Connect with us

Društvo

Četvrtina građana tvrdi da su im stranke nudile novac za glas

Građani BiH nemaju povjerenje u izborni sistem u BiH, a čak četvrtina tvrdi da im je nuđen novac da glasaju za određenu stranku ili pojedinca, proističe iz istraživanja “Percepcije javnosti o izborima u BiH”, koje je uradila Kancelarija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH.

Naime, 41,3 odsto ispitanika smatra da izborni sistem u BiH ne omogućava istinski odraz volje građana, dok samo 28,2 odsto ispitanika vjeruje da to izborni sistem omogućava u potpunosti.

Sličan je odnos i kad je u pitanju pravednost izbornog sistema, jer 42 odsto ispitanika, kako je navedeno, smatra da se izbori provode na nepravedan ili uglavnom nepravedan način, dok suprotno misli njih samo 23 odsto.

Na pitanje “Koliko često mislite da se dešavaju izborne prevare u BiH”, njih gotovo 90 odsto vjeruje da se to dešava, dok samo 6,2 odsto kažu da se izborne prevare ne dešavaju nikad.

Iako građani tvrde da postoje nezakoniti pokušaji da ih natjeraju da glasaju na određen način, njih samo 9,5 odsto ističe da su prijetnje prijavili, dok ih 6,8 odsto tvrdi da su ucjenjivani i da su to prijavili.

“Istraživanjem su otkrivene najčešće prakse prevara u svrhu izborne manipulacije. Novac je nuđen 25,8 odsto ispitanika da bi glasala ili glasao za određenu stranku ili kandidata. Više od jednog od pet ispitanika je prijavilo da ih je neko iz biračkog odbora instruirao za koga da glasaju”, istaknuto je u istraživanju.

Kada je riječ o slabljenju integriteta izbornog procesa, u izvještaju ističu da se građani najviše pribojavaju neregularnosti pri brojanju glasova na biračkim mjestima, a 22 odsto ih smatra da se izborne prevare dešavaju na višim instancama, odnosno u opštinskim izbornim komisijama ili na nivou Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Njih 15 odsto smatra da su problematični birački spiskovi, odnosno neregularnosti u njima.

Kada je riječ o povjerenju, 64 odsto ne vjeruje biračkim odborima, 65 odsto ih ne vjeruje opštinskim izbornim komisijama, CIK-u BiH ne vjeruje 59 odsto, dok medijima ne vjeruje 58 odsto građana. Nevladinim organizacijama, prema ovom istraživanju, ne vjeruje 55 odsto, političkim strankama ne vjeruje 69 odsto građana, 60 odsto ne vjeruje tužilaštvima, a 57 odsto ne vjeruje sudovima.

“Ispitanici smatraju da je važno izmijeniti Izborni zakon, 64,6 odsto podržava ovaj stav, a 14 odsto je izjavilo da izmjene zakona nisu važne”, naglašeno je u izvještaju.

Vehid Šehić iz Koalicije građana “Pod lupom” kaže za “Nezavisne novine” da su nedavno nametnuta tehnička rješenja visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju prvi korak ka većem integritetu izbornog procesa, ali ističe da to još nije dovoljno.

“Dok se ne uvedu nove tehnologije, a smatram da će to biti već na lokalnim izborima, neće biti u potpunosti zaštićen integritet. Građani imaju i veliko nepovjerenje prema političkim strankama jer su svjedoci masovnog kršenja Izbornog zakona”, smatra Šehić.

On ističe da će Koalicija “Pod lupom” uspjeti da pokrije oko 30 odsto svih biračkih mjesta posmatračima, s tim da će se fokusirati na ona mjesta koja su najkritičnija.

“Mi imamo svoje metode i procedure i gledaćemo da pokrijemo kritična biračka mjesta u okviru jedne izborne jedinice, odnosno tamo gdje je najveća mogućnost kršenja zakona. Imaćemo i mobilne timove koji će obilaziti i ona mjesta gdje nemamo stalnog posmatrača”, rekao je Šehić.

Azra Husarić Omerović, novinarka BIRN-a, za “Nezavisne novine” kaže da se izborne prevare procesuiraju malo i sporo i uglavnom pogoduju počiniocima, odnosno političkim strankama, jer su, kako ističe, kazne uslovne ili novčane u iznosu koji ne oštećuje iste u mjeri u kojoj su ugrozili ili narušili izborni integritet.

“Nedavno je u Doboju podignut niz optužnica za članove biračkih odbora, ali tu ostaje problem u sankcionisanju političkih stranka, odnosno naredbodavaca takvih postupanja”, smatra ona.

Dodaje da pravosuđe vrlo malo radi na izbornim nepravilnostima iako sve monitoring organizacije i novinari ukazuju na brojne zloupotrebe.

“Sud BiH je prošle godine donio tri presude za osobe iz Brčkog zbog izbornih prevara na općim izborima 2018. godine, čime su osuđeni uslovno na šest mjeseci zatvora, ali bez izvršenja ukoliko ne počine neko krivično djelo u roku od tri godine, što čak nije nijedan mandat do narednih općih izbora. Samim tim, oni već u narednom mandatnom ciklusu izbora mogu ponoviti isto djelo i zloupotrijebiti izborni proces”, kaže ona.

Društvo

VELIKI POSAO ČEKA FBIH: Deponije moraju da se modernizuju ili zatvore

Ovim propisom formalno prestaje da važi raniji pravilnik iz 2005. godine, čime se zatvara jedno poglavlje i otvara prostor za sistemsko i odgovorno upravljanje deponijama u Federaciji BiH.

Federalno ministarstvo okoline i turizma donijelo je novi Pravilnik o uslovima za odlaganje otpada na deponije, koji predstavlja značajan korak ka usklađivanju domaće legislative sa standardima Evropske unije.

Pravilnik detaljno reguliše ne samo tehničke i proceduralne zahtjeve za odlaganje otpada, već i uslove za rad i zatvaranje deponija širom Federacije Bosne i Hercegovine.

Jedna od ključnih novina je jasno razvrstavanje deponija u tri kategorije: za opasni, neopasni i inertni otpad. Za svaku od ovih kategorija propisani su različiti tehnički standardi, kriterijumi za prihvat otpada i operativni zahtjevi.

Dodatno, pravilnik uvodi i potkategorije unutar deponija za neopasni otpad, uzimajući u obzir različit sadržaj organske i anorganske materije.

U fokusu je i stroža kontrola prihvata otpada. Svaki otpad mora da prođe osnovnu kategorizaciju, uzorkovanje i hemijsku analizu prije odlaganja, osim u izuzetno definisanim slučajevima za male količine otpada. Zabranjeno je odlaganje čitavog niza otpada, uključujući medicinski otpad, tečne otpatke, otpadne gume, elektronski otpad, industrijske baterije i neobrađena vozila. Ovim se želi spriječiti nekontrolisano i štetno odlaganje materijala koji se mogu reciklirati ili zahtijevaju posebne tretmane.

Tehnički uslovi za rad deponija znatno su precizirani. Uvedeni su zahtjevi za geološke barijere, sisteme za prikupljanje procijednih voda i kontrolu deponijskog gasa. Pored toga, svaka deponija mora da obezbjedi tačno mjerenje količine otpada pri prijemu, kao i unos svih relevantnih podataka u informacioni sistem za upravljanje otpadom, čime se osigurava veća transparentnost i nadzor.

Da li deponije nastavljaju sa radom ili se zatvaraju?
Postojeće neuređene deponije dobile su rok od godinu dana da prijave svoju namjeru – hoće li nastaviti s radom i prilagoditi se novim uslovima, ili će biti zatvorene. Za one koje nastave s radom, obavezan je plan prilagođavanja, koji mora da bude sproveden u periodu od deset godina, uz obavezu nabavljanja nove dozvole i eventualno dozvole koja se tiče zaštite životne sredine. U slučaju zatvaranja, propisana je detaljna procedura sanacije lokacije, s jasno definisanim mjerama za sprečavanje uticaja na okolinu.

Pravilnik takođe precizira postupak dobijanja dozvole za upravljanje deponijom. Pravna lica koja žele da upravljaju deponijama moraju podnijeti zahtjev kantonalnim organima, uz elaborat o upravljanju otpadom, prostorno-plansku dokumentaciju, dokaz o vlasništvu i druge propisane priloge. Sam rad deponije ne može početi bez dozvole, a propisana je i obaveza imenovanja odgovornih osoba koje nadgledaju prijem i kontrolu otpada na terenu.

Važna komponenta pravilnika odnosi se na obaveze nakon zatvaranja deponije. Rukovodioci deponija dužni su da osiguraju nadzor, održavanje i kontrolu lokacije najmanje 30 godina nakon zatvaranja, kako bi se spriječili potencijalni negativni uticaji na zdravlje ljudi i okolinu. U slučaju da pravno lice prestane s radom, nadzor nad zatvorenom deponijom prelazi na lokalnu samoupravu.

Ovim propisom formalno prestaje da važi raniji pravilnik iz 2005. godine, čime se zatvara jedno poglavlje i otvara prostor za sistemsko i odgovorno upravljanje deponijama u Federaciji BiH.

Nastavi čitati

Društvo

Bomba ispred kafića u Zvorniku aktivirana daljinskim upravljačem: OSUMNJIČENI U BJEKSTVU

Zvornička policija traga za A.M. zbog sumnje da je bacio eksplozivnu napravu na kafić u Zvorniku, zbog čega su ranije uhapšeni S.R. iz Zvornika i M.S. iz Bijeljine.

Bomba je daljinskim upravljačem aktivirana 3. jula ove godine iza ponoći. Srećom tom prilikom niko nije povrijeđen, a u eksploziji je oštećen kafić, butik i dva vozila.

Nakon hapšenja Osnovni sud u Zvorniku je odbio da odredi pritvor S.R. i M.S, te im je izrekao mjere zabrane.

Inače, S.R. je osumnjičen da je napravio eksplozivnu napravu koja je bačena na kafić. Bombu je predao A.M. i M.S. koji su se sutradan dovezli pred kafić gdje su bombu aktivirali daljinskim upravljačem.

”Osumnjičeni A.M. i M.S. su se 2. jula dovezli do kuće S.R. u kojoj je on napravio eksplozivnu napravu koju je dao A.M. i poučio ga na koji način će je aktivirati”, saopštilo je Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini.

Nakon toga su, kako navodi tužilaštvo, zajedno otišli do objekta u Zvorniku kako bi S.R. pokazao A.M. lokaciju na kojoj se objekat nalazi.

”Sutradan, M.S. i A.M. su došli u blizinu objekta i iz vozila u pokretu A.M. je sa mjesta suvozača bacio neopoznatu eksplozivnu napravu prema objektu, koju je potom aktivirao daljinskim upravljačem. Usljed eksplozije došlo je do oštećenja više objekata i vozila u blizini”, navodi OJT Bijeljina.

Pojašnjavaju da je, nakon odbijanja prijedloga za pritvor, sud osumnjičenima S.R. i M.S. odredio mjere zabrane napuštanja boravka, oduzimanja putnih isprava, korištenja lične karte za prelazak granice, kao i mjeru zabrane sastajanja i komuniciranja sa ostalim osumnjičenima, prenosi ATV.

Inače, obojica su osunjičeni da su počinili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i oštećenje tuđe stvari, dok se S.R. na teret stavljaju i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.

Nastavi čitati

Društvo

MALO PROMJENE Danas sunčano i do 37 stepeni, pljuskovi i grmljavina ponegdje, stiže razvedravanje popodne!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru se u prvom dijelu dana očekuju padavine.

Ponegdje će biti jači pljuskovi sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne se na sjeveru očekuje prestanak padavina uz razvedravanje, dok će se od jugozapada ka istoku javiti lokalni razvoji oblačnosti koji će ponegdje donijeti kišu i pljuskove praćene grmljavinom.

Јutarnja temperatura vazduha od 13 u višim predjelima i na istoku do 23 na jugu, a dnevna od 30 na sjeveru do 37 na jugoistoku, u višim predjelima u Krajini od 25 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno pojačan, uglavnom sjevernih smjerova, u Hercegovini južnih.

U Republici Srpskoj i FBiH preovladava sunčano vrijeme uz malu oblačnost, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno