Connect with us

Svijet

Šta slijeduje nakon dodjele kandidatskog statusa Evropske unije Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status za učlanjenje u Evropsku uniju, ali da bi postala članica EU mora da riješi 14 prioriteta, a posebno se to odnosi na borbu protiv korupcije i unapređenje pravosuđa, dva ključna segmenta na putu BiH ka EU.

Političari iz BiH kažu da je odluka EU o kandidatskom statusu pre svega politička, u svjetlu dešavanja u Ukrajini, i da je BiH dobila status upravo zbog zahtjeva Ukrajine i Moldavije za članstvo u EU.

Milorad Dodik, predsjednik RS, izjavio je da dodjela kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU predstavlja zakasnjelu reakciju na nepravdu koja je napravljena kada je Ukrajini i drugima dat taj status, iako je BiH prošla mnogo više reformi nego te zemlje.

On je pozdravio odluku o dodjeli kandidatskog statusa, ali je naveo da to nije dio uobičajenih redovnih procedura, i da bi bio veći optimista da se to dogodilo prije nekoliko godina, a sada mu je svejedno. Istakao je da ako BiH ne dobije novac, šta će joj onda status, jer će još više zaostati u ekonomiji.

– Ako EU i Brisel žele da ovde upravljaju procesima i institucijama, onda to treba da plate. Bilo bi interesantno da im ispostavimo zahtejve da nam daju 20 milijardi evra u naredne tri-četiri godine i da kažemo da onda možemo da se pridružimo – rekao je Dodik i podsjetio da Hrvatska dobija 27 milijardi evra iz evropskih fondova, kao i da sve zemlje EU dobijaju novac

Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća PBiH, izjavila je da davanje kandidatskog statusa BiH predstavlja čisto političku odluku EU motivisanu dešavanjima na geopolitičkom planu. Naglasila je da ne zavisi od BiH, nego uopšte od kapaciteta EU, dalje zajedničko kretanje na evropskom putu. Ona je ukazala da, ako će taj kandidatski status držati BiH u nekom čudnom stanju 15 ili 16 godina, kao što je to bio slučaj sa Severnom Makedonijom, onda to neće ništa značiti.

Branislav Borenović, predsednik PDP, kaže da u prethodnom mandatu ništa nije urađeno za približavanje EU, te da su, bez obzira na kandidatski status, očekivanja Brisela ostala ista.

– I dalje treba da usvojimo zakone o spriječavanju sukoba interesa i izmjene Zakona o VSTS, odnosno reformišemo pravosuđe. Pravosuđe je i dalje jedna od oblasti pod velikim uticajem politike, sa jakim vezama između korumpiranih političara i takvih tužilaca i sudija uz, naravno, časne izuzetke – rekao je Borenović.

On je podsjetio da BiH spada u red korumpiranih prema mjerenjima međunarodnih organizacija i čiji je indeks korupcije u stalnom rastu posljednjih 10 godina.

Miloš Šolaja, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, istakao je da se dodjelom statusa kandidata za članstvo u EU ništa mnogo nije promijenilo, osim što je na neki način BiH izjednačen status sa Ukrajinom, Moldavijom i nekim drugim zemljama na Zapadnom Balkanu. BiH mora mnogo više napora da uloži da bi uspijela na putu ka EU.

UZ OSTALE ZEMLJE KANDIDATE
KANDIDATSKIM statusom BiH se pridružila ostalim zemljama kandidatima – Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj i Ukrajini – u prosecu pridruživanja, koji može da traje godinama i obuhvata kompleksne pregovore o usklađivanju lokalnih zakona sa zakonodavstvom EU.

Related Topics:

Svijet

TOTALNI RAT U VAŠINGTONU! Demokrate pokreću četiri velike istrage protiv Trampa!

Porodica Donalda Trampa, imigraciona služba ICE, velike korporacije i slučaj Džefrija Epstina biće u centru četiri istrage koje demokrate najavljuju u Kongresu SAD.
Njihovo pokretanje najavljeno je već za prvi dan preuzimanja Odbora za nadzor Predstavničkog doma.

Demokratski kongresmen Robert Garsija (Robert Garcia) predstavio je plan istraga na konferenciji za medije u Hantington Biču u Kaliforniji, dan nakon što su demokrate na izborima osvojile većinu u oba doma Kongresa.

Garsija je najavio da će istrage pokrenuti u januaru, kada preuzme predsjedavanje Odborom za nadzor Predstavničkog doma.

– Kako budemo napredovali i kako u januaru preuzmem predsjedavanje, bićemo potpuno fokusirani na četiri glavne oblasti – rekao je Garsija.

Trampova porodica prva na meti
Prva istraga odnosiće se na poslovne aktivnosti članova porodice američkog predsjednika.

– Suočićemo se sa kriminalnom porodicom Tramp. Razmjere prevara i korupcije su bez presedana u američkoj politici – izjavio je Garsija.

On je iznio niz tvrdnji o poslovima članova predsjednikove porodice. Naveo je da vjenčanje Donalda Trampa Mlađeg finansira ruski oligarh, da je Trampov zet Džared Kušner (Jared Kushner) od Saudijaca dobio dvije milijarde dolara nakon odlaska iz Bijele kuće, te da Erik Tramp (Eric Trump) sjedi u upravnim odborima kompanija koje dobijaju ugovore od Pentagona.

Garsija je optužio i samog predsjednika da zarađuje milijarde dolara kroz kriptovalutnu šemu.

– Ova porodica je postala milijardama bogatija, dok se američka javnost bori za opstanak – poručio je kongresmen.

Pod lupom i ICE: Pominju se Kristi Noem i Kori Levandovski
Druga istraga biće usmjerena na Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti SAD (DHS) i Službu za imigraciju i carine (ICE).

Garsija je najavio da će obuhvatiti sve za koje smatra da su učestvovali u zloupotrebama, od agenata na terenu do osoba koje su, prema njegovim riječima, stvorile sistem nekažnjivosti.

Među njima je pomenuo bivšu ministarku Kristi Noem (Kristi Noem) i njenog savjetnika Korija Levandovskog (Corey Lewandowski), koji su napustili DHS nakon ozbiljnih skandala.

Korporacije pod istragom zbog cijena i trgovine akcijama
Treća istraga baviće se korporativnom korupcijom, a poseban fokus biće na načinu određivanja cijena i ostvarivanju profita velikih kompanija.

– Dok se vi borite da sastavite kraj s krajem, izvršni direktori i kompanije širom zemlje ostvaruju rekordne profite – rekao je Garsija.

Posebno je izdvojio takozvano nadzirano formiranje cijena (surveillance pricing), praksu u kojoj se cijene određuju na osnovu podataka i profila kupaca.

To bi, prema njegovom objašnjenju, moglo značiti da dva kupca u istom supermarketu za isti proizvod plaćaju različite iznose, u zavisnosti od podataka koje trgovac prikuplja o njima.

Istraga će obuhvatiti i trgovinu akcijama na osnovu povjerljivih informacija, kako među članovima Kongresa, tako i u administraciji.

Slučaj Epstin i javna saslušanja
Četvrta istraga odnosiće se na slučaj Džefrija Epstina (Jeffrey Epstein), finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika.

Garsija je najavio da želi da organizuje javna saslušanja, umjesto razgovora iza zatvorenih vrata, kakvi su održavani dok su Odbor vodili republikanci.

– Želim da podsjetim da se više od 1.000 žena javilo kao žrtve koje su preživjele seksualno zlostavljanje Džefrija Epstina – rekao je Garsija.

Nastavi čitati

Svijet

PORUKA IZ KREMLJA NAKON IZBORA! Sačekajte formiranje institucija, pa onda šaljite zahtjeve za gas!

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je danas da bi o pregovorima sa Srbijom o gasnom ugovoru trebalo ponovo razgovarati nakon formiranja organa državne vlasti u Srbiji i upućivanja zvaničnih zahtjeva.

„Što se tiče najava Studentske liste o pregovorima sa Rusijom o ugovoru o gasu, mislim da ćemo morati da se vratimo na ovu temu nakon formiranja srpskih državnih organa i njihovog podnošenja odgovarajućih zvaničnih zahtjeva“, rekla je Zaharova na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje o mogućim pregovorima, prenosi RIA Novosti.

Predstavnici „Studentske liste“, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u Srbiji, ranije su pozvali na dugoročni sporazum o isporuci gasa iz Rusije kako bi se osiguralo pouzdano snabdijevanje, podsjeća ruska agencija.

Nastavi čitati

Svijet

Otvorena arhiva mađarske komunističke policije: PRONAĐENA DVA IMENA IZ BIH

U Mađarskoj je otvorena arhiva nekadašnje komunističke tajne policije, a pretragom objavljenih dosijea pronađeni su i podaci o dvije osobe rođene u Bosni i Hercegovini, odnosno u Tuzli i Bijeljini.

U bazi otvorenoj u srijedu N1 je pretražio nazive mjesta iz Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije, na mađarskom i jezicima bivše Jugoslavije.

Baza nyitottaktak.hu, koju je predstavio mađarski premijer Peter Mađar, omogućava pretragu po imenu, kodnom imenu, imenu majke i mjestu rođenja. N1 je pretražio mjesta rođenja – Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Zenicu, Banjaluku, Bihać, Brčko, Doboj, Travnik, Jajce, Trebinje, Bijeljinu i još desetak bh. gradova, u mađarskim i našim varijantama pisanja, kao i pojmove Bosna, Jugoslavija i Tito.

Kako navode, iz Bosne i Hercegovine pronađene su samo dvije osobe. Prva je rođena u Tuzli i upisana je na magnetnoj traci, posljednjoj elektronskoj evidenciji službe iz 1990. godine, s kodnim imenom mađarskog oblika. Druga je rođena u Bijeljini, upisanoj kao „Bjelina“ uz oznaku Jugoslavija, i pojavljuje se dva puta: na kartonu i na magnetnoj traci. Imena ne objavljujemo, jer zapis u bazi sam po sebi ne dokazuje da je osoba bila doušnik.

Obje osobe u evidenciji imaju šifru 07, koju arhiv opisuje kao „isključena osoba iz mreže“. To znači da su u nekom trenutku vođene kao dio mreže saradnika, a zatim isključene, ali se iz zapisa ne vidi kada ni zašto. Obje imaju i broj takozvanog B-dosijea, koji bi trebalo da bude objavljen do 25. februara 2027. i koji bi mogao otkriti više.

Pod Sarajevom (mađarski Szarajevó), Mostarom, Banjalukom (Banyaluka), Bosnom (Bosznia), Hercegovinom i Jugoslavijom (Jugoszlávia) kao mjestom rođenja nema nijednog zapisa, a pojam Tito ne pojavljuje se ni kao kodno ime.

Šta znači zapis u bazi

Mađarski Istorijski arhiv službi državne bezbjednosti (ÁBTL) na stranici baze navodi da evidencije sadrže ljude koji su sarađivali sa službom ili koje je služba bezuspješno pokušala vrbovati. I premijer Mađar je, predstavljajući bazu, rekao da ime u evidenciji ne dokazuje da je osoba podnosila izvještaje. Arhiv upozorava i da evidencije nisu potpune, jer je dio dokumenata uništen prije 1990.

Jedna osoba može se pojaviti i više puta, na primjer i na kartonu i na magnetnoj traci, pa broj zapisa nije isto što i broj ljudi.

Vojvodina, Beograd i Zagreb

Mnogo više zapisa ima za mjesta u Vojvodini, gdje živi mađarska zajednica, a dio tih mjesta je prije 1918. i tokom Drugog svjetskog rata bio pod mađarskom upravom. Prema pretrazi N1, zapisa ima:

– Subotica (Szabadka): 69

– Novi Sad (Újvidék): 47

– Senta (Zenta): 43

– Bečej (Óbecse): 26

– Sombor (Zombor): 24

– Kanjiža (Magyarkanizsa): 19

– Zrenjanin (Nagybecskerek): 14

– Bačka Topola (Topolya): 11

– Beograd: 7

– Osijek (Eszék): 5

– Murska Sobota (Muraszombat): 4

– Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod i Ljubljana: po jedan

Brojke su minimalne, jer je baza pretraživana po nazivima mjesta onako kako su upisani, a službenici su ih upisivali različito, s akcentima i bez njih na mađarskom ili nekom drugom jeziku.

Šta slijedi

Do 25. februara 2027. Mađarska bi trebalo da objavi i oko 10.000 dosijea o vrbovanju, s detaljima o tome kako je ko vrbovan i šta je radio. Radni dosijei s izvještajima o praćenim ljudima ostaju zatvoreni radi zaštite žrtava.

U Bosni i Hercegovini dosijei bivše Službe državne bezbjednosti nisu otvoreni na sličan način, a pitanje šta se desilo s dokumentima Udbe i dalje nema javnog odgovora.

Nastavi čitati

Aktuelno