Duže od četiri godina traje borba mještana Jezera te okolnih opština Šipova, Jajca i Mrkonjić Grada protiv geoloških istraživanja, koja prethode, najvjerovatnije, otvaranju rudnika i zagađenju onog najvrednijeg, rijeke Plive, koju piju ne samo oni, već i svi koji piju Vrbas, u koji se ova ljepotica uliva.

Mještani se protive geološkim istraživanjima

Uprkos protestima te sprečavanju mašina da prođu na brdo Otomalj, iznad Jezera, koje se nalazi nadomak Plive, uz dozvole resornog ministarstva, istraživanja i dalje traju. No, mještani ne gube nadu, uprkos, kako kažu, pritiscima kojima su izloženi.

Tokom medijske ture koju je organizovao Centar za životnu sredinu obišli smo ove predjele i uvjerili se da mještani i aktivisti istrajavaju u svojoj borbi.

Suzana Rajković, aktivistkinja Udruženje građana “Dolina Plive”, ističe da se geološka istraživanja sprovode u tri opštine – Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero.

“Radi se o dva istražna polja: Sinjakovo – istražno polja koje dijeli tri opštine, Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero, i istražno polje Jezero, koje obuhvata samo dio brda Otomalj, a pripada opštini Jezero”, priča Rajkovićeva, pokazujući na lokaciju Kovačevac, koja pripada istražnom polju Sinjakovo.

“Mi se borimo protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika na našoj teritoriji, u našoj predivnoj prirodi, pored rijeke Plive. Istražne radnje koje se trenutno sprovode nalaze se na udaljenosti od 300 do 400 metara od rijeke Plive”, ističe ona.

Strahuju za Plivu i Vrbas

Dodaje da je od početka pod velom tajne kakav će to rudnik biti, ali je, navodi, kompanija “Yugo Metals Limited” na početku predstavljala da se traži zlato, srebro…

“Međutim, mi smo u prvim tim fazama istraživanja na australijskoj berzi otkrili njihovu ponudu litijuma. Kasnije je u emisijama njihov geolog spominjao da se tu radi o kobaltu, litijumu itd. S obzirom na to o kakvim metalima je riječ, mi smo veoma zabrinuti, jer ukoliko dođe do otvaranja takve vrste rudnika na ovoj teritoriji, biće ugrožen ne samo Mrkonjić Grad, Šipovo,  Jezero, već i lokaliteti mimo tih opština, jer rijeka Pliva ne prolazi samo kroz Šipovo i Jezero, ona teče dalje u Jajce,  a ispod Plivskog  vodopada se uliva u rijeku Vrbas”, navodi ona.

Napominje da Vrbas koriste za piće Banjalučani, mještani Laktaša te ostalih opština. “Radi se o više od 250.000 ljudi. To je alarmantna činjenica i moramo razmišljati o tome da li ćemo kroz određeno vrijeme, ako budu otvoreni rudnici, imati vodu za piće”, napominje Rajkovićeva.

Obore rješenje, Ministarstvo ponovo izda

Ona je pohvalila Okružni sud u Banjaluci, koji je u decembru prošle godine oborio rješenje Ministarstvu energetike i rudarstva RS za istražno polje Jezero.

“Sudovi dobro rade svoj posao, ali je problem u Ministarstvu energetike i rudarstva, koje konstantno izdaje rješenja o geološkim istraživanjima, koja imaju velike zakonske propuste i krše Zakon o geološkim istraživanjima. Svaki put kad mi oborimo to rješenje, oni izdaju novo sa još većim manjkavostima”, objašnjava Rajkovićeva i dodaje da ljudi nemaju hrabrosti da pričaju o tom, jer ih ucjenjuju.

“Ja sve ovo radim kao majka, zbog svoje djece, zbog budućih pokoljenja, zbog naše predivne prirode, Plive, Jajca, Sinjakova, Plivskih vodopada, izvora Plive i na kraju zbog rijeke Vrbas”, kaže ona i dodaje da su i mještani izloženi pritiscima.

Brinu ih otpadne vode sa bušotina

Ostale mještane Jezera, poput Džeraldine Ribić, članice Udruženja građana “Dolina Plive”, brinu otpadne vode sa bušotine, tj. gdje one odlaze.

“Mi pretpostavljamo da one odlaze u zemlju, jer nema cisterni koje bi ih odvozile.  Ispod tog brda se nalazi naselje, gdje žive porodice sa djecom, bave se poljoprivredom, a u blizini je jezero Đol i Pliva. Mislim da se o tome ne govori dovoljno u posljednjih osam mjeseci”, priča Ribićeva te dodaje da su do sada bila dva protesta, ali da ne zna šta se poslije toga desilo, jer se narod počeo povlačiti.

Mumin Keljalić iz UG “Dolina Plive” smatra da je razlog tome stalni pritisak lokalne vlasti iz Jezera na stanovništvo.

“Ovo je vrlo značajna i kvalitetna rijeka, koja ima bogate izvore vode, a prosječan protok Plive na izvoru je 20 kubika u sekundi. Kad vidite kakav je Vrbas, Neretva, i druge rijeke, to je zaista nešto što se mora čuvati”, ističe Keljalić.

Napominje da je BiH bogata vodom, ali da “Australijanci i drugi žele da nam unište i to rijeka što imamo i sva prirodna bogatstva”.

“Oni su navalili da prirodu razore i unište, da iskoriste cijelu BiH”, ističe on.

Koalicija za Plivu traži zaštitu prirode

Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu kaže da godinama rade na zaštiti ovog područja, a od ove godine još aktivnije, s obzirom na to da su u aprilu osnovali “Koaliciju za Plivu”, koja okuplja formalne i neformalne grupe iz doline Plive, od Jajca, Jezera i Šipova do Mrkonjić Grada.

“Povod su geološka istraživanja na Sinjakovu i Otomalju i ostali štetni projekti, poput mini-hidroelektrane ‘Jovići’, koja prekida zaštitu cijelog područja”, priča ona te dodaje da je za ovu mini-hidroelektranu sporno to što ona u potpunosti prekida tok rijeke, tj. prekida se stanište i usporava se tok rijeke.

“Tako  dobijate zamuljavanje dna, na kojem žive određeni organizmi koji su u lancu ishrane povezani sa ostalim vrstama u višim lancima ishrane”, ističe Mazalica.

Zašto Pliva treba da bude zaštićena

Pliva je, navodi ona, zbog izuzetnog biodiverziteta i značaja bila predviđena za zaštitu od izvora, uključujući i izvor Janja pa sve do granice sa Federacijom BiH.

“Pliva bi trebalo da bude zaštićena po dva osnova i to viši rang zaštite, a već ranije su bila rađena istraživanja i očekuje se da će naredne godine to područje biti zaštićeno. Drugi osnov je da se zaštiti od ušća Janja u Plivu pa do granice sa FBiH. Pliva nije dovoljno istražena, tako da ćemo, nadam se, predati inicijativu za zaštitu, a zatim imati istraživačke kampove da bismo utvrdili šta se tu nalazi”, kaže Mazalica.

Pliva je, navodi ona, značajna za zaštitu iz aspekta pitke vode.

“Geološka istraživanja se trenutno izvode, a ako bi se otvorio rudnik na području Jezera, odnosno Sinjakova i Otomalja, imali bismo negativan uticaj na kvalitet vode za piće, jer se rijeka Pliva nalazi između dva polja, Sinjakova i Otomalja, pa bi se atmosferskim padavinama ta otpadna voda direktno slivala u Plivu, koja napaja Vrbas. Još jedan problem je i krčenje šuma, jer da biste otvorili rudnik, vi morate da iskrčite ogromnu količinu šuma, a tako gubite sunđer za vodu”, napominje Mazalica.

Ekonomija BiH u ovoj godini trebalo bi da raste po stopi od 2,4 odsto, što je ispod prosjeka zapadnog Balkana, a Svjetska banka upozorava da visoki troškovi trgovine i komplikovane regulatorne procedure koče razvoj privrede, konkurentnost preduzeća i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

Prema prognozama Svjetske banke, privredni rast BiH trebalo bi da ubrza sa procijenjenih 2,1 odsto u 2025. godini na 2,4 odsto u 2026, dok se za 2027. predviđa rast od 2,9 odsto, a za 2028. godinu 3,1 odsto.

Ipak, prognoze za BiH nešto su nepovoljnije nego u proljećnom izvještaju Svjetske banke, jer su očekivane stope rasta za sve tri godine, od 2026. do 2028, snižene za po 0,1-procentni poen.

U novom redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan, objavljenom u utorak, upozorava se da su visoki troškovi trgovine i složene regulatorne procedure među ključnim preprekama snažnijem ekonomskom razvoju, konkurentnosti preduzeća i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u regionu.

BiH raste sporije od prosjeka zapadnog Balkana

Ekonomija BiH je, prema podacima iz izvještaja, u 2023. godini zabilježila rast od dva odsto, koji je u 2024. ubrzao na 3,2 odsto, prije usporavanja u 2025. godini.

Na nivou šest ekonomija zapadnog Balkana, koje obuhvataju Albaniju, BiH, Crnu Goru, KiM, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, Svjetska banka očekuje ubrzanje prosječnog ekonomskog rasta sa 2,6 odsto u 2025. na 3,1 odsto u 2026. godini, prvenstveno zahvaljujući potrošnji i investicijama.

Dalje jačanje privredne aktivnosti očekuje se u 2027. godini, kada bi regionalni rast trebalo da dostigne 3,4 odsto, a ista stopa predviđa se i za 2028. godinu.

Takva kretanja, navodi se u izvještaju, potvrđuju otpornost ekonomija zapadnog Balkana na spoljne šokove i nastavak njihovog ekonomskog približavanja Evropskoj uniji, uprkos geopolitičkim neizvjesnostima i slabijoj privrednoj aktivnosti ključnih trgovinskih partnera.

“U trenutku pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta kod ključnih trgovinskih partnera, zapadni Balkan je još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost”, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.

Ipak, kako je istakla, sama otpornost nije dovoljna da bi region dostigao prosječni dohodak Evropske unije, niti da bi otvorio kvalitetna radna mjesta potrebna građanima.

“Radna mjesta stvaraju dinamični privatni sektori, a sljedeća faza rasta zahtijeva efikasne i predvidljive propise i uklanjanje trgovinskih barijera, i to ne samo na granicama, već i iza njih”, poručila je Yu.

Trgovinske barijere povećavaju troškove poslovanja

U izvještaju se navodi da su višestruki ciklusi carinske liberalizacije doveli do duboke integracije zapadnog Balkana u svjetsku trgovinsku razmjenu.

Trgovina robom i uslugama dostigla je 107 odsto regionalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2025. godini, što je više od prosjeka Evropske unije, koji iznosi 90 odsto. Istovremeno, izvoz usluga se učetvorostručio u periodu od 2010. do 2025. godine.

Ipak, sljedeća generacija reformi trebalo bi da pomogne preduzećima da potpunije i dugoročnije iskoriste pristup tržištima, smanjenjem nepotrebnih troškova koji nastaju unutar granica.

Prosječna carinska stopa na uvoz robe na zapadnom Balkanu iznosi oko šest odsto, ali se necarinskim mjerama na uvoz dodaju troškovi od još približno 10 odsto.

Ti troškovi posebno su visoki u pojedinim sektorima poljoprivrede, gdje prelaze 20 odsto. Troškovi ograničenja prekograničnog pružanja usluga još su veći i procjenjuju se na 29 odsto.

Uklanjanje samo polovine postojećih prepreka za uvoz, poput nepotrebnih zahtjeva za dozvole i ovlaštenja, višestrukih kontrola, procedura sertifikacije i pravila o poslovnom nastanjivanju, moglo bi srednjoročno povećati BDP za do 12,5 odsto, pokazuju rezultati simulacija predstavljeni u izvještaju.

Samo trećina novih izvoznika opstane prvu godinu

Visoki troškovi uvoza istovremeno otežavaju kompanijama u regionu izvoz i opstanak na stranim tržištima.

Podaci Svjetske banke pokazuju da tek približno trećina novih izvoznih poduhvata kompanija sa zapadnog Balkana opstane tokom prve godine poslovanja na inostranim tržištima, dok svega jedan do četiri odsto njih opstane pet godina.

Takva nestabilnost izvoza ima direktne posljedice na zaposlenost i kvalitet radnih mjesta, budući da izvozno orijentisana preduzeća zapošljavaju veliku većinu radnika u regionalnoj prerađivačkoj industriji.

Osim toga, kompanije koje posluju na međunarodnim tržištima uglavnom su veće i isplaćuju više zarade od uporedivih preduzeća koja su prvenstveno usmjerena na domaće tržište.

Zbog toga Svjetska banka ocjenjuje da bi smanjenje trgovinskih prepreka moglo omogućiti većem broju kompanija da se uključe u izvoz, dugoročno opstanu na stranim tržištima i otvaraju bolje plaćena radna mjesta.

Gavran: Rast od 2,4 odsto građani neće ni osjetiti

Ekonomista Igor Gavran smatra da prognozirane stope rasta nisu naročito ohrabrujuće, jer ekonomije regiona i dalje znatno zaostaju za razvijenim zemljama i potrebne su im mnogo više stope rasta kako bi im se približile čak i na duži rok.

“Navedeni faktori jesu bitni, ali mislim da veći uticaj imaju vlasti, koje posebno u BiH djeluju destruktivno na ekonomiju, umjesto da podstiču ekonomski razvoj, uz obilje korupcije. Rast od 2,4 odsto neće se ni osjetiti, a kamoli da će građani živjeti bolje. Građanima mnogo više znači daleko veći rast cijena”, kazao je Gavran.

 Inspektori Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u svom budućem radu i kontroli poreskih obveznika koristiće vještačku inteligenciju direktno na licu mjesta, saznaje portal CAPITAL.

Nakon što inspektor ili drugi korisnik postavi konkretno pitanje prirodnim jezikom, sistem zasnovan na AI tehnologiji pronaći će relevantne službene dokumente i formirati jasan odgovor, uz obavezno navođenje tačnog izvora na osnovu kojeg je odgovor generisan.

Ovakav pristup omogućava da se odgovori zasnivaju isključivo na zvaničnim stavovima UIO, čime se smanjuje mogućnost različitog tumačenja propisa tokom terenskih inspekcijskih nadzora i povećava ujednačenost postupanja.

Ova funkcionalnost je dio aplikacije „Baza znanja”, u čiju nabavku i implementaciju je krenula UIO BIH a čija je vrijednost 547.008 KM bez PDV-a.

Pored AI chatbot asistenta, buduća aplikacija bi, kako obećavaju u UIO BIH trebala da donese niz drugih značajnih funkcionalnosti koje olakšavaju svakodnevno poslovanje.

Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, osnovna ideja ovog projekta jeste da se na jednom, centralizovanom i pouzdanom mjestu objedine službeni stavovi Uprave.

Pored same AI podrške na terenu, platforma je osmišljena kao jedinstvena digitalna riznica u kojoj će se nalaziti svi zakoni, podzakonski akti, pravilnici, te obavezujuća i stručna mišljenja iz oblasti PDV-a, akciza i carina.

Aplikacija donosi i napredne mehanizme za automatsko indeksiranje i razvrstavanje obimne dokumentacije, čime se omogućava pretraživanje sadržaja ne samo po ključnim riječima već i po kompletnom tekstu i pratećim metapodacima.

Posebna pažnja posvećena je i potpunoj kontroli tačnosti podataka, pa je tako predviđeno vođenje precizne istorije svih službenih stavova, uz jasno označavanje izmjena, dopuna ili prestanka važenja pojedinih akata kako bi se spriječila upotreba zastarjelih propisa.

Sistem je projektovan tako da kontinuirano uči i nadograđuje vlastitu bazu.

„Uspostavljanje Baze znanja predstavlja značajan korak u procesu digitalizacije rada ugovornog organa i unapređenja komunikacije sa poreskim obveznicima“, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

U njoj se dodaje da nova platforma neće služiti samo za internu upotrebu i olakšavanje posla na terenu, već i za podizanje ukupne pravne sigurnosti u zemlji.

„Posebna vrijednost ovakvog sistema ogleda se u mogućnosti da Baza znanja bude dostupna 24 časa dnevno, sedam dana u sedmici, čime bi se poreskim obveznicima omogućilo da u bilo kojem trenutku samostalno provjere relevantne informacije koje se odnose na njihove poreske obaveze“, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

Inače, rok za dostavljanje ponuda po ovoj tenderskoj dokumentaciji je 14. decembar kada je zakazano i otvaranje ponuda.