Društvo
Da li će distributeri u BiH “ispumpati” cijene goriva

Cijene nafte na svjetskom tržištu u padu su već drugu sedmicu, i na najnižem su nivou još od septembra, a to bi, kako kažu energetski stručnjaci, trebalo da donese pojeftinjenje goriva u BiH.
Međutim, isto tako, struka smatra da ne bi bilo iznenađenje da i u ovom slučaju izostane reakcija distributera, podsjećajući da su i ranije globalne cijene bile snižavane, ali da se to nije odrazilo na pumpe u BiH.
Nova radna sedmica na polju tržišta nafte i naftnih derivata donijela je nastavak pada cijene ovog energenta. Tako je nafta brent pojeftinila za isporuke u januaru za 0,6 odsto, pa se za jedan barel sada plaća oko 87 dolara.
Američka sirova nafta u ovom trenutku se prodaje ispod 80 dolara (na koti je 79,4), što je njena apsolutno najniža cijena od septembra, a cijena za januar utvrđena je na 79,68 dolara po barelu. I na evropskom tržištu cijene barela opale su na najniži nivo unazad dva mjeseca, i to za dolar po jednom barelu. Na londonskom tržištu nafta je na 87,62 dolara, a samo u prošloj sedmici pad je išao na 8,7 odsto.
Dalje prognoze nisu optimistične. Kina se nalazi u velikom problemu, jer raste broj zaraženih, pa samim tim pada i potražnja usljed mogućih jačih restrikcija u najmnogoljudnijoj državi na planeti. Pad cijena nafte, poručuje struka, slijedi i zbog usporavanja rasta privreda, pa zato slabi i potražnja za naftom.
Osim situacije u Kini, trgovce brine i činjenica da je nafta izgubila dobitke ostvarene na početku posljednjeg kvartala kada su zemlje OPEC plus donijele odluku da smanje proizvodnju za dva miliona barela dnevno. Pored toga, očekivani dalji pad cijena mogao bi da navede OPEC plus da dodatno smanji proizvodnju.
Edhem Bičakčić, stručnjak za energente, kaže da je pozitivna stvar to što je došlo do pada cijene nafte na berzi te da bi pojeftinjenje goriva po pravilu trebalo uskoro očekivati i u BiH.
“Istina, to sniženje kod nas dolazi sa kašnjenjem, ali bi sigurno bilo realno očekivati da to u mjeri u kojoj je na svjetskoj pijaci bude i kod nas. Naravno, u međuvremenu da se stare naručene količine istroše”, pojašnjava Bičakčić.
Prema njegovim riječima, dalji trend cijena nafte na berzi zavisi od mnogo faktora.
“Nastupa zima, ona će sigurno prouzrokovati povećanu potražnju za naftom za grijanje, pa i neke TE koje rade na naftu radiće da to nadomjeste, tako da ja ne očekujem ozbiljniji dalji pad cijena nafte. Ovo je stabilizirajuće, da one idu ispod 100 dolara po barelu i to je onda pozitivna vijest sa tržišta nafte”, navodi Bičakčić.
On podsjeća da distributeri u BiH imaju slobodno formiranje cijena te da je upravo zbog toga realno očekivati da će sniziti cijene prateći situaciju na berzi.
“Dobro bi bilo da se vlade uspostave što prije, da se imamo čemu nadati i da bi se pomoglo građanima”, navodi Bičakčić.
Ali, kada je u pitanju pomoć za građane, iz udruženja potrošača su ogorčeni.
“Tu nema ništa od brige za običnog čovjeka, poduzetnika ili umirovljenika”, smatra Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, koji je mišljenja da nadležni imaju jasnu računicu zašto ne snižavaju cijene.
“Čim su više cijene goriva, veća su i davanja državi i ona se više uprihoduje. Akcize su, podsjećam, namjenska sredstva, sa njima smo trebali praviti puteve i auto-puteve, međutim to sve ide na gomilu i na javnu potrošnju i to je aktuelnim političkim strukturama idealno da pune proračun i da namjenski ne idu ta sredstva te da oni koriste taj novac kako žele”, ističe Bago i dodaje:
“To je sav jad i očaj naše aktuelne politike. Pa, ti ljudi su isti posao radili i četiri godine prije. Dakle, osam godina su na poziciji i nikakve konkretne mjere nisu donesene, čak i za vrijeme korone. Znači, jedan apsolutni amaterizam i diletantizam, ne postoji volja za općim dobrom”.
Zato zemlje u okruženju ne “spavaju mrtvim snom pravednika”.
Hrvatska vlada opet će intervenisati u pravcu pada cijene goriva, poručio je ministar mora, prometa i infrastrukture ove države Oleg Butković. Podsjećamo, Hrvatska je ovu mjeru već donosila nekoliko puta.
A sa druge strane, u BiH, ne samo da se ne zna kada će institucije biti formirane, već i da li će nas sutra dočekati novo poskupljenje, bez obzira na situaciju na svjetskom tržištu.
Društvo
Obućari ostaju bez narudžbi, PLJUŠTE OTKAZI

Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj nalazi se u velikom problemu, jer im je smanjena potražnja, ali i prodaja njihovih proizvoda, došlo je do otpuštanja radnika, ističu naši sagovornici iz ove oblasti te dodaju da je ova privredna grana dotakla dno.
Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, kazao je za “Nezavisne novine” da je veoma smanjena prodaja, a samim tim i narudžbe, te dodao, što se tiče ove grane privrede, da je dotakla dno.
“Novih partnera nemamo, ne pamtim kada nam je neko pokucao na vrata u vezi s tim pitanju”, kazao je Pazurević i dodaje da nemaju čak ni poziva da se neko interesuje za njihove usluge i proizvode.
Kako je rekao, što se tiče narudžbi koje imaju od inostranih partnera, taj broj, barem kod njih, nije se mijenjao.
“Nažalost, smanjio se broj zaposlenih radnika u ovoj grani. Mi nismo nikoga otpuštali, međutim jedan broj radnika je otišao, neko u penziju, neko u inostranstvo, ali mi zbog nedostatka posla nismo nikog otpustili”, kazao je Pazurević i dodao da je broj zaposlenih radnika sada u odnosu na godinu i po ranije manji za više od 120.
“Kada počne nova sezona, od kraja septembra i oktobra, možda bi mogla biti malo bolja situacija, samo zbog činjenice da su u proteklom periodu ispražnjena skladišta u Evropi”, kazao je Pazurević.
Da je vrlo teška situacija u ovoj oblasti, saglasan je i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, koji ističe da je kriza u Evropi uticala na takvo stanje.
“Nedavno nam je jedan naš partner za kojeg radimo javio da prekidamo saradnju, jer zatvaraju fabrike, dvije u Slovačkoj, jednu u Albaniji, jer nema prodaje obuće”, kazao je Umičević.
Kako je pojasnio, dok ne prestane sukob u Ukrajini, obućari iz Republike Srpske imaće velike probleme.
“Prodaja je stala kompletno, budući da mi u Njemačku izvozimo najviše, a oni su sada u najvećoj krizi”, kazao je Umičević i istakao da on misli da će se ova industrija ugasiti za pet-šest godina.
Pojasnio je da nema novih narudžbi, što je najveći problem ove grane.
Dodao je da je jako zabrinut šta će sve biti u narednim mjesecima.
Prema njegovim riječima, veoma je teško predvidjeti šta će se dešavati te istakao da privrednici iz ove grane na to ne mogu uticati.
Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće Privredne komore Republike Srpske, kazala je da još nema naznaka za oporavak ove industrije.
“Smanjene su narudžbe, neka preduzeća čak su smanjila i broj radnika”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.
Ističe da će, poboljšanje situacije u ovoj grani privrede zavisiti od globalnih lanaca vrijednosti.
“Još nema naznaka poboljšanja. S obzirom na to da naše kompanije zavise od stranih preduzeća za koja rade usluge, odnosno lon poslove, ona prvenstveno zavise i od ponude i potražnje na stranom tržištu”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.
Društvo
USPORAVANJE EKONOMIJE: Povećanje plata nije urodilo željenim rezultatom

Podaci ukazuju na usporavanje ekonomije BiH početkom godine, industrijska proizvodnja nastavila je pad, dok je promet u maloprodaji takođe opao, navedeno je u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o stanju ekonomija zemalja u procesu proširenja.
Kako ističu, Centralna banka BiH revidirala je prema dolje svoju projekciju rasta ekonomije za 2025. godinu na 2,4 odsto, uglavnom zbog očekivanog slabljenja eksterne potražnje. Istovremeno, prognoza inflacije povećana je na 3,5 odsto za 2025. godinu, prvenstveno zbog domaćih pritisaka na cijene, proisteklih iz snažnog rasta plata.
Iz ovoga se može zaključiti da Evropska komisija indirektno kritikuje odluku o povećanju plata, za koju su mnogi ekonomski stručnjaci upozoravali da nije zasnovana na realnim ekonomskim pokazateljima.
“U četvrtom kvartalu 2024. godine sezonski prilagođen kvartalni rast realnog bruto domaćeg proizvoda ostao je nešto ispod jedan odsto, dok je na godišnjem nivou iznosio 2,5 odsto, nakon rasta od 2,6 odsto u prethodna tri mjeseca. Glavni pokretači rasta na strani proizvodnje bili su trgovina, transport i turizam, dok je industrijski sektor, koji čini oko 20 odsto ukupne bruto dodate vrijednosti, zabilježio pad deseti uzastopni kvartal”, navedeno je u izvještaju.
Podsjećaju da su vlasti BiH 18. marta predale Evropskoj komisiji svoj Program ekonomskih reformi za period 2025-2027. godine, u kojem se predviđa ubrzanje rasta realnog BDP-a sa 2,5 odsto u 2025. na 3,3 odsto do 2027. godine, zahvaljujući očekivanom jačanju domaće potražnje.
“ERP cilja fiskalnu konsolidaciju zasnovanu na prihodima, koja bi od budžetskog deficita od 1,3 odsto BDP-a u 2025. prešla u suficit od 0,7 odsto u 2027. godini. Takođe, predviđa se nastavak pada javnog duga sa 24,5 odsto BDP-a u 2024. na 22,8 odsto u 2027”, naglašavaju oni.
Na strani potrošnje, kako ističu, glavni pokretač rasta u četvrtom kvartalu je domaća potražnja. Bruto formiranje kapitala povećano je za 7,3 odsto na godišnjem nivou, dok je privatna potrošnja porasla za 1,9 odsto. Izvoz je porastao za 1,7 odsto nakon šest uzastopnih kvartala pada, dok je snažna domaća potražnja rezultirala rastom uvoza od 3,5 odsto.
Na tržištu rada, kako ističu, zaposlenost je u prosjeku bila za 0,6 odsto veća na godišnjem nivou u Q4, dok je broj nezaposlenih smanjen za 22.800. Godišnja stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi smanjena je sa 13,2 odsto u 2023. na 11,7 odsto u 2024. godini.
Rast nominalnih plata, kako se naglašava, ostao je snažan, sa povećanjem od 9,8 odsto u Q4-2024, dok su u prva dva mjeseca 2025. godine nominalne plate porasle za 13,9 odsto i 13 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Glavni pokretači rasta plata su, kako navode, bile visoke plate u javnom sektoru i nedostatak radne snage u određenim industrijama.
Društvo
ALARM ZA UZBUNU UPALJEN: Ovo su KLJUČNI FAKTORI koji sve više uništavaju pčele

Ratne zone, mikroplastika i ulična rasvjeta su među novim prijetnjama populaciji pčela, tvrde naučnici.
Stručnjaci za pčele sastavili su popis 12 najvećih prijetnji oprašivačima u sljedećoj deceniji, a objavljen je u izvještaju Univerziteta u Readingu pod nazivom Nove prijetnje i mogućnosti za očuvanje globalnih oprašivača.
Naučnici upozoravaju da sve veći rat i sukobi širomsvijeta štete pčelama. To uključuje i rat u Ukrajini, koji je prisilio zemlje da uzgajaju manje vrsta usjeva, ostavljajući oprašivače bez raznolike hrane tokom cijele sezone, piše Guardian.
Istraživači su otkrili da mikroplastične čestice kontaminiraju košnice širom Evrope, a testiranje 315 pčelinjih zajednica otkrilo je sintetičke materijale poput PET plastike u većini košnica. Utvrđeno je da umjetna svjetlost uličnih svjetiljki smanjuje posjete cvijeća noćnih oprašivača za 62%, a onečišćenje vazduha utiče na njihov opstanak, reprodukciju i rast.
Antibiotici, koji se koriste u poljoprivredi, našli su se u košnicama i medu. Takođe je utvrđeno da utiču na ponašanje oprašivača, uključujući smanjenje njihove potrage za hranom i posjeta cvijeću.
“Kokteli” pesticida takođe igraju značajnu i novu ulogu; iako su neki pesticidi sada regulisani tako da se smiju držati ispod “sigurnih” granica za pčele i druge divlje životinje, istraživanja su otkrila da mogu stupiti u interakciju s drugim hemikalijama i uzrokovati opasne učinke.
Profesor Simon Potts sa Univerziteta Reading, glavni autor izvještaja, rekao je:
– Rano prepoznavanje novih prijetnji i pronalaženje načina za zaštitu oprašivača ključno je za sprečavanje daljih velikih padova. Ovo nije samo pitanje očuvanja. Oprašivači su ključni za naše prehrambene sisteme, otpornost na klimatske promjene i ekonomsku sigurnost. Zaštita oprašivača znači zaštita nas samih – ističe se.
Autori su pozvali na niz mjera za zaštitu pčela, uključujući strože zakone koji ograničavaju onečišćenje antibioticima koje šteti zdravlju pčela, prelazak na električna vozila kako bi se smanjilo onečišćenje vazduha koje utiče na oprašivače, stvaranje staništa bogatih cvijećem unutar solarnih parkova i uzgoj usjeva s poboljšanim peludom i nektarom za bolju prehranu oprašivača.
Koautorica izvještaja, dr. Deepa Senapathi, također sa Univerziteta u Readingu, dodala je:
– Trebaće napor svih da se riješe ove prijetnje. Moramo održavati, upravljati i poboljšavati naša prirodna staništa kako bismo stvorili sigurne prostore za oprašivače. Pojedinačne akcije poput osiguravanja hrane i područja za gniježđenje u vlastitim vrtovima mogu uvelike pomoći. Ali promjene politika i pojedinačne akcije moraju djelovati zajedno kako bi sve, od vrtova i farmi do javnih prostora i širih krajolika, moglo postati staništa pogodna za oprašivače – navodi se, prenosi N1.
-
Društvo2 dana ago
“HOROR EKSKURZIJA! Pokvaren autobus “Halilovića”, isti prevoznik NEDAVNO IMAO STRAŠNU SAOBRAĆAJKU U HRVATSKOJ!
-
Politika3 dana ago
GALIJAŠEVIĆ: Helez gradi Hamas i Hezbolah u okviru ORUŽANIH SNAGA BIH
-
Region3 dana ago
VUČIĆ: “Niš je večeras oslobođen, i tako ćemo osloboditi svaki grad u Srbiji”
-
Politika18 sati ago
OGLASIO SE I ČOVIĆ “Ako će Šmit da vlada, šta će nam izbori i parlament?”
-
Društvo3 dana ago
POTREBNA POMOĆ ZA LIJEČENJE: Dječak ima 4 tumora na mozgu, jedan na obrvi
-
Politika3 dana ago
VUKOMANOVIĆ I KRESOJEVIĆ “Roditelji-njegovatelji ostaju bez naknade kada njihovo dijete napuni 30 godina, A POTREBE OSTAJU ISTE”
-
Zdravlje2 dana ago
ŠKRBIĆ NAJAVIO! “Od jeseni moguće liječenje pacijenata iz Srpske RUSKOM VAKCINOM PROTIV RAKA”
-
Politika2 dana ago
DODIK TVRDI “SNSD ima velike ambicije u narednom periodu”