Connect with us

Društvo

Čavić tvrdi: Srpska izgubila 42.000 ljudi u proteklih osam godina

Pozitivnih pomaka u Republici Srpskoj u demografskoj slici nema od 2013. godine, odnosno od popisa stanovništva u BiH.

Prema riječima demografa Aleksandra Čavića, Republika Srpska je u proteklih osam godina (zaključno sa 2021. gdinom) izgubila 42.000 ljudi, a nije uzeto u obzir stanovništvo koje se iseljava.

– Do pozitivnih pomaka neće doći ni nakon pojedinačnih mjera koje su bile na snazi ili još uvijek jesu, iz razloga što ad hok mjera ne može dati efekat. Nemamo promjene ni na polju prirordnog kretanja ni na polju salda spoljnih migracija. I dalje imamo negativan predznak – ističe Čavić.

Kako navodi, prema mjesečnim izvještajima iz ove godine evidentno je da Srpska i dalje gubi stanovništvo.

– Najčešće se radi o pojedinačnim mjerama koje po zaključku lokalnih zajednica imaju pronatalitetni karakter. Nije se moglo očekivati da će donijeti neke rezultate. Razloga je više, nijedna mjera nije postavljena kao strateški dokument na osnovu kojeg biste svaku pojedinačnu mjeru vezali za očekivani rezultat i indikator putem kojeg se mjeri da li je bila uspješna ili ne – smatra on.

Navodi da pronatalitetne mjere ne mogu dati rezultat jer je to samo jedna komponenta u okviru mjera demografske politike.

– Naročito ne može da uspije kao zbir pojedinačnih nepovezanih mjera i onih koje se adekvatno prate i ocjenjuju. Zaključak koji je revizija učinka pokazala donekle je i očekivan. Nije došlo do formulisanja strategije demografskog razvoja RS. Ta naučnoistraživačka studija nije ni zaživjela. Ne bi trebalo dalje gubiti vrijeme. Po uzoru na Banjaluku, koja je u finalnoj fazi izrade strategije demografskog razvoja, treba uraditi strategiju za cijelu RS, koja je trebalo da bude donesena prije ovih lokalnih strategija – tvrdi Čavić.

Takođe, mišljenja je da bi vrlo širok krug ljudi trebalo da bude uključen u njenu izradu, jer to nije ni stvar ove ni buduće vlade, već narednih sedam-osam vlada da bismo imali pune efekte,

Efekte bismo, ističe, imali dugoročno možda nakon deset godina, ne odmah.

Reagujući na izjavu premijera Republike Srpske Radovana Viškovića, koji je nedavno u ekspozeu u Narodnoj skupštini Republike Srpske istakao da će se raditi na izradi socijalne karte RS, Čavić smatra da je problematično kada se neke mjere uslovljavaju imovinskim statusom, radnim statusom ili bilo kojim drugim.

– To onda više nisu demografske, već mjere socijalne politike, eliminacije siromaštva. Demografske mjere moraju da budu okrenute onim kretanjima koje želimo da postignemo. Imamo mjere koje figuriraju kao demografske, a to nisu. Na primjer, imamo dodatak za djecu, on je problematičan sa stanovišta i reda rođenja djeteta, i zbog imovinskog cenzusa koji je propisan i koji kaže da osobe koje imaju troje djece, ako imaju samo jednu minimalnu platu, ne mogu ostvariti pravo na dodatak za djecu – ističe Čavić.

banjaluka.net

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno