Požari su izbili u Los Anđelesu prošlog utorka i dosad su zahvatili područje veličine Pariza.

Još nisu u potpunosti pod kontrolom vatrogasaca, ali posao gašenja se, na sreću, bliži kraju.

Sada se gradske službe pripremaju za čišćenje, ali stručnjaci upozoravaju da to neće biti jednostavan zadatak.Uz ogroman broj kuća koje su izgorjele tu je i još jedna opasnost – olupine električnih automobila.

U Kaliforniji su električni automobili izuzetno popularni, a mnogo ih je izgorjelo u požaru.

Električna vozila bi mogla predstavljati dodatni izazov, piše Automotive News, prenosi B92.

Guverner Gavin Njusom priznao je da će raščišćavanje biti kompleksno zbog velikog broja litijum-jonskih baterija koje se sada mogu pronaći među ruševinama.

Naveo je baterije električnih automobila, kao i Tesline kućne baterije, kao izazove koji su pred vatrogascima i drugim službama:

“Danas je svijet malo drugačiji, sa baterijama, ne samo automobilskim baterijama, nego i baterijama u domaćinstvima, koje u sebi skladište električnu energiju solarnih panela”.

Njusom je rekao kako očekuje da će biti potrebno šest do devet mjeseci za uklanjanje posljedica požara.

Nepredvidljivost električnih vozila je problem. Električni automobili mogu se iznenada ponovno zapaliti nakon gašenja.

Odnosno, nije gotovo čak i kada se čini da je olupina pod kontrolom.

Takođe, veći je rizik od udisanja štetnih gasova i veći je rizik od hemijskih opekotina kada se radi sa oštećenim baterijama.

To je navelo stručnjake da apeluju na veliki oprez pri uklanjanju bilo kojeg oštećenog električnog vozila nakon požara u Los Anđelesu.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost i toplije.

Jutro će biti hladno uz mraz i pretežno vedro, a na sjeveru, kao i oko rijeka i po kotlinama na istoku biće magla i niska oblačnost koja će se zadržati i tokom dana uz hladnije vrijeme saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, a u Hercegovini na udare pojačana bura.
Jutarnja temperatura vazduha biće od minus devet do minus tri, na jugu do jedan, u višim predjelima od minus 13, a dnevna od minus jedan do četiri, na jugu do 10, u višim predjelima i mjestima sa maglom od minus tri stepena Celzijusova.

Hrvatske vlasti nisu dovoljno dobro istražile slučajeve nestanka beba iz porodilišta u Slavoniji tokom 1990, 1993. i 1994. godine, pa je Hrvatska zbog toga na Evropskom sudu za ljudska prava kažnjena zbog kršenja prava na porodični život tri majke.

Svakoj od njih, država će morati da plati i 2.000 evra odštete, te nadoknaditi sudske troškove koje su imale do sada. Pred Evropskim sudom za ljudska prava zastupala ih je zagrebački advokat Antonija Galić Kondža, prenosi N1.

U porodilištima su majkama govorili da su njihove bebe iznenada umrle nakon poroda. No, žene nikada nisu vidjele tijela svoje dječice, niti im je objašnjeno što se zaista dogodilo. Zato su posumnjale da su novorođenčad oteta i data na nezakonito usvajanje.

Iako su prije par godina podnijele prijave i tražile od nadležnog državnog tužilaštva u Vukovaru da provede istragu, nakon nekoliko mjeseci sve je odbačeno uz obrazloženje da je nastupila zastara. Majke se nisu predavale, te su sada i dokazale da hrvatski istražioci nisu napravili dovoljno kako bi utvrdili sudbinu njihove djece.

Detalji tužbe protiv Hrvatske

U tužbi su opisale kako su nakon poroda uspjele vidjeti svoje bebice i uzeti ih u naručje, da bi im naknadno radnici bolnice rekli da su se djeca naglo razboljela i preminula. Prema navodima iz tužbe, bebe koje su bile rođene 1990. i 1993. iz vukovarske bolnice prebačene su u Novi Sad gdje su navodno umrle, dok je dijete koje je bilo rođeno 1994, prema tvrdnjama osoblja, preminulo u bolnici u Vukovaru.

Godinama kasnije, tačnije 2019. dvije mame vidjele su dokumentarac “Nestale bebe” koji je govorio o nestaloj novorođenčadi u Srbiji. Pomislile su da je možda ista sudbina, odnosno nezakonito usvajanje, snašla i njihove bebe. Kontaktirale su bolnice u Vukovaru i Novom Sadu, tražeći dokumentaciju o porodima i smrti svoje djece. Na kraju su podnijele i krivičnr prijave zbog sumnje da su im djecu oteli radnici vukovarske i novosadske bolnice. Ipak, početkom 2022. prijave su odbačene jer je nastupila zastara.

Kako se država pravdala?

Zastarom je zastupnica Hrvatske pred Evropskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik odgovarala na tužbu protiv države. Naprosto, kaže, država zbog zastare kaznenog progona nije mogla učiniti ništa. Osim toga, hrvatske vlasti nisu imale kontrolu nad bolnicom u ono vrijeme, pa stoga nema ni odgovornosti Republike Hrvatske.

Ipak, Evropski sud za ljudska prava primijetio je da se državno tužilaštvo iz Vukovara niti u jednom trenutku nije pozvalo na činjenicu da nije nadležno za ovaj slučaj, već da bi se radilo o nadležnosti Republike Srbije, prenosi N1.

Šta je utvrdio Evropski sud?

Sud je rekonstruisao da na zahtjeve ove tri mame za informacijama o sudbini njihove djece uglavnom od hrvatskih institucija dobijale samo medicinsku i matičnu dokumentaciju. Kada su one ukazale na nedostatke i nedosljednosti u tim dokumentima i zatražile ekshumaciju, DNK testove i ispitivanje medicinskog osoblja te službenika matične službe, vlasti nisu preduzele ništa ni u jednom od ovih slučajeva.

Doduše, prvotno je vukovarske policija provjeravala je li ekshumacija moguća i zna li se na kojem je groblju dijete sahranjeno, te čuva li vukovarska bolnica baze podataka o tkivima uzetim za potrebe obdukcije. Nakon toga nije više preduzeto ništa, zbog čega je Evropski sud za ljudska prava zaključio da je majkama koje nisu saznale sudbinu svojih beba Republika Hrvatska povrijedila pravo na porodični život koji garantuje Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

“Hrvatska mora napraviti mehanizme uz pomoć kojih će se utvrditi sudbina beba koje su navodno otete iz rodilišta tokom 1980-ih i ranih 1990-ih”, poručio je sud.