Connect with us

Svijet

Putin potpisao dekret, Rusija obustavlja izvoz nafte Zapadu

Ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je danas dugo očekivani odgovor Rusije na uvođenja gornje granice cijena ruske nafte, potpisujući dekret kojim se zabranjuje isporuka sirove nafte i naftnih derivata od 1. februara na pet mjeseci nacijama koje nameću gornju granicu.

Grupa sedam velikih sila, Evropska unija i Australija dogovorile su se ovog mjeseca o ograničenju cijene ruske sirove nafte od 60 dolara po barelu od 5. decembra zbog ruske agresije na Ukrajinu.

Uredba, objavljena na vladinom portalu i web stranici Kremlja, predstavljena je kao direktan odgovor na “neprijateljske radnje koje su u suprotnosti s međunarodnim pravom od strane Sjedinjenih Država i stranih država i međunarodnih organizacija koje im se pridružuju”.

“Zabranjene su isporuke ruske nafte i naftnih derivata stranim pravnim licima, pod uslovom da je u ugovorima o tim isporukama direktno ili indirektno predviđena upotreba mehanizma fiksiranja maksimalnih cijena”, navodi se u uredbi, posebno se pozivajući na Sjedinjene Američke Države i druge strane države koje su nametnule gornju granicu cijena.

U dekretu, koji uključuje klauzulu koja dozvoljava Putinu da poništi zabranu u posebnim slučajevima, stoji: “Ovo stupa na snagu 1. februara 2023. i primjenjuje se do 1. jula 2023.”

Od 1. februara će biti zabranjen izvoz sirove nafte, ali datum zabrane naftnih derivata odredit će ruska vlada i mogao bi biti i nakon tog datuma.

Gornja granica cijena, neviđena čak ni u vremenima Hladnog rata između Zapada i Sovjetskog Saveza, ima za cilj osakaćivanje ruske državne blagajne i vojnih napora Moskve u Ukrajini.

Ministar finansija Anton Siluanov izjavio je u utorak da bi budžetski deficit Rusije mogao biti veći od planiranih 2% BDP-a u 2023., uz gornju granicu cijene nafte koja bi smanjila prihode od izvoza, što je dodatna fiskalna prepreka za Moskvu jer troši mnogo na svoju vojnu kampanju u Ukrajini.

Međutim, neki analitičari kažu da će ograničenje imati mali neposredni uticaj na prihode od nafte koje Moskva trenutno zarađuje, prenosi Klix.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno