Connect with us

Zanimljivosti

Naučnici na pragu otkrića tajne ljudske svijesti

Izraelski naučnici u najnovijem istraživanju pokušali su da pronađu ključ za naučnu enigmu: Kako budni mozak transformiše senzorni unos u svjesno iskustvo? Tokom sna reakcija mozga na zvuk ostaje jaka, ali jedna ključna karakteristika svjesne pažnje nestaje.

Revolucionarna studija Univerziteta u Tel Avivu oslanjala se na podatke prikupljene sa elektroda ugrađenih, u medicinske svrhe, duboko u ljudski mozak.

Informacije su korišćene za ispitivanje razlika između odgovora moždane kore na zvukove u snu u odnosu na budno stanje.

Istraživači su bili iznenađeni kada su otkrili da reakcija mozga na zvuk ostaje snažna tokom spavanja u svim parametrima osim u jednom: nivou alfa-beta talasa povezanih s pažnjom na slušni unos i srodnim očekivanjima. To znači da tokom spavanja mozak analizira slušni unos, ali nije u stanju da se fokusira na zvuk ili da ga identifikuje, pa stoga ne dolazi do svjesnog stanja.

Autori studije ističu da je ona jedinstvena po tome što se zasniva na rijetkim podacima sa elektroda ugrađenih duboko u ljudski mozak, omogućavajući tako praćenje električne aktivnosti mozga u visokoj rezoluciji, do nivoa pojedinačnih neurona. Iz razumljivih razloga, elektrode se ne mogu implantirati u mozak živih ljudi samo zbog naučnog istraživanja, ali u ovoj studiji naučnici su bili u mogućnosti da koriste specijalnu medicinsku proceduru u kojoj su elektrode implantirane u mozak pacijenata s epilepsijom, prateći aktivnost u različitim dijelovima njihovog mozga u svrhu dijagnoze i liječenja.

Pacijenti su se dobrovoljno prijavili da pomognu u ispitivanju odgovora mozga na slušnu stimulaciju u budnom stanju u odnosu na spavanje.

Istraživači su postavili zvučnike koji emituju različite zvukove pored pacijentovog kreveta i uporedili podatke s implantiranih elektroda – neuronske aktivnosti i električnih talasa u različitim dijelovima mozga – tokom budnosti u odnosu na različite faze sna. Sveukupno, tim je prikupio podatke od preko 700 neurona, oko 50 neurona kod svakog pacijenta, tokom osam godina.

Dr Hana Hajat, koja je rukovodila istraživanjem, kaže: “Nakon što se zvuk primi u uho, signali se prenose sa jedne ćelije na drugu u mozgu. Donedavno se vjerovalo da tokom sna ovi signali brzo opadaju kada stignu do moždane kore. Ali posmatrajući podatke prikupljene sa elektroda, bili smo iznenađeni kada smo otkrili da je reakcija mozga tokom spavanja bila mnogo jača i kompleksnija nego što smo očekivali. Štaviše, ovaj snažan odgovor se proširio na mnoge regione moždane kore. Snaga moždanog odgovora tokom spavanja je bila slična odgovoru tokom budnosti, u svemu osim jedne specifične karakteristike, gdje je zabilježena dramatična razlika – u nivou aktivnosti alfa-beta talasa.”

Istraživači objašnjavaju da su alfa-beta talasi (10-30Hz) povezani sa procesima pažnje i očekivanja, koji se kontrolišu povratnim informacijama iz viših regija u mozgu. Kako signali putuju “odozdo prema gore” od čulnih organa ka višim regijama, dolazi i do pokreta “odozgo nadolje” – viši regioni, oslanjajući se na prethodne informacije koje su se akumulirale u mozgu, djeluju kao vodič, šaljući dolje signale kako bi uputili senzorne regije na koji unos da se fokusiraju, a koji da ignorišu itd.

Tako, na primjer, kada se određeni zvuk dopre do uha, viši regioni mogu da kažu da li je nov ili poznat i da li zaslužuje pažnju ili ne. Ova vrsta moždane aktivnosti se manifestuje u suzbijanju alfa-beta talasa. I zaista, prethodne studije su pokazale visok nivo ovih talasa u stanjima mirovanja i anestezije. Prema trenutnoj studiji, snaga alfa-beta talasa je glavna razlika između odgovora mozga na zvučne unose u stanjima budnosti u odnosu na spavanje.

Jedan od autora studije, profesor Juval Nir, rezimira: “Naši nalazi imaju široke implikacije izvan ovog specifičnog eksperimenta. Prvo, oni pružaju važan ključ za drevnu, fascinantnu enigmu: Šta je tajna svesti? Šta je ‘iks-faktor’, aktivnost mozga koja je jedinstvena za svijest, koja nam omogućava da budemo svjesni stvari koje se dešavaju oko nas kada smo budni i koja nestaje kada spavamo? U ovoj studiji smo otkrili novi trag, a u budućim istraživanjima namjeravamo da dalje istražimo mehanizme odgovorne za ovu razliku”.

“Sada imamo jasnu kvantitativnu mjeru, prvu takve vrste, za procjenu svijesti pojedinca o dolaznim zvukovima. Nadamo se da će u budućnosti, sa poboljšanim tehnikama za mjerenje alfa-beta moždanih talasa i neinvazivnim metodama praćenja kao što je EEG, biti moguće precizno procijeniti stanje svijesti osobe u različitim situacijama, npr: provjera da li pacijenti ostaju bez svijesti tokom hirurške procedure, praćenje svijesti ljudi sa demencijom ili utvrđivanje da li je osoba koja je navodno u komi, nesposobna da komunicira, zaista nesvjesna svog okruženja. U takvim slučajevima, nizak nivo alfa-beta talasa kao odgovor na zvuk može sugerisati da osoba, iako se smatra nesvjesnom, može u stvari da percipira i razumije riječi koje se izgovaraju oko nje. Nadamo se da će naši nalazi poslužiti kao osnova za razvoj efikasne nove metode za mjerenje nivoa svijesti pojedinaca koji su navodno u različitim stanjima nesvijesti”, zaključuje profesor Nir, piše Sajens dejli, a prenosi RTS.

Zanimljivosti

OTKRIĆE NA JADRANU: Pronađen brod star 2.000 godina (VIDEO)

Istraživači iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru otkrili su izuzetno očuvanu rimsku brodsku olupinu u plićaku uvale Barbir kod Sukošana, koja leži na dnu Jadranskog mora već više od 2.000 godina.

Brod, dug 12 metara, gotovo je netaknut i pruža jedinstven uvid u pomorsku i trgovinsku praksu starih Rimljana.

Arheolozi su tokom četvorogodišnjeg istraživanja pronašli stotine koštica maslina, grožđa, breskvi i oraha, što ukazuje na to da je brod vjerovatno prevozio poljoprivredne proizvode.

Analize drveta pokazale su da je brod građen od tri različite vrste drveta, što ukazuje na sofisticiranu brodogradnju i specifičnu namjenu svakog dijela broda.

Iako bi uklanjanje broda sa dna bilo preskupo, istraživači planiraju izradu makete broda u razmjeri 1:10, koja će biti izložena u zadarskom Centru za podvodnu arheologiju. Takođe, koriste se fotogrametrijski modeli za digitalnu dokumentaciju nalazišta.

Nakon istraživanja, brod je ponovo prekriven geotekstilom i zatrpan pjeskom, čime je osigurana njegova zaštita i očuvanje, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OTKRIVENA TAJNA! Evo kako da “natjerate” drvo novca da donese OGROMNO BOGATSTVO

Prema feng šuiju, krasula ili drvo novca je biljka koja se smatra simbolom bogatstva i finansijskog uspjeha.

Njeno mesnato lišće podsjeća na novčiće i vrlo je dekorativna, ali rijetko ko ima priliku da vidi da krasula u njegovom domu procvjeta. Kada se na drvetu novca pojavi cvijet, vjeruje se da to donosi bogatstvo i da možete očekivati značajno povećanje prihoda.

Zvuči kao urbana legenda ili nešto što može samo bakin komšija koji „ništa ne radi, a sve raste”. Ali istina je mnogo logičnija – uz nekoliko pametnih trikova, vaša Crassula ovata može zablistati u svoj svojoj botaničkoj slavi. A vaš dom? Pun opojnog mirisa, zelenog sjaja i osjećaja da ste konačno postigli nešto što većina ljudi nije.

Čudo u saksiji: kako natjerati drvo novca da procvjeta

Ako imate Crassula ovata – tu ljepoticu debelog lista koju zovemo „drvo novca“ – onda znate: to je skoro neuništiva biljka koja preživljava više kvarova od prosječnog računarskog operativnog sistema. Ali iako izgleda kao da je uvijek srećan, njegov pravi šarm – cvjetanje – ostaje misterija za većinu vlasnika. Ključ rješenja? Prava mješavina stresa, svjetlosti i ignorisanja.

1. Stres – ali biljnog porijekla, a ne vašeg.

Stablu novca treba mala kriza identiteta. U prirodi počinje da cvjeta kada osjeti promjenu godišnjeg doba. Razmazite ga napolju tokom ljeta, a zatim napravite preokret u jesen – premjestite ga u hladno i suvo okruženje gdje noćne temperature padaju ispod 10°C. Biljka će pomisliti: „Zima dolazi!“ i samo ćete pokrenuti njen unutrašnji alarm da procvjeta.

2. Svjetlost je nova crna

Crassula može tolerisati sjenu, ali cvjeta samo u centru pažnje. Potrebno mu je najmanje pet do šest sati direktne sunčeve svjetlosti dnevno – što znači da idealno sjedi na prozorskoj dasci okrenutoj prema jugu, poput razmažene dive. Obezbijedite ga lampom zimi. Ponekad biljke zaista žive bolje od nas.

3. Suša sa ukusom

Zalivanje? Samo u posebnim prilikama. Pustite da se zemlja potpuno osuši prije ponovnog zalivanja. Zimi pustite da prođe Božić i Nova godina prije nego što je zalivate više od jednom mjesečno. Ovo joj daje do znanja da je vrijeme da se odmori – i pripremi za svoj veliki nastup.

4. Prava zemlja, prava zajednica

Kao i u ljubavi, osnova je važna i kod biljaka. Za sukulente koristite zemljište – prozračno, sa dobrom drenažom i pijeskom. Đubrite redovno od proljeća do jeseni, a zatim dajte zimsku pauzu. Niko ne može da cvjeta bez odmora, zar ne?

5. Godine – najveća prednost!

Mlada Crassula ima druge prioritete – kao i svaki tinejdžer. Fokusiran je na rast, a ne na reprodukciju. Tek sa tri ili četiri godine postaje dovoljno zrela da razmišlja o cvijeću. Zato budite strpljivi – dobra biljka sazrijeva polako.

A kad konačno procvjeta…

To su male bijele zvjezdice delikatne ružičaste nijanse i diskretnog, ali zavodljivog mirisa. To nije samo ukras, to je aromaterapija u loncu. Najbolji!

Ako ste skoro otpisali svoju Crassula kao samo još jedno zelenilo koje zalivate iz navike – sada je vrijeme da mu date drugu šansu. Uz malo stresa, pravo svjetlo i dobar tajming, otkriće svoju skrivenu ljepotu, navodi Krstarica.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Minić i Selak “GRADIĆEMO ZATVORE i očistiti Srpsku od kriminala!”

„U susret kampanji za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske(RS), objavljujem da krećemo u izgradnju novih zatvora kako bismo očistili RS od krupnog i sitnog kriminala i visoke i nešto niže korupcije! Malo mi ovdje imamo zatvora koliko ima lopova koji potkopavaju temelje našeg stabilnog društva. To je počelo da se razmnožava u posljednje vrijeme, a nama već sada nedostaje zatvorskih kapaciteta, pa zato to moramo hitno rješavati!“, najavio je premijer RS doktor Savo Minić nakon sastanka sa ministrom pravde RS doktorom Goranom Selakom.

„Mi ćemo se u te svrhe zadužiti pod veoma povoljnim uslovima, jer smo i ja i Selak doktorirali na te teme. Moj doktorat ‘Pravna obilježja bankarske garancije kao instituta obezbjeđenja potraživanja’ predstavlja siguran garant da ćemo brzo vratiti kredite koje uzmemo za izgradnju zatvora, tako što ćemo ih vraćati iz sredstava koje naplatimo od oduzete imovine od kriminalaca, za šta osnov već postoji u Zakonu o ispitivanju porijekla imovine. Taj zakon, koji je donesen prije nekoliko godina, praktično još nije korišćen, ali sada ćemo ga maksimalno provesti. Budite uvjereni u to, jer ja sam doktor pravnih nauka, isto kao i doktor Selak: našim rukama pravde niko neće moći da izmakne!“, poručio je Minić.

„Moj doktorat ‘Municipalne obveznice kao hartije od vrijednosti’ govori o tome kako se od kredita finansiraju infrastrukturni projekti, a zatvori spadaju u takve projekte. Municipalne obveznice, kao što im ime kaže, izdavaće naše lokalne zajednice i na taj način se zaduživati za gradnju novih zatvora, tako da u svakoj našoj lokalnoj zajednici bude po jedna takva kazneno-popravna ustanova, u koji će biti smješteni najokoreliji, ali i nešto manje okoreli kriminalci!“, objasnio je Selak.

„Savjetujem svim lopovima da već sada počnu da drhte od straha, jer ja sa sobom nosim moj srednjovjekovni mač pravde, koji sam dobio prije godinu dana kao diplomac Visokih studija bezbjednosti i odbrane pri Školi nacionalne odbrane Srbije, a koji mi je uručio moj brat Bata Gašić, sadašnji ministar odbrane i bivši ministar unutrašnjih poslova i šef BIA. Tada mi je rekao ovo: Gorane, brate, neka ti ovaj mač posluži da posječeš kriminalce, isto kao što smo mi ovdje posjekli sav kriminal i korupciju, pod komandom našeg predsjednika Vučića! Kao što znate, Bata je zbog svojih ogromnih zasluga oslikan kao svetac na freski u crkvi u njegovom rodnom Kruševcu, a predsjednik Vučić je već odavno postao svetac zbog svoje beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Pošto ću to ja to isto sada provesti kod nas, zajedno sa doktorom Minićem, preporučujem našim crkvenim velikodostojnicima da već sada počnu da traže neku prigodnu crkvu da mene i doktora Minića oslikaju na freskama. Bog je sa nama, neka bude Bog i sa vama, braćo i sestre!“, poručio je Selak.

Tekst je satiričnog karaktera
BUKA

Nastavi čitati

Aktuelno