Connect with us

Zanimljivosti

Neobičan rekorder od prije 86 godina: Gimnazijalac iz opklade pojeo “Gorski vijenac”

Jedan novosadski gimnazijalac postigao je nesvakidašni “rekord” jer je “za opkladu od deset dinara, ovaj gimnazista pojeo cijelo Njegoševo besmrtno “Gorski vijenac”, zajedno sa uvodom, rječnikom i komentarom, ukupno 138 strana – i ništa mu nije bilo”.
Ovako je o ovom nesvakidašnjem događaju izvijestila Politika u izdanju od 18. marta 1936. godine u jeku raznih rekorda koji su tih dana postavljali svuda po svijetu znani i neznani rekorderi. Kako je konstatovao autor teksta, novosadski gimnazijalac je postavio jedan nevjerovatan rekord, “zbog koga bi se Njegoš u grobu prevrnuo”.

Ovaj nevjerovatni događaj se odigrao nekoliko dana prije 18. marta, ali se dalje konstatuje da je pitanje da li bi se za njega i saznalo da gutanju književnog djela nije prisustvovao i žiri sastavljen isto tako od gimnazijalaca. Od njih su za rekord saznali prvo svi ostali učenici muške gimnazije, a poslije i cijela varoš, “tako da pola Novog Sada prepričava danas ovaj događaj kao izuzetno retku senzaciju”.

“Nevjerovatni rekorder je đak sedmog razreda gimnazije. Dobro uči i nije u zavadi ni sa nastavnikom književnosti, niti sa književnošću uopšte, a isto tako nema ni razloga da mrzi Njegoša i njegova djela”, ističe autor članka u Politici i dodaje da je do toga da pojede cijelu knjigu došlo sasvim slučajno, više zbog kaprisa nego zbog opklade, i da mu se u ruci našla neka druga knjiga, a ne “Gorski vijenac”, na primjer Algebra, on bi nju pojeo.

Ideja da se sklopi ovakva neobična opklada potekla je iz šale. Jedan njegov drug, po izlasku iz škole, baš posloke časa književnosti, uzeo je jednu ulaznicu i pojeo je pred svojim drugovima. Naravno, kako dkečaci vole da se nadjačavaju i međusobno izazivaju, jedan od prisutnih je konstatovao da to nije neki naročiti podvig, uz rokeči: “Čik ti pojedi cokelu knjigu, evo na primker ovu (tu je pokazao na ‘Gorski vijenac’ koji mu se zatekao u ruci). To, ako možeš!”

Traženo – dobijeno. Opklada je sklopljena, obojica su predala prisutnim drugovima po deset dinara, a onda je gimnazijalac tražio da mu se donese knjiga, i srećom, dobio je jednu bez tvrdih korica. A onda je počeo da jede.

“List po list, čak zajedno sa tutkalom kojim su pričvršćeni listovi i koncem kojim je knjiga bila prošivena, pa mu je zato dozvoljeno da se uz neobično meze služi i kiflama i vodom. Korice “Gorskog vijenca”, kako pričaju očevici, rekorder je progutao za tren oka. Prvo je otkinuo gornje ivice, onda je u njih zavio parče kifle i sve zajedno zamočio u čašu vode. Pošto je podržao nekoliko trenutaka, dok je hartija malo omekšala u vodi, cijeli taj nakvašeni zamotuljak metnuo je u usta, malo ga prožvakao i progutao”, piše Politika uz napomenu da je “žiri bio zabezeknut”.

Ista procedura ponovila se i sa donjim koricama i sa listovima. Poslije dva i po sata ostao je posljednji list koji se još držao na tutkalu i koncu. I njega je progutao s posljednjim komadom kifle, a onda, kao da ništa nije bilo rekao je: “E sad još da te častim s ovim!” I pojeo je ulepljeno tutkalo i progutao konac. Odmah mu je bio isplaćen zasluženi novac.

Ne znamo da li je ovo čista izmišljotina ili ne, ali kako god bilo, ovaj novosadski gimnazijalac je “sutradan došao u školu, živ i zdrav”.

“Izgledao je kao da ništa nije bilo. Sve je prošlo u redu, još istog dana. Svario je cijeli ‘Gorski vijenac’ – i uvod, i rječnik, svario je čak i komentar…”

Zaključuje se da cijela muška gimnazija gleda u neobičnog rekordera sa još neobičnijim stomakom, kao u neko natprirodno čudo. I rekorderovi profesori su saznali i sad se Novosađani pitaju: kako su oni primili cijeli ovaj slučaj. Kao budalaštinu ili posmatraju čisto s pedagoške strane?

“Jer, zbilja, teško bi se moglo uzeti da je dijete bilo željno nauke i književnosti, toliko željno da nije imalo vremena da čita nego je gutalo list po list “Vijenca” dok ga nije cijelog pojelo…”, pisala je Politika prije 86 godina.

Related Topics:

Zanimljivosti

RUČAK U RESTORANU? MOŽE! Lovili golubove na ulicama i servirali ih gostima kao pečenu patku (VIDEO)

Priča je zabilježena u Madridu, gdje su nadležni 25. marta upali u jedan kineski restoran, u distriktu Usera, i došli do mučnog otkrića.

Na mrežama je osvanuo snimak, koji prikazuje prljave zamrzivače, meso na sušilici za odjeću, kao i činije sa očerupanim i pečenim golubovima.

Bubašvabe i zamke za pacove
Mediji izvještavaju da je restoran posjedovao osam neispravnih zamrzivača, napunjenih kesama sa neoznačenim i nedatiranim mesom, dok su u kuhinji zatečene bubašvabe i gomila zamki za pacove. Nije bilo termometra za kontrolu temperature u skladišnom prostoru, a svuda je nađeno zarđalo i prljavo posuđe, prenosi Dejli Mejl.

Nadležni saopštavaju da su u lokalu pronađeni i ilegalni artikli, poput morskih krastavaca, čija je trgovina zabranjena zbog statusa zaštićene faune. Nadležni vjeruju da su zaposleni lovili golubove po ulicama, a zatim ih čerupali, spremali i nudili kao “pečenu patku”, prenosi Еl Mundo.

Nakon racije, naređeno je zatvaranje restorana, a protiv vlasnika je pokrenut postupak zbog kršenja propisa iz oblasti javnog zdravlja.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NEZAMISLIVO BOGATSTVO! Evo koliku imovinu posjeduje 3000 milijardera

Prema dostupnim podacima u ovoj godini, u svijetu trenutno živi više od 3.000 milijardera koji zajedno imaju imovinu vrijednu 16,1 bilion dolara. Međutim, distribucija ovog ekstremnog bogatstva daleko je od jednake.

Njih 50 odsto dolazi iz samo tri države, dok 17 drugih zemalja ima samo po jednog građanina u klubu “sa tri zareza”.

Gotovo trećina ovogodišnje liste dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, koje su i dalje zemlja s najvećim brojem milijardera.

Rekordna 902 američka milijardera našla su se na listi, u odnosu na prošlogodišnjih 813, zajedno vrijednih rekordnih 6,8 biliona dolara.

Kina se ponovo može pohvaliti drugim najvećim brojem milijardera, s 450 na ovogodišnjoj listi, koji zajedno vrijede 1,7 biliona dolara.

To je više u odnosu na 406 kineskih milijardera prošle godine, ali još uvijek manje od rekordnih 495 koji su dospjeli na listu za 2023. godine s ukupnom neto vrijednošću od 1,7 biliona dolara, prije nego što je krah tržišta nekretnina i rušenje berze “izbrisalo” skoro 400 milijardi dolara kineskog bogatstva.

Uprkos pokušajima vlade SAD-a da prisili prodaju TikToka američkom vlasniku, Džang Jiming, koji je suosnivač matične kompanije aplikacije za društvene mreže BajtDens, pretekao je magnata flaširane vode Džong Šanšana (57,7 milijardi dolara) i postao najbogatija osoba u Kini, nakon što je BajtDens otkupio 32 milijarde dolara za dionice. Džangovo bogatstvo se procjenjuje na 65,5 milijardi dolara.

Najmnogoljudnija zemlja na svijetu, Indija, i dalje zauzima treće mjesto s 205 milijardera zajedno vrijednih 941 milijardu dolara, što je manje u odnosu na 954 milijarde dolara prošle godine.

Nakon indije na spisku se našla Njemačka sa 171 građaninom na ovogodišnjoj listi. Ukupno vrijede 793 milijarde dolara, ili oko 150 milijardi više nego 2024., predvođeni mogulom iz supermarketa Diterom Švarcom (41 milijardu dolara), koji je pretekao brodskog tajkuna Klausa-Mihaela Kunea (39,6 milijardi dolara) kao najbogatija osoba Njemačke.

Kad je riječ o drugim evropskim zemljama, Albanija je ove godine dobila svog prvog milijardera u istoriji, novopridošlog Samira Manea, čije bogatstvo se procjenjuje na 1,4 milijarde dolara zarađeno od ulaganja u tržne centre, prodavnice elektronike i luksuzne nekretnine širom Balkana.

U međuvremenu, Peru se vratio na listu zahvaljujući rudarskom mogulu Eduardu Hohšildu čija procijenjena neto vrijednost iznosi 2,4 milijarde dolara. Uz njih, na listi se našlo 14 pridošlica i jedan povratnik iz Saudijske Arabije, koja se na listu vraća prvi put od 2017. godine.

Tri zemlje koje su prošle godine imale najmanje jedno desetocifreno bogatstvo sada su izgubile svoje milijardere: Urugvaj, Panama i Bangladeš čiji se jedini milijarder Muhamed Aziz Kan prošle godine odrekao svog bangladeškog državljanstva.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Zanimljivosti

IZUMRLI PRIJE 12 500 GODINA, ali naučnici ih po prvi put u istoriji vratili! STRAHOVUK PONOVO ŽIVI

Prije oko 12.500 godina, s krajem posljednjeg ledenog doba, s planete su nestali strahovuci (dire wolf, Aenocyon dirus) – moćni predatori veći i snažniji od današnjih vukova.

Danas, zahvaljujući genetičkom inženjeringu, ova drevna životinja ponovo hoda Zemljom.

Američka biotehnološka kompanija Colossal Biosciences, poznata po pokušajima da oživi vunenog mamuta, i nedavnom kreiranju vunenih miševa, uspješno je proizvela tri mladunca strahovuka – čime su, kako tvrde, ostvarili prvu istinsku dekstinkciju izumrle vrste.

Napomena: iako se često navodi da su upravo ovi štenci prva uspješna “de-izumrla” bića, to tehnički nije prvi pokušaj. Još 2003. godine naučnici u Španiji su klonirali izumrlog planinskog kozoroga (Capra pyrenaica pyrenaica), poznatog kao bucardo, ali mladunče je uginulo samo nekoliko minuta nakon rođenja.

Kako su to uspjeli?
Naučnici iz Colossala su, koristeći drevni DNK iz zuba starog 13.000 godina i lobanje stare 72.000 godina, rekonstruisali genom strahovuka.

Uspjeli su identifikovati specifične genetičke varijante koje nisu prisutne kod nijedne današnje životinje, pa ni kod njihovih najbližih rođaka – sivih vukova, šakala i lisica. Mnogi misle da je ovo mitska životinja i da nikad nije postojala, ali zapravo ih je bilo i autohtoni narodi SAD su znali za ove životinje.

Svjetsku slavu su dobili usljed serije Igra prijestola, jer su strahovuci bila životinja-zaštitnik klana Starkovih i Jona Snowa, koji je, tehnički, naravno, Stark.

Nakon toga, pomoću CRISPR tehnologije za uređivanje gena, izvršili su 20 preciznih izmjena u 14 gena sivog vuka, kako bi njihova DNK što vjernije odgovarala onoj izumrlog strahovuka. Ti geni su odgovorni za karakteristike koje su strahovuke činile jedinstvenim – veće tijelo, duže zube, specifično zavijanje i bijelo krzno.

Slično rade i sa rekreiranjem mamuta – odnosno neće stvoriti prave mamute nego slonove kod kojih su geni izmijenjeni tako da imaju osobine i mamuta, pa se ova životinja-mutant često naziva i mamotofant.

Naučni tim je iz uzoraka krvi sivog vuka izdvojio endotelne progenitorske ćelije (EPCs), a zatim pomoću CRISPR tehnologije uređivanja gena izmijenio 14 gena kako bi iskazivali 20 osobina karakterističnih za izumrle strahovuke. Među tim osobinama su bile veće tjelesne dimenzije, šira glava i bijela boja krzna.

Modifikovana jedra ovih ćelija, odnosno, DNK kako nositelj genetičke informacije, potom su ubačena u jajne ćelije iz kojih je prethodno uklonjeno vlastito jedro (ili, kako bi naučnici rekli, enukleirane su), a embriji su dalje razvijani u laboratorijskim uslovima. Od ukupno 45 genetički konstruisanih jajašaca, tri su se uspješno razvila u embrije koji su implantirani u surogat-majke – domaće pse, koji dijele blisku genetičku srodnost sa sivim vukovima (ustvari pas je podvrsta vuka).

Imena
U svakoj surogat-majci uspjelo se razviti po jedno mladunče, i tako su 1. oktobra 2024. carskim rezom rođeni Romul i Rem, a tri mjeseca kasnije i treća vučica, Khaleesi. Sve skotnosti su praćene ultrazvukom i štenci su rođeni na carski rez.

Imena, naravno, odaju omaž pop-kulturi: Romul i Rem podsjećaju na osnivače Rima, dok Khaleesi i njihovo bijelo krzno neodoljivo podsjećaju na “Ghosta”, vuka Jona Snowa iz serije Igra prijestolja.

Direktor kompanije Colossal, Ben Lamm, izjavio je: “Naš tim je uzeo DNK iz zuba starog 13.000 godina i lobanje stare 72.000 godina – i stvorio zdrave štenad strahovuka. Nekada se govorilo da je svaka dovoljno napredna tehnologija neodvojiva od magije. Danas imamo priliku da svijetu pokažemo dio te magije.”

Podsjećanja radi, šefica naučnih operacija u Colossal Biosciences je Beth Shapiro, a jedan od od osnivača je čuveni George Church.

Nova era oživljavanja izumrlih vrsta?
Colossalovi strahovuci djeluju zdravo i živahno. Video snimci koje je kompanija objavila prikazuju Romula i Rema kako prave prve korake, zavijaju i razvijaju se u mlade vučiće.

Ovo, genetički gledano, i dalje nisu pravi strahovuci, nego psi koji su genetički izmijenjeni tako da ispoljavaju osobine strahovuka koje ovuživotinju razlikuju od psa i današnjeg vuka.

Ipak, ovaj uspjeh, vrijedan 10 milijardi dolara, otvara brojna pitanja: Šta znači vraćanje izumrlih vrsta za ekologiju? Možemo li “vratiti” prošlost bez narušavanja budućnosti? I da li imamo pravo vratiti već izumrle vrste, poput mamuta, tasmanijskog tigra i voljenog dodoa? Je li vrijedno investirati novac u povratak rekreiranih izumrlih životinja koje čak genetički nisu u potpunosti prava stvar?

Jedno je sigurno: strahovuci su se vratili – i to ne u legendi, već u laboratoriji, prenosi portal naukagovori.ba.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno