Connect with us

Društvo

Naš narod će vam sve oprostiti osim uspjeha

Ako u Vikipediji na srpskom jeziku potražite članak o Rebeki MekDonald, nećete ga naći. Ali zato Vikipedija na engleskom jeziku i te kako ima brojne podatke o ženi koja važi za najbogatiju Srpkinju na svijetu.

Rođena je 1953. godine kao Ubavka Mitić, ali u svijetu je poznata kao Rebeka MekDonald iz Kanade.

A ko je zapravo ova moćna žena koja je na poziv Novaka Đokovića ušla u savjetodavni odbor PTPA, Asocijacije profesionalnih tenisera?

Pobjegla u Kanadu sa 22 godine
Ona je poslovna žena iz Toronta, dobitnica više nagrada u biznisu. Stoji na čelu Just Energy grupe, kompanije za trgovinu energentima koju je osnovala.

Odrasla sam u Jugoslaviji, uz vrlo stroge roditelje. Završila sam Prvu beogradsku gimnaziju i upisala medicinu, ne zato što sam medicinu voljela već zato što su tata i mama to željeli. Sa 22 godine sam pobjegla u Kanadu. U to vrijeme je bilo lako dobiti vizu za Kanadu. Ta zemlja je bila dovoljno daleko od tate i mame, od Jugoslavije, od Evrope. Mislila sam da je Kanada zemlja potencijala. Tada sam bila relativno mlada, ali sam definitivno odlučila da sam sa životom u Jugoslaviji završila i nikada nisam pomišljala da ću se u Jugoslaviju vratiti. Zato nikada nisam imala želju za povratkom. Kada donesem neku odluku, ja sam sasvim fokusirana na nju, ništa ne može da me spriječi da je sprovedem – kazala je u intervjuu za magazin Biznis.

O svom teškom putu govorila je i u intervjuu za TV Hram.

– Djevojčica Ubavka Mitić otišla je u Kanadu i postala Rebeka MekDonald. Bio je to trnovit put. Mnogo je teže nego što mladi misle. Zapad nije za svakog. Bio je to avanturizam. Kada ste mladi, ne razmišljate mnogo. Ali nikada nisam zažalila. Opstati na Zapadu je veoma teško. Ponosim se što sam Kanađanka srpskog porijekla- rekla je.

Kazala je i kako je u posao ušla jer je tvrdoglava, tj. zato što joj je pokojni muž rekao da neće uspjeti.

U svijet biznisa je zakoračila 1986. kada su se stvorile nove prilike u industriji prirodnog gasa Ontarija. Zanimljivo je da je Rebekina prva kompanija počela da gubi profit kada su cijene gasa pale nekoliko godina kasnije. Godine 1997. ponovo je ušla na tržište osnivanjem korporacije Ontario Energy Savings, iako je imala minimalan profit. Kada su cijene gasa ponovo počele da rastu 2001. godine, počela je da se diže i Rebekina grupa Just Energy Inc. Posao je potom proširila na američko i evropsko tržište.

– I danas provodim puno vremena sa mladim djevojkama i ženama jer mi mnogo smeta kada svi u Sjevernoj Americi krive muškarce za neuspjeh žena. Žena mora da stane baš kao i muškarac iza onoga što želi da uradi. Mene je Srbija više pripremila za Zapad nego sam Zapad – kazala je Rebeka, koja je u Torontu sagradila crkvu nalik na Studenicu.

Podržava Divca i Đokovića
U slobodno vrijeme prati tenis i velika je navijačica Novaka Đokovića. Kad je on 2018. osvojio US Open, bodrila ga je iz lože i sa njim proslavila titulu.

Rebeka je za magazin Biznis pričala i o svom radu sa fondacijama „Ana i Vlade Divac“ i „Novak Đoković“.

– U obje te fondacije imam povjerenje i volim ih kao ljude. Oni su dobri ljudi, žele da pomognu svom narodu i to vrlo cijenim kod njih. Poznajem mnoge slavne ličnosti i meni nije bitno da li je neko slavan ili ne, već kakav je čovjek. Zvijezde dolaze i prolaze, a ljudi ostaju. Ali Srbi u svom karakteru imaju nešto što nigdje nisam vidjela u svijetu – sve će vam oprostiti sem uspjeha. To ne mogu da shvatim- kaže ona, piše Nova.rs.

Društvo

POZNATI EKONOMISTA iz Banjaluke objašnjava zašto je u BIH ŽIVOT SKUP, a privreda katastrofalna

Život u svim dijelovima Bosne i Hercegovine se odavno sveo na preživljanje od prvog do prvog u mjesecu i to brine samo one koji se bore sa svojom svakodnevnicom.

Taman kad se pojavi neka lijepa vijest, poput povećanja penzija, to opet nije dobro za sve, jer to nosi nova poskupljenje, to znači nova opterećenja poslodavcima, a posebno malim biznisima.

Poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine svjesni su izuzetno niskih minimalnih plata u poslovnom sektoru, žele ih povećati, ali uz paralelno rasterećenje od obaveza i nameta koje poslovna zajednica ima, no to sada nije moguće. Ako rastu penzije, rastu i nameti, a olakšica nema!

O ovoj temi govori ekonomista iz Banjaluke Damir Miljević, koji objašnjava zašto je normalno u ovakvom sistemu očekivati povećanje nameta

-U ovom sistemu pričati, mislim, željni da država pomogne njenim građanima, a ona ništa. Nažalost, penzioni sistem koji je trebao biti održiv je upropašten u zadnjih 20 godina i prešlo se na budžetsko finansiranje, djelimično. A to znači prelijevanja novca od privrede građana u budžete i onda preraspodjela dobiti između ostalog i za penzije – kaže Miljević.

On tvrdi da je sistem neodrživ i da to znači nužno i povećanje nameta.

Iz lijevog u desni džep
-Uzmu vam iz lijevog džepa da bi vam dali u desni džep. Ovo nisu održiva rješenja, već situacija samo ‘drži vodu dok majstori odu’ – kaže Miljević.

Miljević kaže da se prava rješenja odavno znaju i da se svijet već 200 godina razvija po utvrđenim principima i da niko ne mora da izmišlja toplu vodu.

– Ovo kod nas nije pitanje rješenja, ovo je pitanje volje da se radi u korist građana i privrede, a ne u vlastitu korist, ništa drugo. Nema izmišljanja tople vode, iz stanovišta struke sve se zna kako se i šta se radi. Ako gospoda ne znaju kako treba raditi, neka unajme nekoga ko zna – kaže Miljević za Bosnainfo.

Udruženje poslodavaca Federacije BiH koje okuplja 20.000 članica, firmi i pravnih subjekata u FBiH, pripremilo je još 2022. godine dokument “Šta poslodavci očekuju od vlasti” u kojem su dostavljeni prijedlozi zakona, podzakonskih i provedbenih akata za sve nivoe vlasti u BiH u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta i rasterećenja privrede.

I u ovoj godin i poslodavci naglašavaju kako je ključno razgovarati o fiskalnim i parafiskalnim reformama, propisima o minimalnoj plati i uticaju smanjenja oporezivanja rada na javne fondove. Održavaju se sastanci privrednika i poslodavaca, ali kada je riječ o ovim pitanjima nema promjena.

Najvažnija stavka za biznise jeste smanjenje opterećenja poslodavaca, ali za sada od toga nema ništa.

Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak u Federaciji BiH već godinama su strateški cilj vlasti. Njihova reforma planirana je od 2015. godine, ali do danas ti zakoni, odnosno promjena tih zakona nije provedena.

-Ovde očigledno nema nikakve volje da se mijenja sistem koji je apsolutno poreski nepravedan, znači oporezujete i kavijar i zlato i luksuzne automobile istom stopom kojom oporezujete brašno, prema tome, očigledno nema dobre volje da se ide na diferencirane stope PDV i da se vodi u krajnjoj liniji i ekonomska i socijalna politika preko poreskog sistema, tako da su novi fiskalni zakoni samo prazna priča“ – stakao je Miljević.

Preživljavanje na kašičicu
Jedinstvena stopa PDV u BiH iznosi 17 posto na sve robe i usluge. Uvođenje diferencirane stope PDV ranije je najavljeno kao mjera protiv sve većih poskupljenja na tržištu BiH, no nije bilo podrške za ovako nešto.

Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ranije su upozorili da se protive uvođenju diferencirane stope PDV-a u BiH.

– Smanjenje stope na osnovne artikle je skup i loše usmjeren instrument za pružanje pomoći domaćinstvima sa niskim prihodima. Pored toga, različite stope bi povećale mogućnosti za prevaru -saopšteno je iz MMF-a u martu 2022. godine.

I u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ranije su se usprotivili donošenju izmjena Zakona o PDV-u, jer su, kako tvrde, oni ti koji trebaju da predlože eventualne zakonske izmjene.

S pravom se onda građani pitaju dokle ovako i da li će doći do ekonomskog sloma?

– Neće doći do ekonomskog sloma iz jednog jednostavnog razloga što okruženje, Evropska unija i međunarodne organizacije neće dopustiti ekonomski slom, nego će biti ovako preživljavanje na kašičicu kao što je to zadnjih 20 godina – rekao je Miljević

Nastavi čitati

Društvo

TAMAN KADA SMO MISLILI DA NE MOŽE GORE! Finansijski stručnjak tvrdi “Pogodiće nas novi krug inflacije”

Američke Federalne rezerve (FED) bi se umjesto smanjenja kamatnih stopa, koje se očekivalo negdje u junu ove godine, mogle vratiti njihovom povećanju, jer se inflacija vraća na velika vrata.

Kaže to u intervjuu za “Glas Srpske” berzanski i finansijski ekspert iz Beograda Vladimir Đukanović, pojašnjavajući kako svi trenutni pokazatelji govore u prilog tome, ali i procjene velikih svjetskih ulagača u obveznice, poput kompanije “Pimko”, koja je prestala da kupuje američke hartije od vrijednosti, upravo zbog sve većeg straha da bi kamate ponovo mogle rasti.

– Svi trenutni izveštaji o inflaciji u SAD su negativni. Ona je ponovo pokazala svoju ružno lice. Kada ona raste, moraju se i kamate podizati, jer ako se smanjuju, one samo dodatno hrane rast cijena. Na ovo sam upozoravao, jer je bilo jasno da neće biti samo jedan krug inflacije, već više njih, poput talasa. Postoji bojazan da bi ova kriza mogla ličiti na onu iz sedamdesetih, kada je bilo pet ili šest takvih ciklusa. Zato tu dekadu i zovu propalom. Ni danas, nažalost, nema mesta optimizmu te se ozbiljno plašim da će ova kriza potrajati baš dugo, jer globalne okolnosti koje utiču na rast cena nisu promenjene, štaviše, dodatno su iskomplikovane. Mir u svetu je jedini lek. Dok do toga ne dođe moraćemo da preživljavamo ovo vreme i snalazimo se na sve načine – ističe Đukanović.

GLAS: Kako bi se to eventualno moglo odraziti na evropske prostore, jer je Evropska centralna banka (ECB) do sada pratila poteze FED-a?

ĐUKANOVIĆ: Sigurno lančano, a pogotovo jer je evropska ekonomija, za razliku od američke, dosta kilava, a već se nalazi u recesiji. Da bi se to promenilo novac mora da bude jeftin, da bude daleko više investicija, ali inflacija to ne dozvoljava.

Bojim se da ni Evropa neće ostati pošteđena ovog novog talasa inflacije, a što je s obzirom na sve okolnosti najgori mogući momenat. Biće baš teško. Te nove turbulencije osetiće i ljudi sa ovih prostora. Ekonomski razvoj biće misaona imenica.

GLAS: Koja je prema Vašem mišljenju najugroženija evropska privreda?

ĐUKANOVIĆ: Nema sumnje da je to Nemačka, nekadašnji motor evropskog privrednog razvoja. Problem jeste to što političari nemaju isti interes kao i građani. Vuku se nerazumni potezi.

