Connect with us

Društvo

KOLIKO SE NOVCA TROŠI na predstavništva Srpske u svijetu?

Za rad predstavništava Srpske u inostranstvu u ovoj godini predviđeno je 5,30 miliona maraka, a najviše novca i to 960.000 maraka dobiće ono sa sjedištem na adresi u Moskvi.

Odluka o raspodjeli novca za finansiranje rada predstavništava RS u inostranstvu za 2023. godinu našla se juče i pred ministrima u Vladi Srpske, na koju su dali zeleno svjetlo.

Nakon Predstavništva Srpske u Ruskoj Federaciji za koje je planirano najviše novca, na drugom mjestu nalazi se ono sa sjedištem u Beogradu, za čiji rad je u ovoj godini predviđeno 930.000 maraka.

Nešto tanji iznos novca i to 780.000 maraka planiran je za Predstavništvo Srpske u Belgiji, dok će 30.000 maraka manje, tačnije 750.000 biti proslijeđeno za rad Predstavništva u Austriji, koje se nalazi na adresi u Beču.

“Za rad Predstavništva u SAD – Vašingtonu u ovoj godini planirano je 620.000 maraka, dok je za ono sa sjedištem njemačkom gradu Štutgartu predviđeno nešto više od pola miliona, odnosno 540.000 maraka”- navedeno je u odluci o raspodjeli novca, piše “Glas Srpske”.

Od osam predstavništava Srpske najmanje novca je u ovoj godini planirano za predstavništvo u Grčkoj i Izraelu i to 400.000, odnosno 320.000 maraka.

U odluci, koju je skrojilo Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS, a koja se juče našla pred ministrima, navedeno je da će novac na račune predstavništvima biti doznačivan mjesečno ili kvartalno, odnosno u skladu sa prilivom sredstava u budžet Republike Srpske.

“Novac će koristiti za finansiranje redovnih aktivnosti, odnosno za unapređenje privredne saradnje sa subjektima u zemljama gdje se nalaze sjedišta predstavništava, kao i podsticanje stranih ulaganja u Srpsku”, navedeno je u odluci.

Šef Predstavništva RS u Rusiji Duško Perović kaže da nije upoznat da je Vlada raspodijelila novac za rad svojih predstavništava u inostranstvu.

“Zbog inflacije i rasta svih troškova tražili smo, čini mi se, nešto veći iznos novca nego što nam je odobren. Poskupjelo nam je iznajmljivanje kancelarija, kurs se promijenio, svi troškovi idu uzlaznom putanjom. Ne znam da li će nam odobreni iznos novca biti dovoljan, ali preživjećemo”, rekao je Perović i dodao da je odobreni iznos za ovu godinu poprilično jednak onom koji su utrošili u prošloj godini.

Mađarska
U Srpskoj se u posljednje vrijeme često spominje osnivanje i otvaranje predstavništva u Mađarskoj.

“Mađarska je nedavno bila u našem fokusu kao potencijalna destinacija za osnivanje novog predstavništva. To je i dalje slučaj, naročito zbog dobre saradnje između dvije zemlje. Međutim, u posljednje vrijeme smo svjedoci da su se zbog sukoba u Ukrajini mnoge stvari na geopolitičkom planu promijenile, tako da smo za sada odlučili da realizacija te ideje još malo pričeka”, rekao je ranije “Glasu Srpske” ministar za ekonomske odnose i međunarodnu saradnju RS Zlatan Klokić.

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno