Connect with us

Društvo

SVE OČI i vlasti i opozicije uprte u Sud BiH

Odluka Centralne izborne komisije da “nevažeći listić”, zahvaljujući kojem je SNSD dobio četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, ipak prizna kao važeći, očekivano, posvađala je vlast i opoziciju u Republici Srpskoj, koji su od Apelacionog odjeljenja Suda BiH zatražili da poništi, odnosno potvrdi odluku CIK-a.

“Pravni tim SNSD-a dostaviće Sudu BiH žalbu i krivičnu prijavu protiv pet članova CIK-a koji su priznali sporni listić za izbor delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Oni su donijeli sramnu odluku tako što su prihvatili očigledno nevažeći listić i proglasili ga važećim”, rekao je Radovan Kovačević, portparol SNSD-a.

On je dodao da gubitnička ekipa SDA, DF, SDS i PDP pokušava da promijeni volju naroda, te da su poslanici SDS-a i Nebojše Vukanovića glasali za izvještaj u kome je navedeno da je glasački listić proglašen nevažećim.

Nakon što Sud BiH, tačnije Apelaciono odjeljenje Suda BiH zaprimi žalbu SNSD-a, u roku od 72 časa moraće odlučiti o njoj, odnosno potvrditi odluku CIK-a ili prihvatiti žalbu SNSD-a i praktično potvrditi stav Komisije da je sporni listić nevažeći.

Za razliku od SNSD-a, u opoziciji, tačnije u PDP-u koji je nakon odluke CIK-a dobio šansu da ima delegata u Domu naroda, kažu da je CIK donio jedinu moguću odluku.

Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, rekao je da listić na kojem je označen PDP ne ispunjava niti jedan od kriterijuma kojim bi se proglasio nevažećim i da očekuje da Apelaciono odjeljenje Suda BiH odluči na isti način kao što je odlučio i CIK, dok je Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a, kazao da treba ispitati cijeli proces jer su se pojavile informacije da su pojedini poslanici slikali svoje listiće, što je najstrože zabranjeno.

“Pojavile su se informacije da predsjednik SDP-a Nermin Nikšić ima u telefonu uslikane listiće koji su navodno njegovi poslali. To je strogo zabranjeno. Imali smo pripremni sastanak Komisije koji je trajao više od tri sata. To može potvrditi predsjednik NS RS, da smo silazili u salu na lice mjesta, gdje smo vršili simulaciju glasanja”, rekao je Crnadak.

Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH odlučila je da je “nevažeći listić”, zahvaljujući kojem je SNSD dobio četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, ipak važeći. S obzirom na to da sada dvije liste imaju po 12 glasova, odnosno jedna lista SNSD-a i druga lista PDP-a, ukoliko Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdi odluku CIK-a, biće organizovano žrebanje, koje podrazumijeva da se “iz šešira” izvuče ime delegata, tako da će sreća odlučiti da li će PDP dobiti jednog delegata u Domu naroda ili će SNSD imati četiri.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da Republika Srpska treba sama da izdaje sertifikate za izabrane predstavnike u institucijama i da ne dozvoli da bilo ko mijenja izbornu volju građana ili institucija Srpske.

“Srpska mora donijeti zakonska rješenja koja će joj to omogućiti”, kazao je Stevandić, dodajući da Srpska mora naći način da se zakonski zaštiti od ovakvih manipulacija, te da je glasački listić nevažeći jer je jasno propisano i na samom listiću kako se glasa.

On je dodao da CIK pokušava da odlučuje u ime Narodne skupštine i da poništi volju ovog zakonodavnog organa.

“Bavi se gatanjem šta je onaj ko je poništio glasački listić i iskrižao političku partiju htio time da kaže, da li je htio da glasa iako nije to uradio na predviđenom mjestu ili da ne poštuje tu političku partiju. To je tumačenje volje van realnog svijeta i ne može imati pravne konsekvence. Tumačenje nije posao CIK-a”, rekao je Stevandić.

I Spomenka Stevanović, zamjenik predsjednika DEMOS-a, rekla je da je CIK grubo prekršio Izborni zakon i Uputstvo o sprovođenju posrednih izbora, koje je sam donio.

Društvo

PRED KOLAPSOM: Dugovi rastu, radnici bez plata, prijeti masovno otpuštanje

U “Šumama Republike Srpske” plate kasne mjesecima, iako više od 80 % zaposlenih prima minimalac, a sve su glasnije i priče o drastičnom smanjenju broja radnika i o rasprodaji nepokretne imovine ovog javnog preduzeća, upozoravaju sindikalci.

Kako je saopšteno iz Sindikata zaposlenih u Javnom preduzeću “Šume Republike Srpske”, u 14 organizacionih dijelova ovog preduzeća isplaćena je septembarska, u 9 avgustovska, a u 6 julska plata. U 3 šumarije radnici su tek u oktobru dobili platu za juni.

– Rastu i dugovi prema Poreskoj upravi Republike Srpske, opštinama, izvođačima radova i drugim dobavljačima. Stanje je alarmantno, a dolazi zima i period godine u kome će biti smanjen obim proizvodnje, a istovremeno će početi otplata kredita, kojim su plaćeni izvođači radova na početku godine, te rata za reprogram poreskih obaveza – navodi se u saopštenju Sindikata.

Sindikalci se pitaju da li je krajnji cilj da se preduzeće namjerno dovede u stanje propasti, kako bi koncesija na eksploataciju šuma bila predstavljena kao jedino rješenje.

Oni upozoravaju na nelogičnosti u poslovanju i rasipanje miliona maraka.

– Plaćamo održavanje nefunkcionalnog informacionog sistema: u 2025. godini to je koštalo 7,2 miliona KM, a najavljeno je da će iduće godine taj iznos biti veći. Pitamo se da li je uopšte opravdano i podsjećamo da za dosadašnji informacioni sistem i njegovo održavanje na godišnjem nivou plaćano 100.000 KM. Kako je moguće da za plate nema, da se radnici šalju na ulicu, a da se istovremeno se milioni bacaju na sistem koji ne radi – pitaju se sindikalci.

S druge strane, kakao ističu, prodajna politika je katastrofalna.

– Favorizuju se pojedini kupci koji ne plaćaju svoje obaveze ni nakon isteka roka za odloženo plaćanje, a oni koji avansno plaćaju nemaju ugovore za preuzimanje robe, tako da nam rastu potraživanja od kupaca. Trenutno je povećana cijena peleta za 60 do 80 %, ali institucije ni ne spominju mogućnost povećanja cijena sortimenata, od kojih se pelet proizvodi – upozoravaju sindikalci.

Podsjećaju da se već odavno govori o drastičnom smanjenju broja zaposlenih, o penzionisanju i otpuštanju radnika uz stimulativne otpremnine. Kako je ranije pisala Srpskainfo, u “Šumama RS” nastoje da se riješe oko 1.000 radnika, a prema prijedlogu sindikata, oni koji dobrovoljno odu mogli bi računati na otpremnine u iznosima od 10.000 KM do čak 37.000 KM.

Međutim, uprava “Šuma Republike Srpske” još nije usvojila Pravilnik za stimulativne otpremnine, koji su predložila 2 reprezentativna sindikata.

Sindikati su predložili da se novac za isplatu stimulativnih otpremnina obezbijediti iz Budžeta RS, jer preduzeće nema novaca za to.

– Preduzeće ne posjeduje sredstva iz kojih bi moglo da izvrši isplatu tih otpremnina, pa se zato potencira prodaja nepokretne imovine “Šuma Republike Srpske”. Naša sindikalna organizacija se tome oštro protivi. Smatramo da bi “Šume Republika Srpske” trebalo da budu privredni gigant koji investira, a ne da prodaju svoju nepokretnu imovinu zato što su rukovodni kadrovi nesposobni – navodi se u saopštenju.

Sindikalci apeluju na “sve relevantne institucije Republike Srpske i na širu društvenu zajednicu”, da spriječe dalje propast “Šuma Republike Srpske”, jer je ovo preduzeće, kako navode, od strateške važnosti za Srpsku i za opstanak malih opština.

– Naša borba je borba za opstanak radnih mesta, očuvanje prirodnih resursa i sprečavanje potpunog uništenja jednog od najvažnijih sektora u našoj privredi. Ukoliko se naši apeli ne uvaže bićemo prinuđeni da svoja prava ostvarujemo štrajkovima – poručuju iz Sindikata zaposlenih u “Šumama Republike Srpske”.

Nastavi čitati

Društvo

BRZA CESTA KOD GRADIŠKE: Završen granični prelaz, uskoro pregovori o otvaranju

Hrvatska je konačno završila izgradnju graničnog prelaza na brzoj cesti Gradiška – Novi Varoš, koja bi trebalo da preko novog mosta na Savi kod Gradiške spoji auto-put Banjaluka – Gradiška sa auto-putem Zagreb – Beograd.

Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu finansija Hrvatske, svi radovi, kao i opremanje objekata novog graničnog prelaza su završeni i u pripremi je prijava za provođenje tehničkog pregleda.

“Ministarstvo finansija ne raspolaže novim informacijama u vezi puštanja u promet budućeg graničnog prelaza, a vezano uz kategorizaciju graničnog prelaza upućujemo Vas na nadležno Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske”, naglasili su nam.

Iako niko ne zna kada bi novi prelaz mogao biti otvoren, čini se da se prvi put vide neke naznake da bi se to moglo desiti u dogledno vrijeme, jer je riješena i posljednja prepreka pred početak pregovora između Hrvatske i BiH – popunjen je bh. dio komisije koja treba da definiše novi sporazum o graničnim prelazima između dvije zemlje, bez čega nema kategorizacije novog prelaza, odnosno ni njegovog puštanja u rad.

S obzirom na to da je banjalučko preduzeće “Integral inženjering” završilo radove na brzoj cesti do Novog Varoša, odnosno do postojećeg puta koji vozači sada koriste od starog mosta na Savi ka Okučanima, ostaje samo da se riješi pitanje graničnog prelaza.

U Ministarstvu bezbjednosti BiH nam je juče potvrđeno da je stigla potrebna dokumentacija iz Predsjedništva BiH, te da je sada sve spremno za sastanak bh. članova komisije.

Kako nam je rečeno, sastanak će biti održan 10. novembra, a na njemu će biti dogovorene pregovaračke pozicije BiH, prije nego se sastanu hrvatski i bh. članovi i počnu pregovore. Za očekivati je da će osim ovog prelaza na agendi biti i ostali prelazi, za koje postoji interes da se promijeni kategorizacija, odnosno da se poveća kapacitet i eventualno uvedu nove kategorije, posebno kada je u pitanju robni saobraćaj.  

Čini se da je jedina potencijalno loša vijest to da će, po svemu sudeći, novi granični prelaz s hrvatske strane biti prevashodno za putnička vozila, a ne za kamione. To se može zaključiti po tome što postoji veoma mali broj parking-mjesta za teretna vozila, što bi moglo da sugeriše da Hrvati još tokom gradnje nisu imali namjeru napraviti prelaz koji bi imao veliki protok robe. Čak i kada bi ovaj prelaz bio kategorisan za teretni saobraćaj, mali broj parking-mjesta bi mogao prisiliti kamiondžije da traže drugi prelaz jer neće imati gdje da se parkiraju i moraće vjerovatno dugo da čekaju, i to u koloni na samoj brzoj cesti, što bi moglo izazvati glavobolje i putnicima.

Ali što se tiče putničkog saobraćaja, novi prelaz će skratiti put od Banjaluke do Zagreba za najmanje pola sata, što znači da bi se do glavnog grada našeg sjevernog susjeda moglo stići za samo sat i po.

Niko nam za sada ne može reći kada ćemo se konačno provozati novom brzom cestom, ali sada se prvi put nazire kraj agoniji izgradnje prvo mosta na Savi, pa onda i brze ceste i graničnih prelaza, koja traje više od decenije.

Nedavno smo u neformalnom razgovoru s predstavnikom Evropske komisije dobili uvjeravanja da Brisel zna za ovaj prelaz, i da se radi na tome da on uskoro bude osposobljen.

Podsjećanja radi, prva faza brze ceste do Novog Varoša je u dužini od nešto više od četiri kilometara, a naredna faza se već radi, i trebalo bi da se brza cesta poveže i direktno s auto-putem. I taj dio ceste gradi “Integral”, što je dio ugovora s “Hrvatskim cestama”, koje su investitor ovog projekta.

Nastavi čitati

Društvo

ARCELORMITTAL NAPUSTIO BIH: Zenička čeličana i rudnik Prijedor sada u rukama domaće Pavgord Grupe

ArcelorMittal objavio je danas da je završio prodaju svojih operacija u Bosni i Hercegovini, čeličane ArcelorMittal Zenica i rudnika željezne rude ArcelorMittal Prijedor, kompaniji H&P doo Zvornik, koja je dio Pavgord Grupe.

Prodajom, koja je prvi put najavljena u junu ove godine, ArcelorMittal, jedna od vodećih svjetskih integriranih kompanija za čelik i rudarstvo s prisustvom u 60 zemalja i primarnim operacijama proizvodnje čelika u 15 zemalja, zvanično je završio svoje poslovanje u Bosni i Hercegovini.

Vrijednost transakcije nije objavljena ni danas, a ono što se zna iz saopštenja ArcelorMittala od 20. juna ove godine, je da očekuje da će priznati nenovčani gubitak od oko 0,2 milijarde USD (200 miliona američkih dolara) u vezi s ovom prodajom, što odražava računovodstveni učinak, a ne direktan novčani izdatak.

Kompanija prodaje svoje proizvode širokom spektru kupaca, uključujući automobilsku, inženjersku, građevinsku i mašinsku industriju, a u 2024. godini ostvario je prihod od 62,4 milijarde dolara, proizveo 57,9 miliona metričkih tona sirovog čelika i 42,4 miliona tona željezne rude.

Industrijski pogoni u Zenici Prijedoru sada su u vlasništvu domaće grupacije čije se poslovne aktivnosti protežu od energetike do građevinarstva, piše BN.

Iz Pavgord Grupe zasad nije objavljeno kako planiraju upravljati zeničkom čeličanom, koja se godinama suočava s problemima zastarjele infrastrukture i ekoloških standarda.

AMZ se često optuživala da proizvodi visoke nivoe zagađenja zraka u gradu Zenica i okolini,a neki izvještaji pokazuju da kompanija nije ispunila mnoge od mjera iz svoje dozvole.

Na svojoj korporativnoj stranici, ArcelorMittal s druge strane ističe kako je posvećen proizvodnji „pametnijeg čelika za ljude i planetu“, naglašavajući procese s manjom potrošnjom energije i emisijom ugljika, te materijale dizajnirane za višekratnu upotrebu i infrastrukturu obnovljivih izvora energije.

Nastavi čitati

Aktuelno