Nakon ruske nafte, zabranili su i trgovinu niklom, bakrom i aluminijumom koja će sada sigurno preći u Šangaj. Na taj način Nemačka pomaže kineski ekonomski razvoj, a ugrožava svoj. Zbog toga sam uveren da će ova jesen biti izuzetno politički vruća u velikom broju evropskih zemalja pa i samoj Nemačkoj. Biće sve više protesta nezadovoljnih ljudi, kojima zbog rasta cena životni standard postaje sve ugroženiji. Jednostavno je sve više onih kojima je čaša već odavno prepuna.

GLAS: Kako gledate na odnos SAD i Evrope, može li se nešto promijeniti nakon američkih predsjedničkih izbora?

ĐUKANOVIĆ: SAD na odbranu troše oko 800 milijardi dolara godišnje, a Evropa gotovo ništa i sve je više onih američkih zvaničnika koji upozoravaju na to. Demokrate su spremne da i dalje plaćaju taj ceh, ali ne i republikanci. Ako Donald Tramp pobedi na predsedničkim izborima, verujem da će među prvim koracima biti da znatno sreže ove troškove. Nije isključeno ni da Ameriku izvede iz NATO-a, a čega se Evropljani najviše plaše.

GLAS: Kako objašnjavate otpornost ruske ekonomije koja uprkos mnogobrojnim sankcijama uspijeva ne samo preživjeti, već i ostvariti i zavidne rezultate?

ĐUKANOVIĆ: Odgovor je jednostavan. Ruska ekonomija je pre tridesetak godina bila duplo manja. Danas je Rusiji za ekonomski razvoj dovoljno samo azijsko tržište. Ne treba im Evropa, koja im je okrenula leđa. Kineska potražnja za resursima i energentima je ogromna. Savetnik ruskog predsednika Sergej Karganov lepo je to odavno uvideo. Njegova filozofija je bila jednostavna, ako će se Rusija već razvesti sa Zapadom, biću spreman na tako nešto. On je jednom prilikom nagovestio da će Rusija izaći iz svih zapadnih institucija, osim Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Evropljani nisu čuli tu poruku. Onda udare sankcije Rusiji, koja je u međuvremenu napravila šemu, odnosno izlaznu strategiju. Zbog toga je nemoguća misija zapadnih zemalja da pobedi Rusiju, pogotovo u vremenima kada su energenti vredni poput zlata. S druge strane, odričući se od jeftine ruske nafte i gasa Evropa je iskopala jamu u koju je sama upala, zbog svoje kratkovidosti.

Sigurna luka

GLAS: Jedni investitori kupuju zlato, drugi srebro, treći obveznice, četvrti kriptovalute ili nekretnine. Šta je sigurna luka?

ĐUKANOVIĆ: Ljudi i investitori pokušavaju da sačuvaju vrednost svog novca, ali malo je sigurnih luka za ulaganje, osim možda zlata ili recimo srebra koje je trenutno aktuelno.

Međutim, zlato je trebalo kupiti prije ovog skoka cijene na 2.400 dolara. Sada nije isplativo. Kriptovalute su zec u džepu.

Prolazi ta euforija. Kupuju se i nekretnine koje su izuzetno skupe i ti koji rade sigurno će izgubiti jedan dio vrednosti svog novca.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplije, uz naoblačenje sa povremenom kišom i pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) tokom dana biće toplije, uz postepeno naoblačenje od juga i zapada koje donosi povremenu kišu i pljuskove sa grmljavinom.

Na sjeveru će biti najtoplije uz sunčane periode, a tek kasnije poslije podne i uveče nestabilno uz pljuskove sa grmljavinom. Ponegdje su mogući i jači lokalni pljuskovi, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Ujutro će biti sunčano i malo toplije, a slabog mraza biće samo još ponegdje u višim predjelima.

Duvaće slab i promjenljiv vjetar, krajem dana umjeren, ponegdje na sjeveru i jak, sjeverozapadni.

Jutarnja temperatura od dva do šest stepeni Celzijusovih, na jugu do devet, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna dnevna od 12 na krajnjem zapadu do 22 na sjeveru, u višim predjelima od sedam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno