Connect with us

Društvo

Ugroženi podaci, novac i javna uprava

Bosna i Hercegovina nalazi se na devetom mjestu u svijetu po riziku od kibernetičkih prijetnji, a od 68 institucija u BiH, 24 su imale kibernetičke napade i u ovom trenutku poslovanje javne uprave je ugroženo, što može dovesti do krađe podataka i novca neophodnih za funkcionisanje zemlje i svakodnevnog života građana.

Ovo se, između ostalog, navodi u reviziji učinka na temu “Aktivnosti institucija BiH na obezbjeđenju osnovnih pretpostavki za sajber bezbjednost”, a u kojoj se ističe i da Bosna i Hercegovina značajno zaostaje za ostalim zemljama Evrope.

“Koliko je ovaj problem aktuelan, govori činjenica da su u toku pripreme ovog izvještaja zabilježeni kibernetički napadi na institucije BiH. Posljednji zabilježen napad na institucije BiH obustavio je rad zaposlenih i onemogućio pristup službenim stranicama skoro mjesec dana”, navodi se u izvještaju.

Inače, posljednji ozbiljan sajber napad na institucije BiH desio se polovinom septembra ove godine, kada su mnoga ministarstva, kao i Parlamentarna skupština BiH, bili van mreže. Stranica parlamenta BiH gotovo mjesec dana nije radila, a nekoliko hiljada zaposlenih nije imalo pristupe računarima. U tom periodu i mnoge kompanije, kako javne tako i privatne, prijavile su sajber napad, a reagovala je i Obavještajno-bezbjednosna agencija, koja je upozorila na opasnost tražeći od državnih institucija, ali i privatnih kompanija da preduzmu sve kako bi se zaštitili.

“Nisu iznenađujući nalazi revizora. Nemamo zakonski okvir, strategiju, institucije nisu posložene i jasno je da smo pod većim rizikom nego ostali. Bez sistemskog odgovora nema kvaliteta. Vjerujem da će novi saziv vlasti imati više sluha za te probleme”, rekao je Predrag Puharić, stručnjak za sajber bezbjednost, navodeći da Republika Srpska ima Zakon o informacionoj bezbjednosti i Zakon o bezbjednosti kritičnih infrastruktura te da bi u tom pravcu trebalo da ide i Federacija BiH i da se onda sve to objedini na nivou BiH.

Iz nezvaničnih razgovora sa pojedinim IT stručnjacima zaposlenim u institucijama BiH može se zaključiti da u BiH, kao u svemu, problem predstavlja nadležnost, posebno kada se radi o bezbjednosti, tako da je i u budućnosti teško očekivati da se po tom pitanju postigne dogovor.

Sami revizori naveli su da su aktivnosti na donošenju strateškog i zakonskog okvira za kibernetičku sigurnost počele još prije šest godina, međutim zbog neslaganja unutar BiH taj posao nikad nije završen, a BiH je jedna od rijetkih zemalja koja nema tim za računarske incidente.

“Zbog nedostatka strateškog okvira donatori smatraju da BiH ima neozbiljan pristup izgradnji kibernetičke sigurnosti, zbog čega se manje sredstava ulaže u ovu oblast”, naveli su revizori.

Koliko je problem sajber bezbjednosti izražen i aktuelan, govori i podatak koji su naveli revizori, a to je da se broj kibernetičkih napada u BiH povećao za 1.300 puta na sedmičnoj osnovi.

“Na primjer, ugrožavanjem sigurnosti sistema e-vlada uzrokovalo bi zastoj u radu Savjeta ministara i moglo bi se kasniti sa donošenjem važnih odluka za javnu upravu i građane. Napad na informacioni sistem Ministarstva finansija i trezora BiH ugrozio bi evidencije svih finansijskih transakcija institucija BiH i mogao bi uzrokovati obustavu svih plaćanja iz budžeta BiH”, navode revizori.

O sajber bezbjednosti nedavno je govorio i Majkl Marfi, ambasador SAD u BiH, koji je upozorio da je kibernetička sigurnost u BiH neadekvatna i, ukoliko se ne poboljša, da će zemlja biti ranjiva i podložna još gorim remetilačkim napadima u budućnosti.

“Lideri BiH moraju odvojiti sredstva koja su neophodna za stvaranje otvorenog, pouzdanog i sigurnog kibernetičkog okruženja, u kojem su firme, institucije i građani zaštićeni od zlonamjernih aktera”, rekao je nedavno Marfi.

Related Topics:

Društvo

RAZMIŠLJATE O UNOSNOM BIZNISU? Hektar ove biljke donosi i više od 25.000 KM

Prinos sa jednog hektara lavande može da donese zaradu veću od 13.000 evra (više od 25.000 KM).

Iako zvuči primamljivo, stručnjaci upozoravaju da je od samog zasada do njegovih finansijskih benefita put veoma dug.
Životni vijek lavande je 30 godina, a najčešće se gaji zbog njene ljekovitosti. Svježi ili osušeni listovi i cvjetovi koriste se kao aromatičan začin i kao “sredstvo“ protiv moljaca, dok se sušeni cvijet koristi kao čaj u svrhe poremećaja raspoloženja, nesanice, grčeva ili lošeg varenja, a nadaleko je poznata i po etarskim uljima.
Kada se govori o prinosima, svaki žbun u prosjeku daje oko 1,5 kilograma svježe biljke za preradu, dok prinos etarskog ulja može da bude i 150 litara po hektaru.

Puna isplativost postiže se nakon tri godine formiranja zasada, kada počinje da se vraća uloženo. Inače, da bi se dobio litar etarskog ulja potrebno je oko 65 kilograma svježe lavande, a od jednog kilograma svježe biljke dobija se oko 160 grama suvog cvijeta, prenosi “Mondo“.

Cijena lavande, kao i sama tražnja za njom u svijetu sve više raste, što dodatno privlači privrednike da se upuste u uzgoj ove biljke. Kilogram suvog cvijeta ima cijenu od šest do sedam evra, a litar eteričnog ulja može da se proda od 70 do 90 evra, dok boca od 200 mililitara košta minimum 200 dinara.

Nastavi čitati

Društvo

PATRIJARH PORFIRIJE “Gospod je sišao u ad da razbije okove smrti”

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije rekao je da se vjeruje u Boga koji je vaskrsao iz mrtvih, ne u Boga uopšteno jer nije dovoljno vjerovati samo u njegovu, kako mnogi kažu, nauku, etiku, moral.

“Verujemo u Boga koji je vaskrsao iz mrtvih, ne u Boga uopšteno, jer ima mnogo onih koji veruju u Boga i u Isusa Hrista, ali veruju u njegovu, kako kažu, nauku, etiku i moral. To je sve u redu, ali nije dovoljno. I ako je samo to onda je pogrešno”, objasnio je patrijarh Porfirije.

Srpski patrijarh je istakao da se vaskrsli Hristos javio onima koji su u njega vjerovali, dok je onima koji nisu imali vjere iako se javljao ostao stranac, a oni prazni.

“To da je on vaskrsao nije posledica i rezultat našeg domišljanja, nego uvek i isključivo posledica vere”, rekao je patrijarh Porfirije nakon što je služio u Sabornoj crkvi u Beogradu.

Njegova svetost je ukazao na to da se vjeruje u Isusa Hrista, Sina Božjeg, koji je vaskrsao iz mrtvih, naglasivši da čovjek ima potrebu za životom jer je to prirodno.

Prema njegovim riječima, strah od potpune i apsolutne samoće i mraka, iščeznuća, strah od smrti jeste ono na šta anđeo poziva mironosice žene, apostole i ostale da ostave sve po strani jer je ustao Gospod.

Njegova svetost je naveo da Hristov silazak u ad Crkva naziva prvim vaskrsenjem, jer tamo gdje je Gospod tamo nema smrti, tamo je život.

“Gospod je sišao u ad da razbije okove smrti, da najavi i da nagovesti potpuno i apsolutno večno vaskrsenje svakog od nas”, rekao je patrijarh Porfirije.

Nastavi čitati

Društvo

HUMANI SUGRAĐANI ZA liječenje samohrane majke sakupili 25 000 KM!

Za liječenje samohrane majke Ane Gloginje iz Drvara u Turskoj za jedan dan je na dva humanitarna događaja prikupljeno oko 25.000 KM.

Gloginja je izrazila veliku zahvalnost organizatorima i istakla da su njen grad i sugrađani još jednom pokazali jedinstvo.
“Bez riječi sam. Moj grad i sugrađani su pokazali da su uvijek tu jedni za druge. Još malo pa sam skupila za novac za operaciju. Poslije je potrebno skupiti novac za putne troškove, boravak i rehabilitaciju u Turskoj”, rekla je Gloginja Srni.
Ona je objasnila da je u toku jednog dana organizovan humanitarni koncert Amaterskog kulturno-umjetničkog društva /AKUD/ “Mira Lukač” u Radničkom domu i muzičkih izvođača porijeklom iz Drvara u hotelu “Drvar”.

Crveni krst opštine Drvar pokrenuo je i humanitarnu akciju “Svi za Anu” u okviru koje se do 31. maja pozivom na “M:telov” broj telefona 1432 može darovati jedna KM za njeno liječenje.

Pomoć se može uplatiti i na žiro račun Ane Gloginje otvoren kod Inteza Sanpaolo banke 1544119994900135.
Dvadesetdevetogodišnja Ana Gloginja ranjena je 2019. godine kada je na radnom mjestu u ugostiteljskom objektu iz službenog pištolja ranio u kičmu policijski službenik.

LJekari su joj jedva spasili život, a ona je od tada nepokretna. Sada nastoji da prikupi novac za operaciju u Turskoj za šta joj je potrebno 26.000 evra.

Nastavi čitati

Aktuelno