Connect with us

Politika

BiH u ovoj godini ne može dobiti budžet

Iako se posljednjih dana vrlo često moglo čuti da Bosna i Hercegovina treba, pa i mora, da dobije budžet za 2023. do kraja ove godine, u praksi je to nemoguće izvesti s obzirom na to da se procedura nalazi tek na početku.

“Ministarstvo finansija i trezora izradilo je Nacrt zakona o budžetu institucija BiH za 2023. godinu i uputilo ga Savjetu ministara na usvajanje 16. novembra”, rekli su nam prošle sedmice u Ministarstvu finansija i trezora BiH, dodajući da su oni u skladu sa zakonom uradili svoj posao.

Praktično, Bosna i Hercegovina još nema usvojen ni budžet u nacrtu i gotovo je nemoguće svu proceduru završiti do kraja godine, jer tek nakon što se usvoji u nacrtu, budžet ide pred Predsjedništvo BiH.

“Predsjedništvo BiH onda mora održati sjednicu, utvrditi Prijedlog budžeta za narednu godinu i poslati ga na usvajanje parlamentu Bosne i Hercegovine koji još nije konstituisan, odnosno nema Doma naroda. Od ukupno 15 delegata izabrano ih je samo četiri, a Federacija BiH još nije formirala ni Dom naroda Parlamenta FBiH”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Savjetu ministara BiH.

Problem predstavlja i to što Fiskalni savjet Bosne i Hercegovine još nije usvojio globalni fiskalni okvir za period 2023. do 2025. godine iako su u prethodnih nekoliko mjeseci dva puta pokušali.

Prvi put krajem jula Fiskalni savjet nije postigao dogovor o globalnom fiskalnom okviru, kao ni krajem oktobra, i kako nezvanično saznajemo problem je značajno povećanje budžeta institucija BiH.

“Radi se o povećanju od preko 200 miliona KM, Republika Srpska ne želi da pristane na to i zbog toga još nije usvojen globalni fiskalni okvir. Poslije sjednice u oktobru bilo je nekoliko poziva i pokušaja da se Fiskalni savjet BiH ponovo okupi i usvoji globalni fiskalni okvir, ali sve je završeno bez uspjeha”, ispričao je isti izvor.

Ono što je problem jeste i činjenica da su izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, kao i odlukama Savjeta ministara BiH, značajno povećana primanja zaposlenih u institucijama BiH. Primjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH počela je 1. oktobra, a odluka Savjeta ministara BiH kojom je povećana osnovica za obračun plata počela je 1. jula, i u ovoj godini Savjet ministara BiH uspio je da obezbijedi dodatna sredstva, međutim problem predstavlja naredna godina.

Prema informaciji koju je nedavno razmatrao Savjet ministara BiH, za isplatu uvećanih primanja zaposlenima u narednoj godini neophodno je obezbijediti oko 120 miliona KM, i bez usvojenog budžeta za narednu godinu to će biti jako teško.

“Ukoliko se ne osiguraju sredstva za primjenu zakonskih i podzakonskih akata u 2023. godini, a posebno uzimajući u obzir da se radi o ličnim primanjima te da su obaveze stvorene, izvjesna je mogućnost pokretanja sudskih sporova, što može imati direktnu posljedicu dodatnog izdvajanja budžetskih sredstava”, navedeno je u informaciji koju je nedavno razmatrao Savjet ministara BiH.

Kada je riječ o budžetu za narednu godinu, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, na prethodnim sjednicama Savjeta ministara BiH insistirao je da se ovaj dokument nađe na dnevnom redu, međutim nije imao podršku za to, zbog čega su same sjednice otkazivane jer ministri nisu uspjeli usvojiti ni dnevni red.

“Ministarstvo finansija i trezora BiH dostavilo je Nacrt budžeta za iduću godinu Savjetu ministara na usvajanje, a Fiskalno vijeće BiH na prethodne dvije sjednice nije usvojilo globalni fiskalni okvir jer nije bilo saglasnosti. Trudimo se da u ovim uslovima osiguramo koliko je moguće neometano funkcionisanje institucija i u prvim mjesecima naredne godine, te očekujemo brzo formiranje vlasti”, rekao je Bevanda nedavno nakon sastanka sa delegacijom MMF-a.

Related Topics:

Politika

DODIK ČESTITAO VUČEVIĆU “Radujem se saradnji, jer je iskreni prijatelj Srpske”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik čestitao je Milošu Vučeviću na izboru za predsjednika Vlade Srbije.

– Čestitam Vučeviću izbor za predsjednika Vlade Srbije, uvjeren da snažna, ekonomski i politički stabilna Srbija garantuje sigurnu budućnost za sve građane – napisao je Dodik na svom Iks profilu.

Dodik je naglasio da je siguran da će premijer Vučević svojim predanim radom nastaviti dalji snažan razvoj Srbije.

– Ali i da će biti oslonac nama u Republici Srpskoj da nastavimo našu dobru saradnju za dobrobit našeg naroda – naglasio je Dodik.

On je istakao da je Srbija nezaobilazan politički faktor u regionu i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.

– Uz sve izazove koji su nam nametnuti, uvjeren sam da zajedno možemo naći najbolja rješenja. Radujem se saradnji s premijerom Vučevićem, koji je dokazani i iskreni prijatelj Republike Srpske – poručio je Vučević.

Nastavi čitati

Politika

DEBATA O SITUACIJI U BiH! 15. maja sjednica Savjeta bezbjednosti UN

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održaće redovnu polugodišnju debatu o situaciji u BiH 15. maja, navedeno je u zvaničnom rasporedu Savjeta bezbjednosti UN za ovaj mjesec.

Za sada nije objavljen dnevni red, niti satnica sastanka.

Prethodni, vanredni sastanak Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH održan je u utorak, 30. aprila.

Predstavnici Rusije zakazali su vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN kako bi upozorili da je BiH na ivici oružanog sukoba, ali i zbog toga što je ambasador BiH pri UN, Zlatko Lagumdžija, bez saglasnosti pokrenuo priču o rezoluciji o Srebrenici.

Srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, učestvovala je u radu sjednice u skladu sa pravilom 39 Privremenog poslovnika Savjeta bezbjednosti UN, dok su BiH, Hrvatska i Srbija učestvovale prema pravilu 37.

Na sjednici se obratio i Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, čije imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN.

Kosponzori rezolucije su i međuregionalna grupa zemalja, uključujući BiH, Francusku, Sloveniju i SAD.

Glasanje u Generalnoj skupštini UN o rezoluciji pod nazivom “Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine”, trebalo je da bude održano danas, ali je odgođeno za neki kasniji datum, piše RTRS.

Stalni ruski predstavnik u UN, Vasilij Nebenzja, rekao je da Rusija nikada neće prihvatiti takvu rezoluciju jer nije u saglasnosti sa Dejtonskim sporazumom, s obzirom da jedan od entiteta, koji čine BiH, nije dao svoju saglasnost. On je, takođe, rekao da će nacrt rezolucije destabilizovati zemlju.

RTRS

Nastavi čitati

Politika

JECA REKORDERKA! Ko kaže da nema para, TRIVIĆ IMA DONATORE kakve svijet vidio nije!

Među 11 parlamentarnih stranaka iz Srpske SNSD je ubjedljivo na vrhu liste po visini novca koji se godišnje slije u budžet partije, ali je zato negdje na dnu ljestvice kada su u pitanju donacije, bar one koje su javne.

I nije ta stranka jedina.

Centralna izborna komisija BiH objavila je godišnje finansijske izvještaje političkih partija za 2023. godinu, sa podacima o izvorima finansiranja, iz kojih je vidljivo da neke stranke „ubiru“ visoke cifre od svojih članova, a neke upisuju nule.

Članarina puni kasu SNSD

S druge stranke, pojedine stranke su u prošloj godini imale brojne donatore zahvaljujući kojima su u budžet stavile i više od 100.000 KM, dok neke nisu bile te sreće.

Ako je suditi po izvještaju koji je SNSD, na čijem čelu se nalazi Milorad Dodik, dostavio CIK BiH, ova stranka je u prošloj godini od svojih članova prikupila vrtoglavih 507.725 KM.

Ovim je SNSD dospio na prvo mjesto u Srpskoj kada su u pitanju prikupljene članarine političkih partija.

Međutim, isto to ne može se reći kada su u pitanju donacije, jer je stranka dobila tek 270 KM!

Najveća opoziciona stranka, i druga stranka po broju poslanika u parlamentu Srpske – SDS, takođe, može biti zadovoljna kada je u pitanju njeno članstvo.

Stranka je od članarina tako prošle godine prikupila 157.631 KM, a od donatora 9.762 KM.

Za PDP samo 40 KM

Iako treća stranka po snazi u parlamentu Srpske po broju poslanika – PDP na čelu sa Branislavom Borenovićem, kada je u pitanju novac prikupljen od članarina nalazi se pri dnu liste u odnosu na ostale parlamentarne stranke.

PDP je tako prošle godine od članarina prikupila skromnih 40 KM, a od donacija više od SDS i SNSD – 20.570 KM.

Stranka DEMOS na čijem čelu se nalazi Nedeljko Čubrilović, prošle godine je „prihodovala“ 20.931 KM od članarina, dok su joj donatori poklonili 1.067 KM.

Za razliku od Čubrilovićeve stranke, socijalisti Petra Đokića su bili mnogo darežljiviji.

SP je tako prikupila 38.637 KM od svojih članova i dodatnih 41.600 KM od raznih donatora.

Rekorderi među strankama

Rekorder po pitanju prikupljenih donacija je Narodni front Jelene Trivić. Stranka je prošle godine samo od donacija u kasu stavila 193.105 KM, a od članarina tek 11.850 KM.

Na spisku donatora našla su se brojna imena, a najveći iznos u visini od 8.000 KM dao je Goran Duronja. Donacije su se kretale od 200 KM pa do 8.000 KM.

Da nije Trivićeva jedina koja je imala donatore “široke” ruke pokazuje izvještaj NPS, čiji je lider Darko Banjac.

Ova stranka je tako prošle godine od donacija uspjela da prikupi 110.400 KM, a od članarina čak 67.508 KM.

Spisak donatora ove stranke je podugačak, a među njima se našlo ime i lidera Darka Banjca, koji je u dva navrata “častio” NPS sa ukupno 9.900 KM.

Skromni donatori

“Skromne” članarine slile su se i u kasu DNS, lidera Nenada Nešića. Stranka je tako prošle godine od članarina prikupila tek 831 KM, ali je zato imala 22.200 KM od donacija.

Ni SPS Gorana Selaka nije se “obogatila” od donacija i članarina. Stranka je tako od članarina prikupila 4.799 KM, a od donacija 11.800 KM.

Jedina stranka koja nije dobila ni marku o donatora jeste Ujedinjena Srpska, na čijem čelu se nalazi Nenad Stevandić. Stranka je prikupila 39.090 KM od svojih članova, a u polje donacija upisala je tako 0 KM.

Ipak, „najgore“ je prošla lista „Za pravdu i red“ Nebojše Vukanovića, koja je od članarina u kasu stavila 0 KM, a od donacija skromnih 10 KM!

(SrpskaInfo)

Nastavi čitati

Aktuelno