Connect with us

Zdravlje

Koliko treba da trčite da biste osjetili zdravstvene prednosti ove aktivnosti?

Trčanje je povezano sa mnoštvom zdravstvenih prednosti, pogotovo sa nižom prevalencijom hipertenzije, dijabetesa tipa 2 i visokog holesterola.

Prema metaanalizi iz 2015. godine u Mejo klinici utvrđeno je i da smanjuje rizik od respiratornih bolesti, a sa svakim završenim trčanjem, rizik od moždanog udara može da se smanji za čak 11 procenata kod žena. Povrh svega, jedna od studija sugeriše i da je džogiranje sat-dva nedeljno povezano sa smanjenjem rizika od umiranja od bilo kog uzroka za 71 odsto, dok su druga istraživanja na 55.000 ljudi otkrila da džogiranje može da produži život za oko tri godine.

Ali ne morate da provodite sate trčeći svake nedjelje da biste dobili neke od tih pogodnosti. U stvari, trčanje od samo 20 minuta umjerenim naporom pet puta nedjeljno – ili snažnim naporom tri puta nedjeljno – može značajno da poboljša vaše zdravlje.

“Nekoliko kilometara je sve što vam treba za početak da biste vidjeli rezultate”, tvrdi za “Shape” lični trener trčanja Džošua Funderburg.

Istraživanja su potvrdila i da trčanje svega deset kilometara nedjeljno (ili oko 51 minut ukupno samo jedan do dva puta nedjeljno) donosi skoro isto smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i smrtnost od svih uzroka koja dolazi sa dužim sesijama. U stvari, trkači koji su prelazili manje kilometraže imali su veću korist u pogledu smrtnosti izazvane kardiovaskularnim problemima i smrtnosti od svih uzroka nego oni koji su trčali više od 32 kilometara (ili ukupno više od 176 minuta, najmanje šest puta nedjeljno).

To je veliki benefit za prilično malu investiciju. Uz to, sve ove zdravstvene prednosti trčanja dolaze sa malo troškova koje ljudi često povezuju sa sportom. Takođe, iz iste studije iznosi se podatak da, suprotno popularnom vjerovanju, izgleda da trčanje nije oštetilo kosti ili zglobove trkača, već je smanjilo rizik od osteoartritisa i operacije zamjene kuka.

Rizici od previše trčanja
Prema istoj studiji klinike Mejo, iako trčanje više od 32 kilometra nedjeljno poboljšava kardiovaskularnu kondiciju, ono dolazi i sa nekoliko potencijalnih rizika. Ljudi koji trče maratone mogu da budu izloženi riziku od “kardiotoksičnosti”, odnosno kardioindukovanog oštećenja srca.

Konkretno, maratonsko trčanje je povezano sa proširenjem srčanih komora, što može da smanji funkcionisanje srca, kao i povećanje specifičnih proteina u mozgu koji su markeri srčane insuficijencije, što sugeriše da “više nije i bolje”.

“Rizici od ozbiljnih posljedica su mali, ali ipak je neophodno da se posavjetujete sa svojim ljekarom ako se takmičite u, recimo, maratonu. Jasno je da, ako neko vježba na visokom nivou, to nije za zdravlje jer se maksimalne zdravstvene koristi javljaju pri veoma malim dozama”, izjavio je glavni autor studije Čip Lavi.

Uz to, trčanje svaki dan bez pružanja dovoljno vremena tijelu da se oporavi može da dovede do povreda od prekomerne upotrebe i kidanja mišića.

“Kao dobro pravilo, toplo se preporučuje da imate jedan do dva dana oporavka nedjeljno. I nemojte da povećavate nedjeljni obim trčanja za više od 10 procenata prethodne nedjelje. Ovo će pomoći da se izbjegnu uobičajene pojave kao što su povrede potkolenice i prelomi stresa”, upozorava Funderburg.

Dakle, ako ste odlučili da pokrenete kardio aktivnost, ne zaboravite da počnete sa malim trčanjem na kratke udaljenosti i provjerite kako se osjećate.

“Ne plašite se da počnete sa situacijom trčanja i hodanja. Ako nikada niste trčali, onda je uključivanje hodanja u trčanje odlično za početak. I nemojte da se obeshrabriti ako možete da pretrčite ‘samo’ kilometar ili ako ste ‘samo’ džoger. Činite sjajnu stvari za svoje tijelo svakim svojim korakom”, zaključuje Funderburg.

(Telegraf)

Zdravlje

JESTE LI ZNALI DA NEKE NAMIRNICE IZAZIVAJU DEPRESIJU, a svakodnevno ih jedemo

Konzumacija velikih količina industrijski obrađene hrane i pića, posebno ako su ove namirnice vještački zaslađene, može biti povezana sa razvojem depresije, pokazalo je novo istraživanje o ženama, piše CNN.

Studija ukazuje na vezu između konzumiranja visoko prerađene hrane i depresije, što može dovesti do čak 50 odsto većeg rizika za pojedince koji jedu devet ili više porcija takve hrane dnevno u poređenju sa onima koji jedu četiri ili manje, rekao je Gunter Kuhnle, profesor nauke o hrani i ishrani na Univerzitetu Riding u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u istraživanje.

Visoko prerađena hrana uključuje gotove supe, sosove, smrznute pice, gotova jela i hranu kao što su viršle, kobasice, pomfrit, gazirana pića, torte iz prodavnice, bombone, sladoled i druge proizvode koji sadrže vještačke aditive, prenosi B92.
„Naša studija se fokusirala na analizu odnosa između ishrane i povećanog rizika od nove epizode ​​depresije“, rekli su koautori studije dr Endru T. Čan i Danijel K. Podolski, profesori medicine na Medicinskom fakultetu Harvarda. Dodali su da postoji mogućnost da visoko prerađena hrana može dodatno pogoršati stanje pojedinaca koji već pate od hronične depresije.

