Connect with us

Društvo

MINISTARSTVO KAŽE DA poslodavci mogu dati veću platu roditeljima, ALI IM TO NEĆE BITI REFUNDIRANO!

Roditeljima koji rade na pola radnog vremena, radi pojačane njege o djetetu, može se isplatiti veći iznos naknade plate od onog propisanog zakonom, ali poslodavcu taj “višak” neće biti refundiran.
Ovaj zaključak može se izvući iz obavještenja Ministarstva rada RS, koje su izdali nakon žalbi roditelja djece sa smetnjama u razvoju. Naime, roditelji koji rade na pola radnog vremena primaju manju platu od kolega jer im nisu uračunata sva ona povećanja plate koja su bila u ovoj godini.

Njima se obračunava prosjek 12 isplaćenih plata, prije podnošenja zahtjeva, a to rješenje važi godinu dana.

– Za vrijeme korišćenja prava na rad sa polovinom punog radnog vremena radniku se može isplatiti veći iznos naknade plate od iznosa koji je propisan Zakonom o radu, a koji predstavlja prosječnu platu koju je radnik ostvario u posljednjih 12 mjeseci prije početka korišćenja prava, sa mogućnošću potraživanja refundacije naknade plate od JU Javnog fonda za dječiju zaštitu u zakonom utvrđenom iznosu – navode iz ministarstva rada RS.

Dodaju da poslodavac donosi rješenje o odobrenju rada sa jednom polovinom punog radnog vremena kojim, između ostalog, definiše visinu plate i naknadu plate za vrijeme korišćenja navedenog prava.

Inače, pravo na rad s polovinom vremena imaju roditelji djeteta do tri godine kojem je potrebna pojačna njega, te djeteta sa psihofizičkim smetnjama u razvoju, koje nije smješteno u odgovarajuću zdravstvenu ili socijalnu ustanovu.

Platu za polovinu radnog vremena ovaj radnik ostvaruje na radu, a naknada plate za drugu polovinu koju radnik ne radi, utvrđuje se u visini prosječne plate radnika u toku posljednjih 12 mjeseci prije otpočinjanja korišćenja ovog prava. U slučaju da radnik nije ostvario platu za svih 12 mjeseci, naknada plate iznosi u visini plate koju bi ostvario da je bio na radu.

Zakonom o dječjoj zaštiti propisano je da obračun i isplatu naknade plate licu, u trajanju propisanim zakonom kojim se uređuju radni odnosi, vrši poslodavac. Istim zakonom regulisano je i pravo poslodavca na refundaciju naknade plate za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta. Naknadu plate roditelju djeteta obezbjeđuje Javni fond za dječiju zaštitu.

Polazeći od ovakvog načina utvrđivanja naknade plate za drugu polovinu punog radnog vremena, navode u ministarstvu, pojedini radnici platu i naknadu plate dobijaju u ukupnom iznosu koji je manji od iznosa plate utvrđene za njihovo radno mjesto u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu.

Imajući u vidu princip povoljnosti u skladu sa odredbom člana 9. stav 1. Zakona o radu, poslodavac radniku za vrijeme korišćenja prava na rad sa polovinom punog radnog vremena može utvrditi iznos plate i naknadu plate u ukupnom iznosu plate utvrđene za radno mjesto u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu.

– Navedena odredba ima za cilj da radnici koji koriste pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, kao i pojačane njege i staranja o djetetu sa psihofizičkim smetnjama u razvoju, u pravima i obavezama budu izjednačeni sa radnicima koji rade puno radno vrijeme – kažu iz ministarstva.

Iz Sindikata uprave RS poručili su ranije da radnici ne trebaju ispaštati za problem nastao na relaciji Fond dječije zaštite – poslodavac.

– Poslodavac je u obavezi da omogući radniku koji radi sa pola radnog vremena sva prava i obaveze kao da radi puno radno vrijeme. A što se tiče refundacija, radnika ne bi trebalo uopšte interesovati odnos između poslodavca i Fonda, to neka oni rješavaju svojim putem. Poslodavac treba isplatiti radniku punu platu, pa neka kasnije sa Fondom rješava da mu se novac refundira u punom iznosu. Neka poslodavci mijenjaju zakon, neka mijenjaju pravila. To je suština – rekao je sekretar Sindikata Milorad Mitrović za Srpskainfo.

OSTALO NERAZJAŠNJENO
Roditelji koji rade na pola vremena pričaju da im je ranije na rješenjima pisalo da se refundacija vrši na polovinu bruto isplaćene plate, međutim sada stoji da se računa prosjek 12 isplaćenih plata. Kako je došlo do ove promjene, nadležne institucije nisu pojašnjavale.
Srpska info

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno