Connect with us

Svijet

Šta slijeduje nakon dodjele kandidatskog statusa Evropske unije Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status za učlanjenje u Evropsku uniju, ali da bi postala članica EU mora da riješi 14 prioriteta, a posebno se to odnosi na borbu protiv korupcije i unapređenje pravosuđa, dva ključna segmenta na putu BiH ka EU.

Političari iz BiH kažu da je odluka EU o kandidatskom statusu pre svega politička, u svjetlu dešavanja u Ukrajini, i da je BiH dobila status upravo zbog zahtjeva Ukrajine i Moldavije za članstvo u EU.

Milorad Dodik, predsjednik RS, izjavio je da dodjela kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU predstavlja zakasnjelu reakciju na nepravdu koja je napravljena kada je Ukrajini i drugima dat taj status, iako je BiH prošla mnogo više reformi nego te zemlje.

On je pozdravio odluku o dodjeli kandidatskog statusa, ali je naveo da to nije dio uobičajenih redovnih procedura, i da bi bio veći optimista da se to dogodilo prije nekoliko godina, a sada mu je svejedno. Istakao je da ako BiH ne dobije novac, šta će joj onda status, jer će još više zaostati u ekonomiji.

– Ako EU i Brisel žele da ovde upravljaju procesima i institucijama, onda to treba da plate. Bilo bi interesantno da im ispostavimo zahtejve da nam daju 20 milijardi evra u naredne tri-četiri godine i da kažemo da onda možemo da se pridružimo – rekao je Dodik i podsjetio da Hrvatska dobija 27 milijardi evra iz evropskih fondova, kao i da sve zemlje EU dobijaju novac

Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća PBiH, izjavila je da davanje kandidatskog statusa BiH predstavlja čisto političku odluku EU motivisanu dešavanjima na geopolitičkom planu. Naglasila je da ne zavisi od BiH, nego uopšte od kapaciteta EU, dalje zajedničko kretanje na evropskom putu. Ona je ukazala da, ako će taj kandidatski status držati BiH u nekom čudnom stanju 15 ili 16 godina, kao što je to bio slučaj sa Severnom Makedonijom, onda to neće ništa značiti.

Branislav Borenović, predsednik PDP, kaže da u prethodnom mandatu ništa nije urađeno za približavanje EU, te da su, bez obzira na kandidatski status, očekivanja Brisela ostala ista.

– I dalje treba da usvojimo zakone o spriječavanju sukoba interesa i izmjene Zakona o VSTS, odnosno reformišemo pravosuđe. Pravosuđe je i dalje jedna od oblasti pod velikim uticajem politike, sa jakim vezama između korumpiranih političara i takvih tužilaca i sudija uz, naravno, časne izuzetke – rekao je Borenović.

On je podsjetio da BiH spada u red korumpiranih prema mjerenjima međunarodnih organizacija i čiji je indeks korupcije u stalnom rastu posljednjih 10 godina.

Miloš Šolaja, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, istakao je da se dodjelom statusa kandidata za članstvo u EU ništa mnogo nije promijenilo, osim što je na neki način BiH izjednačen status sa Ukrajinom, Moldavijom i nekim drugim zemljama na Zapadnom Balkanu. BiH mora mnogo više napora da uloži da bi uspijela na putu ka EU.

UZ OSTALE ZEMLJE KANDIDATE
KANDIDATSKIM statusom BiH se pridružila ostalim zemljama kandidatima – Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj i Ukrajini – u prosecu pridruživanja, koji može da traje godinama i obuhvata kompleksne pregovore o usklađivanju lokalnih zakona sa zakonodavstvom EU.

Related Topics:

Svijet

KRVAVA PORODIČNA OSVETA: Ubijeni muškarac i žena, ima i povrijeđenih

Muškarac i žena su ubijeni, a najmanje 10 ljudi je povrijeđeno u pucnjavi u selu na grčkom ostrvu Krit u slučaju porodične osvete, rekao je policijski zvaničnik.

Nema informacija o napadaču koji je pucao u selu Voricija.

Drugi policijski zvaničnik rekao je da je napad uslijedio nakon eksplozije bombe u petak uveče na gradilištu.

Krit ima istoriju nasilnih osveta među porodicama zbog povrede časti i navodnih uvreda.

Najviši grčki policijski zvaničnici, uključujući šefa policijskih snaga i šefa jedinice za borbu protiv organizovanog kriminala, krenuli su na Krit nakon pucnjave.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp tvrdi da ne razmatra NAPADE UNUTAR VENECUELE

Vašington je optužio venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura da predvodi Cartel de los Soles, kriminalnu grupu sa sjedištem u toj južnoameričkoj zemlji.

Američki predsjednik Donald Tramp u petak je negirao medijske izvještaje da bi napadi na vojne instalacije unutar Venecuele mogli biti neizbježni, rekavši novinarima da nije donio odluku o tom pitanju.

– Ne, nije istina – rekao je Tramp u avionu Air Force One kada su ga pitali da li razmatra napade unutar Venecuele.

Nekoliko američkih medija izvijestilo je da je Trampova administracija odlučila izvesti napade na vojne instalacije unutar Venecuele kao dio navodnog rata protiv “narkoterorizma” i da bi napadi mogli uslijediti u bilo kojem trenutku.

Medijske tvrdnje
Miami Herald je ranije u petak izvijestio da su planirani napadi – o kojima je ranije pisao The Wall Street Journal – namijenjeni uništavanju vojnih instalacija koje koristi Cartel de los Soles, mreža za trgovinu drogom koju SAD optužuju za krijumčarenje kokaina u zemlju, i prekidanju ruta trgovine drogom za koje američki zvaničnici kažu da godišnje prevoze oko 500 tona kokaina.

Vašington je optužio venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura da predvodi Cartel de los Soles, kriminalnu grupu sa sjedištem u toj južnoameričkoj zemlji. U julu 2025. Washington ju je proglasio “terorističkom” organizacijom.

Izvori su za Herald rekli da bi mete mogle biti pogođene iz zraka u roku od “dana ili čak sati”, dok je Vašington udvostručio nagradu za informacije o predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru na 50 miliona dolara i nudi 25 miliona dolara za ključne funkcionere poput ministra unutrašnjih poslova Diosdada Cabella.

– Maduro će se uskoro naći u klopci i uskoro bi mogao otkriti da ne može pobjeći iz zemlje čak i ako to odluči – citirali su mediji jedan neimenovani izvor, koji je dodao:

– Što je još gore za njega, sada postoji više od jednog generala koji je spreman da ga uhvati i preda, potpuno svjesni da je jedno pričati o smrti, a drugo čekati je.

Od početka septembra izvedeno je najmanje 14 udara, uglavnom u Karipskom moru i Tihom okeanu, u kojima je ubijeno više od 61 osobe.

Legalnost operacija
Grupe za ljudska prava i pravni stručnjaci doveli su u pitanje legalnost operacija, tvrdeći da američki udari na navodne brodove s drogom krše međunarodno pravo.

Komisar UN-a za ljudska prava Volker Turk nazvao je napade “neprihvatljivim” i pozvao na nezavisnu istragu onoga što je njegov ured opisao kao vansudska smaknuća.

Maduro je optužio Vašington da je “izmislio” rat protiv njegove zemlje, nazivajući američke optužbe “vulgarnim” i “potpuno lažnim”. Insistirao je da Venecuela “ne proizvodi listove kokaina” i rekao da pokreti američke vojske u blizini njene obale signaliziraju planove za “novi, vječni rat”.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN NEMA DILEMU: Tusk nas napada zato što ima probleme kod kuće

Poljski premijer Donald Tusk pokrenuo je još jedan napad na Mađarsku zato što je u velikim problemima kod kuće, rekao je mađarski premijer Viktor Orban i poručio da njegov narod odbija da postane vazal Brisela.

“Njegova stranka je izgubila predsjedničke izbore, njegova vlada je nestabilna, a on zaostaje u anketama. Zajedno sa Manfredom Veberom /predsjednik Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu/, postao je jedan od najglasnijih ratnih huškača u Evropi”, objavio je Orban na “Iksu”.

On je dodao da Tuskova ratna politika propada tako što Ukrajini ponestaje evropskog novca, a poljski narod je umoran od rata.

“Ne može da promijeni kurs jer je Poljsku pretvorio u vazala Brisela. Sada je u panici, progoni svoje političke protivnike i kritikuje stav Mađarske za mir u pokušaju da odvrati pažnju od svojih domaćih problema. Ovo je tako tužno”, naveo je mađarski premijer.

Orban je dodao da istorijsko prijateljstvo Mađarske i Poljske zaslužuje bolje i da on ne može i neće da podrži Tuskove ratne huškače.

“Mađarska slijedi drugi put – put mira. Mađarski narod odbija da postane vazal Brisela. Vrijeme je da gospodin Tusk ovo prihvati i da gleda svoja posla”, zaključio je Orba

Nastavi čitati

Aktuelno