Društvo
TROŠKOVI SVE VEĆI Fond zdravstvenog osiguranja RS se zadužuje 50 miliona KM
Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske nedostaje novca za liječenje građana i primoran je na nova zaduženja kod banaka.
Vlada Srpske je Fondu dala saglasnost na kredit od 20 miliona maraka, ali to neće biti dovoljno jer već narednoj godini planiraju uzeti još jedan od 30 miliona da bi ostali likvidni, saznaje portal Capital.
Vlada je na posljednjoj sjednici dala saglasnost na prvi kredit od 20 miliona. Prema okviru koji je odredila, kamata može biti fiksna do sedam odsto godišnje ili varijabilna od četiri odsto plus šestomjesečni EURIBOR. On će se vraćati pet godina uz obavezan grejs period od 12 mjeseci.
Otplata duga osigurana je mjenicama i nalozima Fonda kao i garancijom Vlade Republike Srpske – navodi se u odluci Vlade.
Inače, Fond je u ovoj godini već vratio 40 miliona maraka kredita, a isto toliko treba da vrati i u narednoj, bez novih obaveza. Samo u periodu 2020-2022. otplaćeno je više od 120 miliona KM kredita.
– Napominjemo da Fond ni sa ovim kreditnim zaduženjima, i za ovu i za narednu godinu, neće preći dozvoljeni limit otplate kredita na godišnjem nivou, koji će sa ovim kreditnim zaduženjima iznositi šest odsto u odnosu na ostvarene prihode u prethodnoj godini – tvrde u Fondu.
Pravdaju se da im okolnosti ne idu na ruku. Poreski prihodi Fonda za deset mjeseci ove godine manji su za 20,2 miliona KM u odnosu na planirane. Stopa doprinosa za zdravstvo je smanjena sa 12 na 10,2 odsto, pa su i tu ostali “kratki” za 91,2 miliona godišnje.
Na snazi je i novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojim su proširena prava osiguranika, pa su samim tim povećane i obaveze Fonda.
Kredit se podiže radi finansiranja zakonom utvrđenih prava osiguranih osoba, odnosno kako ne bi doveli u pitanje pravovremenu dostupnost zdravstvene zaštite, uključujući terapije koje obezbjeđujemo za najteža oboljenja, kao i sva druga prava iz zdravstvenog osiguranja – rečeno je u FZO RS.
Podsjećamo, u Republici Srpskoj i BiH ne postoje dodatni izvori finansiranja zdravstvenog sistema, poput akciza na duvan i alkohol ili od premija za autoodgovornost i slično, kao što je to slučaj u zemljama regiona.
– Da imamo dodatne izvore finansiranja, vjerovatno ne bi bilo potrebe za kreditnim zaduženjima – ocjenjuju u Fondu.
Generalno, troškovi zdravstvene zaštite su iz godine u godinu sve veći. Poređenja radi, u odnosu na 2016. godinu izdvajanja za zdravstvenu zaštitu su povećana za više od 200 miliona KM. U ovoj godini za zdravstvene ustanove izdvojeno je oko 79 miliona KM više u odnosu na 2021. godinu. Takođe, i u narednoj godini planirano je oko 37 miliona KM više za zdravstvene ustanove, odnosno za zdravstvenu zaštitu osiguranika, piše Capital.
Društvo
DRAMA NA JAVNOM SERVISU! Radnici RTRS-a stupaju u štrajk upozorenja
Radnici RTRS-a sutra će stupiti u jednočasovni štrajk upozorenja okupljanjem zaposlenih u sjedištu ove medijske kuće i ispred zgrade RTRS-a, otkriva CAPITAL.
Nezavisni sindikat radnika RTRS-a u obavještenju zaposlenima kaže da je cilj štrajka zaštita dostojanstva radnika i unapređenje materijalnog i radno-pravnog položaja zaposlenih.
„Štrajkački zahtjevi su povećanje cijene rada za 20 odsto sa 140 KM na 168 KM, uz zadržavanje postojećih koeficijenata, zatim donošenje novog Akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i donošenje Pravilnika o platama i uređenje pravednog i transparentnog sistema zarada“, navodi se u obavještenju u čijem posjedu je CAPITAL.
Štrajkački odbor na čijem čelu je predsjednik ove sindikalne organizacije Danijel Dakić poziva sve zaposlene da se pridruže štrajku, a poslodavca na dijalog i hitno formiranje pregovaračkog tijela radi postizanja sporazumnog rješenja.
Štrajk će biti održan od 12 do 13 časova u sjedištu RTRS-a, okupljanjem zaposlenih u holu i ispred zgrade RTRS-a.
Interesantno je da se na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vlade RS kao osma tačka dnevnog reda nalazi “Razmatranje Informacije o inicijativi Nezavisnog sindikata radnika RTRS-a o povećanju ličnih primanja radnika zaposlenih u Radio-televiziji Republike Srpske”.
CAPPITAL
Društvo
SUŠA UNIŠTILA USJEVE ŠIROM BIH: “Nikad gore nije bilo”
Nakon rekordnih temperatura i dugotrajne suše, poljoprivrednici u BiH sabiraju štetu, a procjene pokazuju da će rod pojedinih kultura biti višestruko manji.
Sve što je posijano je propalo
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kazao je za “Nezavisne novine” da je sve što je posijano propalo, te kako za 78 godina, koliko on ima, nikad gore nije bilo.
Hasanović ističe da je stanje najteže koje pamti u životu, navodeći da su zbog dugotrajne suše presušili bunari, dok je snabdijevanje vodom ozbiljno ugroženo.
Nikad nije bila gora situacija
“Nikad nije bila gora situacija. Meni je 78 godina i nikad ovakvu sušu nisam zapamtio. Ovo je totalna katastrofa”, rekao je Hasanović.
Prema njegovim riječima, najviše su stradale povrtarske i voćarske kulture, dok će i rod kukuruza biti veoma loš.
“Ono što je ranije posijano, to je i Bože pomozi, ali ovo što je posijano kasnije – nema od toga ništa”, naveo je Hasanović.
Hrana za stoku
On upozorava da će zbog uništenog roda biti posebno teško obezbijediti hranu za stoku, zbog čega će se poljoprivrednici morati snalaziti kako znaju i umiju.
Hasanović smatra da je jedan od ključnih problema nedostatak sistemskog pristupa i ulaganja u navodnjavanje.
“Nema pomoći države poljoprivredi. Nemamo ministarstvo na državnom nivou i onda je sve razvodnjeno. Svako se u svoj atar zatvorio i nema strategije”, rekao je Hasanović.
On je upozorio da će, ukoliko se ne obezbijede sistemi za navodnjavanje i voda za poljoprivredne površine, domaća proizvodnja biti sve ugroženija.
“Nećemo imati svoju proizvodnju jer Balkan sve više postaje Sahara”, zaključio je Hasanović.
Dugotrajna suša uticala i na voće
Naime, voćari u Srpskoj su donedavno očekivali jednu od najuspješnijih sezona, ali je dugotrajna suša značajno umanjila prinose i kvalitet voća, pa se procjenjuje da će ovogodišnji rod biti oko 50 odsto manji.
Kako je nedavno rekao Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, procjene su ranije ukazivale na rod od oko 40.000 tona voća.
“Računali smo da ćemo ovu godinu imati rekordnu, po našim procjenama trebalo je da imamo oko 40.000 tona voća, ali neće biti ni blizu toga”, naveo je Dojčinović.
Prema njegovim riječima, problem predstavlja i nedostatak vode jer su presušile akumulacije iz kojih se voćnjaci navodnjavaju.
Počela berba ranih sorti jabuke
On je rekao da je počela berba ranih sorti jabuke, dok je berba kruške već uveliko u toku.
“Krenula je i berba kruške viljamovke, a riječ je o sorti koja se zadnja bere. Plodovi se moraju sklanjati zbog visoke temperature vazduha. Biljka se bori samo da preživi. Kada nema vode, iz plodova se povlače sokovi u biljku i plodovi su sve sitniji”, objasnio je Dojčinović.
On je ukazao na to da su plodovi sitni i da ne ispunjavaju standarde koje zahtijeva tržište, ali da je slična situacija i u regionu i Evropi.
Otkupljivači će iskoristiti situaciju
Dojčinović očekuje da će manji prinos uticati i na rast cijena voća, ali upozorava da bi najveću korist mogli imati otkupljivači.
“Otkupljivači će iskoristiti situaciju da kupe jeftino voće od proizvođača, a kada dođe voće u markete, biće visoke cijene. Procjenjuje se da će Evropi nedostajati najmanje 20 do 30 odsto voća”, rekao je Dojčinović.
Ekstremna suša i toplotni talas ugrožavaju usjeve
Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, ekstremna suša, praćena dugotrajnim toplotnim talasom, negativno utiče na sve poljoprivredne kulture, naročito na ratarske kulture koje se nalaze u ključnoj fazi nalivanja zrna.
“Ovakvi vremenski uslovi, sa temperaturama koje duži period prelaze kritične granice, dovode do toplotnog stresa i prijevremenog zrenja biljaka, što će za posljedicu imati znatan pad prinosa glavnih poljoprivrednih kultura – kukuruza i soje”, navode iz Zavoda.
Društvo
PREVOZNICI SPREMAJU BLOKADU GRANICA SA EU: “Nemaju sluha za naše probleme”
Prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore najavili su da će 14. septembra blokirati granice sa Evropskom unijom ukoliko do tada ne bude pronađeno rješenje za problem ograničenog boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena
Član Konzorcijuma “Logistika” Nikola Brković izjavio je da će prevoznici, nakon što je Evropska komisija saopštila da neće mijenjati šengenska pravila, biti primorani da preduzmu radikalnije mjere, poput onih iz januara.
“Danas smo imali regionalni onlajn sastanak gdje smo svi jednoglasno potvrdili to već što smo iznijeli u medije, zato što Evropska komisija još nema sluha za naše probleme. Iako smo im dostavili protestnu notu gdje smo ih zamolili još jednom da ne pravimo nikome štetu, ni sebi ni drugima, oglušili su se o naše zahtjeve koji su realni”, rekao je Brković Srni.
On je naglasio da neće biti pojedinačnih akcija, već da će prevoznici iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore djelovati zajedno.
“Dvije godine razgovaramo sa njima”
Brković smatra da je posebno problematično to što Evropska komisija priznaje da problem postoji i navodi da je otvorena za razgovore, ali, kako tvrdi, ne preduzima konkretne korake.
“Mi smo dvije godine razgovarali sa njima, bezbroj sastanaka je bilo, i u Briselu i onlajn. Pogotovo Srbija koja je imala svoje zastupnike”, rekao je Brković.
Brković: Očekuje se opšti kolaps
On je upozorio da bi blokada granica sa EU mogla dovesti do opšteg kolapsa, ali smatra da je takav potez svojevrsna preventivna mjera.
“Bolje je da sami stanemo i da probamo da brže dođemo do rješenja, nego da nam svima pojedinačno blokiraju više od 80 odsto firmi i da budemo blokirani sami od sebe. Taj scenario nas svakako čeka”, naveo je Brković.
Prema njegovim riječima, prevoznicima ne preostaje mnogo drugih mogućnosti, jer javnost za njihove probleme praktično nije ni znala dok prvi put nisu izašli na granice.
Evropska komisija neće mijenjati pravila
Evropska komisija saopštila je da neće mijenjati šengenska pravila, ali da je otvorena za razgovore o praktičnim rješenjima za prevoznike sa Balkana kojima je potrebno da u šengenskom prostoru borave duže od 90 dana u periodu od 180 dana.
Prevoznici su se u ponedjeljak, 31. avgusta, okupili ispred sjedišta delegacija EU u Sarajevu, Beogradu, Podgorici i Skoplju, zahtijevajući da hitno bude riješen problem ograničenog boravka profesionalnih vozača sa Balkana u zemljama Šengena.
-
Politika3 dana agoPORESKA U SLUŽBI PARTIJE! Direktor Maričić nagrađuje aktiviste SNSD-a dok „češljaju“ teren i uzimaju podatke građana!
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ NIKAD OŠTRIJI! “Da li se o parama građana odlučuje u DNEVNOM BORAVKU JEDNE PORODICE?!”
-
Politika2 dana agoNAJLON UMJESTO STAKLA NA +40! Pogledajte kako se bolesnici u Prijedoru guše dok vlast obećava milione!
-
Region2 dana ago„DA SMO ČLANOVI EU, UST*ŠE BI ODLUČIVALE KO JE HEROJ“ Vulin oštro reagovao na saopštenje Evropske komisije
-
Hronika3 dana agoNOVA DRAMA! Dajana Radošljević opet uhapšena zbog bijelog praha
-
Politika1 dan ago“OBEĆALI 200 MILIONA KM, A GRAĐANIMA DALI PRAZNU KUTIJU!” Žestok udar ispred Palate Republike: Gdje je nestao novac za bebe, mlade i penzionere?
-
Politika3 dana ago“ŠUPLJOM KANTOM IZ BRODA KOJI TONE” Krunić o predizbornoj podvali “Režim kupuje tišinu za 100 KM!”
-
Društvo1 dan ago„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!
