.
Region
Drama u Hrvatskoj! ZBOG PROTESTA MLADIH u petak dijeliće se neopravdani časovi
Svi srednjoškolci i studenti koji sutra budu bojkotovali redovnu nastavu u hrvatskim školama i na fakultetima dobiće neopravdane časove, poručeno je iz Ministarstva nauke, obrazovanja i mladih Hrvatske (MZOM).
Iz Ministarstva su naveli da nisu primili najavu o bojkotu nastave planiranom za petak.
Bojkot nastave srednjoškolaca i studenata najavljen je za petak, 20. novembar, u okviru međunarodnog protesta mladih pod sloganom „Za našu budućnost, a ne njihove ratove“. Protestne aktivnosti u Hrvatskoj organizuje inicijativa „Štrajk mladih“, a najavljena su okupljanja u Zagrebu, Osijeku, Puli, Rijeci i Zadru. Protest je dio međunarodnog pokreta „International Youth Strike“, koji okuplja mlade u više od 25 evropskih zemalja.
Među zahtjevima su dostupnije stanovanje, smanjenje troškova života, poboljšanje javnih usluga, demilitarizacija i sistemsko rješavanje ekološke krize, naveo je u utorak član hrvatske inicijative Niko Vrabec.
Iz Ministarstva su, odgovarajući na pitanje Hine, poručili da je predviđeno da škole rade prema uobičajenom rasporedu i da za sada nema naznaka da bi redovno funkcionisanje škola moglo biti ugroženo. Linker
„Ministarstvo za sada nema potrebu da zauzme poseban institucionalni stav o inicijativama koje se organizuju izvan redovnog sistema“, naveli su iz tog resora.
Dodali su da direktorima srednjih škola neće slati posebna uputstva ni preporuke, jer su škole i njihova rukovodstva, u skladu sa zakonskim propisima, odgovorni za organizaciju i održavanje redovnog vaspitno-obrazovnog procesa.
Kada je riječ o izostancima, iz Ministarstva ističu da su pravila jasno propisana važećim pravilnicima i da ne očekuju veći broj izostanaka od uobičajenog za ovo doba godine, kada su učestalije sezonske viroze i grip.
„Svi učenici koji neopravdano izostanu sa nastave dobiće neopravdane časove u skladu sa odgovarajućim propisima, jednako kao i u drugim slučajevima neopravdanog izostajanja sa nastave“, poručili su.
Naglasili su i da srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj nije obavezno, te da učenici i studenti nedolaskom na nastavu i predavanja na kraju štete sebi, jer propušteno gradivo moraju nadoknaditi.
„Vjerujemo da većina učenika i studenata neće dozvoliti da budu instrumentalizovani za interese određenih političkih aktera koji preko leđa učenika pokušavaju da ostvare sopstvene ciljeve“, naveli su iz Ministarstva.
Poručili su da učenici i studenti svoje vrijeme i energiju treba da usmjere na učenje, sticanje znanja i izgradnju lične i profesionalne budućnosti.
Region
PRVI PUT ĆE JAVNO IZNIJETI SVOJU ODBRANU: Optuženi za ubistvo Danke Ilić danas pred sudom
U Višem sudu u Negotinu danas počinje glavni pretres u postupku protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za teško ubistvo dvogodišnje Danke Ilić, koja je nestala 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju kod Bora.
Ovo je prvo ročište u ovom postupku koje će biti otvoreno za javnost, a očekuje se da optuženi danas prvi put javno iznesu svoje odbrane.
Za razliku od pripremnog ročišta, koje je održano 30. oktobra iza zatvorenih vrata, današnjem glavnom pretresu moći će da prisustvuje i javnost. Suđenje je zakazano za 10 časova, a pred sudskim vijećem ponovo će se naći Dragijević i Janković, koji se od hapšenja nalaze u pritvoru.
Oni su se na pripremnom ročištu već izjasnili o krivici, koju su negirali, dok se danas očekuje da detaljnije iznesu svoje odbrane i odgovore na navode optužnice koja ih tereti za teško ubistvo u saizvršilaštvu.
Podsjetimo, na pripremnom ročištu javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru ukratko je izložio optužnicu, nakon čega su optuženi iznijeli svoj stav o krivici, a stranke u postupku predložile dokaze koji bi trebalo da budu izvedeni tokom suđenja.
Tijelo djevojčice do danas nije pronađeno.
Obojica optuženih su nakon hapšenja u policiji priznala izvršenje krivičnog djela, ali su kasnije promijenila iskaze i negirala krivicu.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru za obojicu je predložilo kaznu doživotnog zatvora.
Suđenje se održava pred Višim sudom u Negotinu nakon što je Apelacioni sud u Nišu dva puta vraćao rješenje o potvrđivanju optužnice Višem sudu u Zaječaru, a potom naložio da o njoj odlučuje novo sudsko vijeće.
Osim danas, glavni pretresi zakazani su i za 20, 23. i 24. novembar.
Region
TEŠKI PROPUSTI U JANKOMIRU: Inspekcija otkrila šta nije rađeno prije smrti Kristiana Periša
Zdravstvena inspekcija utvrdila je ozbiljne propuste u radu Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Zagrebu, i to u medicinskom zbrinjavanju pacijenta K.J.P. koji je kasnije preminuo. Inspekcijski nadzor, koji je obuhvatio i primjenu mjera prisile tokom njegovog boravka, rezultirao je rješenjem kojim se Klinici nalaže sprovođenje pet grupa korektivnih mjera.
Propusti se odnose na nadzor nad pacijentom tokom primjene mjera prisile, vođenje medicinske i sestrinske dokumentacije, postupanje i izvještavanje nakon smrti pacijenta, edukaciju zdravstvenih radnika, kao i kadrovsku neusklađenost.
Nadzor pacijenta i dokumentacija u fokusu inspekcije
Inspekcija je utvrdila da tokom primjene mjere sputavanja nisu evidentirani podaci o redovnom praćenju vitalnih funkcija pacijenta, obilascima, cjelokupnoj njezi i bezbjednosnim mjerama. Takođe, nedostaju informacije o propisanim pauzama u primjeni mjera prisile. U evidenciji nisu bili ni potpuni podaci o ljekaru koji je mjeru odredio ili nastavio njenu primjenu, kao ni odgovarajući potpisi zdravstvenih radnika.
Nadzorom je otkriveno i da smrt pacijenta nije pojedinačno analizirana na stručnom kolegijumu Klinike. Dokumentacija nije blagovremeno dostavljena Komisiji za unutrašnji nadzor, a Ministarstvo zdravstva nije na vrijeme obaviješteno o neočekivanom neželjenom događaju. Utvrđeni su i nedostaci u kontinuiranoj edukaciji osoblja za prepoznavanje eskalacije ponašanja pacijenata, kao i to da kadrovski sastav muškog Odjeljenja integrativne psihijatrije XI A nije u skladu s propisanim normativima i standardima.
Klinici naloženo pet grupa korektivnih mjera
Na osnovu utvrđenih nepravilnosti, zdravstvena inspekcija je rješenjem naložila vršiteljki dužnosti direktorice Klinike da uredi evidenciju primjene mjera prisile. To znači da se mora obezbijediti potpuno i precizno bilježenje podataka o određivanju, trajanju, nadzoru i prekidu mjera, uključujući praćenje zdravstvenog stanja i bezbjednosti pacijenata. Nadalje, Klinika mora obezbijediti pojedinačnu analizu smrti svake osobe preminule u ustanovi na stručnom kolegijumu.
Rješenjem se zahtijeva i blagovremeno izvještavanje. Medicinska dokumentacija umrle osobe, mišljenje stručnog kolegijuma i nalaz patologa moraju se dostaviti Komisiji za unutrašnji nadzor najkasnije sedam dana od smrti. Nalaže se i blagovremeno obavještavanje ministarstva nadležnog za zdravstvo o neočekivanim neželjenim događajima.
Klinika mora obezbijediti i kontinuiranu edukaciju zdravstvenih radnika za rano prepoznavanje eskalacije ponašanja pacijenata, komunikacione tehnike i postupanje interventnih timova. Posljednja mjera odnosi se na usklađivanje kadrovskog sastava muškog Odjeljenja integrativne psihijatrije XI A s propisanim standardima, što uključuje potreban broj diplomiranih fizioterapeuta i njegovatelja.
Klinika prve četiri mjere mora sprovesti odmah po prijemu rješenja, dok za usklađivanje kadrova ima rok od 60 dana. Sprovođenje naloženih mjera zakonska je obaveza, a u slučaju neizvršavanja predviđene su prekršajne sankcije, uključujući novčane kazne.
Nalaz se dostavlja komorama i Gradu Zagrebu
Nalaz zdravstveno-inspekcijskog nadzora biće dostavljen Hrvatskoj ljekarskoj komori i Hrvatskoj komori medicinskih sestara. One će sprovesti stručnu procjenu utvrđenih okolnosti i eventualno preduzeti mjere iz svoje nadležnosti. Nalaz se dostavlja i Gradu Zagrebu, osnivaču Klinike, radi informisanja i daljeg postupanja u okviru njegovih ovlašćenja.
U saopštenju inspekcije navodi se da bezbjednost pacijenata mora biti apsolutni prioritet. Prema svakom pacijentu, a naročito osobama s težim duševnim smetnjama, mora se postupati uz puno poštovanje dostojanstva, prava i bezbjednosti, te u skladu sa zakonom i pravilima struke.
Zdravstvena inspekcija pojašnjava da njihov nadzor utvrđuje zakonitost i stručnost rada ustanove, dok se eventualna individualna odgovornost i druge okolnosti smrti utvrđuju u postupcima pred drugim nadležnim organima.
Inspekcija je izrazila i saučešće porodici preminulog, prenosi Index.
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ IZBACIO NIKOLU DRONJKA IZ PSS-a: „Više nije dio Pokreta Sigurna Srpska. Hvala mu“!
-
Politika1 dan agoKAKO SE UNIŠTAVA JAVNA USTANOVA! SNSD-ovi kadrovi od Doma penzionera u Prijedoru napravili poligon za afere i bezvlašće!
-
Politika15 sati agoSTANIVUKOVIĆ DONIO ODLUKU! “Razgovaraćemo sa Minićem, ali NAŠI STAVOVI SU JASNI”
-
Politika2 dana ago“AJMO JOVO NANOVO”! Od ponoći RiTE Ugljevik van pogona, NEMA NI RUFIJEVOG UGLJA
-
Politika2 dana agoGLASALI STE ZA PROMJENE, A VAŠ GLAS ZAVRŠIO U VLASTI! Da li je konačno vrijeme da se mandat vrati strankama i zaustavi politička trgovina?
-
Politika3 dana agoVLADO ĐAJIĆ: Sve je očiglednije da su izbori bili lažirani
-
Svijet3 dana agoCNN: Iran sprema napad “prljavom bombom” u Vašingtonu, METE TRAMPOVI LJUDI
-
Društvo2 dana agoRUFIJU 200 MILIONA KM, a Istok 2 stoji zbog tri miliona