Gledajući posebno na određenu visoko obrađenu hranu, takođe poznatu kao UPF, samo proizvodi koji sadrže vćeštačke zaslađivače su povezani sa povećanim rizikom od depresije među učesnicima

„Taj nalaz je zanimljiv jer sugeriše da vezu između potrošnje UPF-a i depresije pokreće jedan specifičan faktor – vještački zaslađivači“, dodao je on. Što se tiče toga zašto bi takva hrana bila povezana sa depresijom, Čan je ukazao na poznatu vezu između visoko prerađene hrane i hronične upale, za koju se smatra da je osnovni uzrok mnogih hroničnih bolesti. Upala je povezana sa brojnim ozbiljnim zdravstvenim stanjima poput kolorektalnog karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, što je podržano brojnim studijama.
Pored toga, studije su pokazale vezu između visoko prerađene hrane, kao što su dijetalni gazirani sokovi i veštački zaslađivači, i depresije. Pominje se i povezanost sa kognitivnim padom i poremećajima crevnog mikrobioma, što dalje ukazuje na složenost uticaja ishrane na mentalno zdravlje.

Studija je obuhvatila skoro 32.000 sredovječnih žena iz Nurses’ Healt Stadi 2, ali zbog nedostatka muških učesnika rezultati se ne mogu jednoznačno primeniti na opštu populaciju.

Iako istraživanja nisu uspjela da uspostave uzročno-posljedičnu vezu između konzumiranja visoko prerađene hrane i depresije, važno je uzeti u obzir druge faktore rizika, kao što su porodična istorija depresije i nivoi stresa, da bi se u potpunosti razumela veza između ishrane i mentalnog zdravlja.

Nastavi čitati

Zdravlje

“ASTRA ZENEKA” priznala da vakcina pritiv korone može da IZAZOVE KRVNE UGRUŠKE

Farmaceutska kompanija “Astra Zeneka” priznala je da njena vakcina protiv virusa korona može da izazove neobičan neželjeni efekat koji se zove “tromboza sa sindromom trombocitopenije” (TTS), prenosi britanski list “Telegraf”, pozivajući se na sudska dokumenta.

U izvještaju se navodi da vakcina može izazvati krvne ugruške kod pacijenata, kao i nizak broj trombocita, što je u nekim slučajevima ozbiljno naškodilo zdravlju ili čak izazvalo smrt vakcinisanih.

Potencijalna komplikacija se navodi kao mogući neželjeni efekat od pojave vakcine, a “Astra Zeneka” je to prvi put priznala na sudu u februaru.

TTS je primijećen kod pojedinih ljudi koji su primili vakcinu, razvijenu u saradnji sa Univerzitetom u Oksfordu za borbu protiv kovida 19, pa su tako u Velikoj Britaniji, EU i skandinavskim zemljama prijavljeni rijetki slučajevi tromboze cerebralnih venskih sinusa, kao i trombocitopenije kod pacijenata, prenosi “RT Balkan”.

“Telegraf” navodi, a Srna prenosi, da priznanje dolazi u vrijeme kada se britanska kompanija suočava sa nizom tužbi zbog povreda i smrti povezanih sa primjenom njene vakcine.

Do sada je protiv “Astra Zeneke” podnesena 51 tužba u kojoj žrtve ili njihovi rođaci traže odštetu do 126 miliona dolara.

Džejmi Skot, jedan od mnogih koji je tužio britansku farmaceutsku kompaniju, tvrdi da je zadobio trajno oštećenje mozga kao posljedicu krvnog ugruška, nakon što je primio vakcinu u aprilu 2021. godine.

Njegovi advokati su u maju prošle godine dobili pismo od “Astra Zeneke”, u kojem se demantuje da vakcina izaziva TTS.

Advokati da je vakcina britanske farmaceutske kompanije “neispravna” i da je njena efikasnost “znatno preuveličana”.

Nastavi čitati

Zdravlje

VOĆE I POVRĆE SU IZVOR ZDRAVLJA, ali u nekima od njih ima MNOGO PESTICIDA, evo u kojem!

Među voćem i povrćem koje sadrži najviše pesticida nalaze se jagode, špinat , kelj, jabuke, grožđe, trešnje, breskve i paradajz.

Sada je novo istraživanje pokazalo da jedna jagoda sadrži čak 23 različite vrste pesticida.

– Izloženost pesticidima povezana je sa brojnim lošim efektima na zdravlje, uključujući ometanje hormona, toksičnost za mozak i nervni sistem – rekla je analitičarka Sindi Svenson koja je radila u ovom ispitivanju, prenose mediji.

Nedavno sprovedena studija na Harvardu pokazala je da konzumiranje hrane koja sadrži dosta pesticida može čak da poništi sve dobre efekte koje imaju voće i povrće, poput zaštite od srčanih bolesti.

Svensonova je objasnila da su naučnici utvrdili da je veća toksičnost ukoliko se koristi kombinacija dva ili više pesticida, “a to je alarmantno jer samo jedna jagoda može da ima do 23 različita pesticida”.

Pranje voća i povrća vodom prije jela je u tom smislu obavezno, ali naučnici su nešto ranije otkrili i najbolji način da ove namirnice očistite od pesticida.

Potopite ih u vodu u koju ćete dodati malo sode bikarbone i ostavite da djeluje oko 15 minuta. Nakon toga dobro isperite namirnice.

Politikin magazin

Nastavi čitati

Aktuelno