Connect with us

Svijet

Tajanstveni oblici života naseljavaju vulkanske pećine na Havajima

Na ostrvu Havaji, naučnici su nedavno pronašli čudesnu zbirku do sada nepoznatih mikroba koji uspijevaju u geotermalnim pećinama, na stalaktitima od lave i u vulkanskim otvorima.

Mikrobi su najmanji poznati živi organizmi na Zemlji i mogu se naći skoro svuda, čak i u hladnim vulkanskim pećinama koje više liče na marsovske predjele.

Ove podzemne strukture na Havajima nastale su prije 65 i 800 godina i u njih dopire malo ili nimalo sunčeve svjetlosti. U njima se mogu naći i toksični minerali i gasove. Ipak, havajske pećine od lave su prepune naslaga mikroba.

Uzorci ovih naslaga, uzeti između 2006. i 2009, a zatim ponovo između 2017. i 2019. godine, otkrivaju još više jedinstvenih oblika života nego što se očekivalo. Kada su istraživači sekvencirali 70 uzoraka za jedan gen RNK, koji se obično koristi za identifikaciju mikrobne raznolikosti, nisu mogli da uporede nijedan rezultat sa poznatim rodovima ili vrstama, barem ne sa visokom pouzdanošću.

“Ovo ukazuje da su u pećinama nastali nedovoljno istraženi različiti ekosistemi”, pišu autori studije, prenosi Sajens alert.

Za nauku potpuno nepoznate vrste

Mikrobi, poslije biljaka, čine većinu biomase naše planete i skoro svu biomasu u dubokoj Zemljinoj površini. Ipak, pošto su ovi organizmi tako sićušni i žive u tako ekstremnim okruženjima, naučnici su ih godinama previđali.

Posljednjih godina, naučnici su se više posvetili proučavanju pećinskih mikroba jer opstaju u sredinama koje su veoma slične onima na Marsu. Ali još je dug put do toga.

Nedavne procjene upućuju da je 99,99 odsto svih vrsta mikroba ostalo nepoznato, što je dovelo do toga da ih pojedini naučnici nazivaju “tamnom materijom”.

Novo istraživanje sa Havaja potvrđuje tezu koliko su ovi oblici života nejasni nauci.

Čudni oblici života

Raznovrsnost mikroba među lokacijama bila je ogromna. U otvorima koji su stari između 500 i 800 godina nađene su mnogo raznovrsnije populacije mikroba nego na geotermički aktivnim mjestima ili na onima koja su nastala prije manje od 400 godina.

Dok su ove starije lokacije bile raznovrsnije, mlađe i aktivnije lokacije uzoraka imale su složenije interakcije mikroba, vjerovatno zbog manje raznolikosti. Čini se kako mikrobi moraju da sarađuju međusobno kako bi opstali.

Istraživači pretpostavljaju da je potrebno neko vrijeme da mikrobi kolonizuju vulkanske bazalte, a kako se okruženje oko njih mijenja, mijenja se i struktura njihove zajednice. U hladnijim pećinama, na primjer, proteobakterije i aktinobakterije su zastupljenije.

“Ovo nas dovodi do pitanja, da li ekstremno okruženje pomaže u stvaranju interaktivnijih mikrobnih zajednica, sa mikroorganizmima koji više zavise jedni od drugih”, pita se mikrobiolog Rebeka Preskot sa Univerziteta Havaji u Manoi.

“I ako jeste, šta je to u ekstremnim okruženjima što doprinosi da se ovo dogodi?”

U mlađim pećinama od lave, mikrobi su težili da budu udaljeniji. Ovo sugeriše da je konkurencija jača sila u oštrijim okruženjima, i da ona smanjuje šanse da blisko srodne vrste žive jedna pored druge.

Oštra konkurencija u borbi za opstanak

Nekoliko klasa bakterija, kao što su hlorofleksi (Chloroflexia) i acidobakterije (Acidobacteria), postojale su na skoro svim mjestima, bez obzira na starost.

Čini se da su ovi mikrobi ključni igrači u svojim zajednicama. Autori ih nazivaju “čvorištem” jer spajaju druge mikrobe.

Moguće je da hlorofleksi mogu da obezbijede izvore ugljenika u ekosistemu iskorišćavanjem svjetlosne energije u relativno mračnim uslovima.

Ali, za sada, to su samo nagađanja. Pošto je samo jedan gen djelimično sekvencioniran u studiji, Preskotova i njene kolege ne mogu da kažu koja je uloga određenog mikroba u njihovoj podzemnoj zajednici.

“Sve u svemu, ova studija pomaže da se ilustruje koliko je važno proučavati mikrobe u ko-kulturi, umJesto da ih uzgajamo u laboratoriji (kao izolate)”, kaže Preskotova.

“U prirodi, mikrobi ne rastu izolovano. Umjesto toga, oni rastu, žive i stupaju u interakciju sa mnogim drugim mikroorganizmima u moru hemijskih reakcija sa drugim mikrobima. To onda može promijeniti njihov genski izraz, utičući na ono što su njihovi zadaci u zajednici”, zaključuje mikrobiološkinja.

Rezultati istraživanja Bacterial Phylogenetic Structure and Consortia in Hawaiian Lava Caves and Fumaroles objavljeni su u Frontiers in Microbiology.

(RTS)

Svijet

IZGLEDA BAR 10 GODINA STARIJE! Tramp šokirao promjenom imidža (VIDEO)

Novoizabrani američki predsjednik SAD Donald Tramp „užario“ je društvene mreže, nakon što se na susretu s fanovima u golf klubu na Floridi pojavio sa novom frizurom.

Naime, u utorak je imao kratku zalizanu firizuru. Novi izgled bio je popriličan kontrast u odnosu na frizuru koju ima već godinama.

Nije jasno je li Tramp trajno promijenio imidž ili je samo odabrao opušteniju frizuru dok je provodio vrijeme u klubu. Bez obzira na to, korisnici društvenih mreža bili su šokirani promjenom. Jedan se korisnik čak našalio da će požuriti u salon i „tražiti izgled Trampa 2025”, prenosi Avaz.

Kratki video od 21 sekunde, podijeljen na platformi X, pokazao je trenutak kada je Tramp u utorak predstavio novi izgled.

Novoizabrani predsjednik nosio je odjeću za golf, uključujući polo majicu, a u ruci je držao crvenu kapu. Tramp je, ispraćen aplauzom, upitao okupljene:

„Zabavljaju li se svi?”

Pitanje je dočekano burnim klicanjem.

Nastavi čitati

Svijet

POTPUNO OČEKIVANO! Vlasnik TEMU najbogatiji čovjek u Kini

Ko je vlasnik trenutno najpopularnije stranice na svijetu “Temua”?

Ime Kolina Huang ili naziv kompanije PDD Holdings ne znači mnogo građanima Srbije, a nije preterano poznato ni u svijetu. Međutim, platforma za internet kupovinu Temu je globalno poznata, a i u Srbiji u velikoj mjeri osvaja tržište internet kupovine.

Ko Lin Huang, osnivač kineske grupe PDD Holdings, koja je vlasnik popularne diskonte platforme za e-trgovinu Temu, najbogatija je osoba u Kini po rangu listi milijardera koju je objavila agencija Blumberg.

PDD Holdings je osnovao firmu “Pinduoduo” koja je 2015. godine započela prodaju u Kini sa konceptom velikog asortimana izuzetno jeftinih proizvoda.

Za međunarodnu trgovinu grupa ima zasebnu aplikaciju Temu koja je veoma uspešna, ali je na nišanu nekoliko država zbog nepropisne trgovinske prakse. Bogatstvo Kolina Huana (44) procenjeno je na 48,6 milijardi dolara (44,5 milijardi evra), prema Blumbergovoj rangi listi.

On je najbogatija osoba u Kini i zauzima 25. mjesto u svijetu. Huang, nekada zaposlen u Guglu, sada je ispred kralja mineralne vode Žonga Šanšana, koji je 2021. godine postao najbogatija osoba u Kini, zahvaljujući svom sve prisutnom brendu “Nongfu Spring”.

Šef giganta internet i video igara Tencenta, Ma Huateng, na trećem je mjestu sa 42,4 milijarde dolara (38,8 milijardi evra). Za njim je sa 42,2 milijarde dolara osnivač BiteDancea Žang Iiming koji se upravo povlači iz grupe koja ima popularnu aplikaciju TikTok.

Firma Pinduoduo uživa sve veći uspeh u svojoj zemlji dok Kinezi smanjuju potrošnju i okreću se jeftinim proizvodima zbog usporavanja privrede i visoke nezaposlenosti među mladima.

Međunarodna verzija te firme, aplikacija Temu, brzo jača u Evropi, gdje je udruženja optužuju za manipulaciju korisnicima interneta i kršenje propisa. Od maja, Temu je pod pojačanom kontrolom Evropske unije.

Nastavi čitati

Svijet

ON I DALJE PO SVOM! Zelenski odbio Trampov plan

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je intervju za francuski Le Parisien u kojem je govorio o mogućnosti pregovora s Rusijom o primirju u Ukrajini i najavama novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa o kraju rata.

Zelenski je izjavio da neće podržati zamrzavanje sukoba s Rusijom kako bi se ubrzali mirovni pregovori, naglasivši svoju predanost zaštiti ukrajinskih interesa i teritorijalnog integriteta. Zelenski je rekao da je upoznat s planovima budućeg američkog predsjednika Donalda Trampa za postizanje brzog okončanja rata, ali je jasno dao do znanja da neće žuriti s rješenjem koje bi bilo nepovoljno za Ukrajinu.

“Donald Tramp zna za moju želju da ne požurujem stvari na račun Ukrajine”, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja o mogućem planu koji bi uključivao kompromisne pregovore između Kijeva i Moskve.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada se Trampov tranzicioni tim priprema za preuzimanje dužnosti, pri čemu novoizabrani predsjednik signalizira potrebu za kompromisom kako bi se postigao mir.

Prema informacijama, Trampov tim radi na strategiji koja bi Ukrajinu i Rusiju doveo za pregovarački sto. Tramp je nagovijestio da će obje strane morati učiniti određene ustupke kako bi okončale sukob dok je istovremeno kritikovao kontinuiranu američku vojnu i finansijsku pomoć Kijevu.

Tramp je tokom kampanje često izražavao skepticizam prema daljoj podršci Ukrajini i pozivao na brzo okončanje rata, ističući važnost smanjenja troškova za SAD. Njegov pristup izazvao je zabrinutost među ukrajinskim zvaničnicima, koji strahuju da bi nova administracija mogla smanjiti podršku ključnu za odbranu Ukrajine.

Zelenski prvi put priznao: Ne možemo sami vratiti Krim i Donbas
Zelenski je ponovio da svaki mirovni sporazum mora uključivati povratak okupiranih teritorija i garancije za bezbjednost Ukrajine.

“Zamrzavanje sukoba samo bi produžilo patnju i omogućilo Rusiji da se pregrupira. To bi bilo opasno”, rekao je.

Ukrajinski predsjednik već je više puta odbacivao slične prijedloge, tvrdeći da bi “zamrznuti” sukob značio odustajanje od pravde za ukrajinski narod i žrtve rata.

“Opasno bi bilo reći ‘zamrzavamo sukob i dogovorićemo se s Rusima'”, dodao je, ističući da je Putin “ubio mnogo Ukrajinaca”.

Zelenski je takođe prvi put javno priznao da Ukrajina samostalno ne može vratiti teritorije Krim i Donbas, koje gotovo u cijelosti kontroliše Rusija.

“Ne možemo se odreći svojih teritorija. Ustav Ukrajine to zabranjuje. De facto ti su teritoriji trenutno pod kontrolom Rusije. Nedostaje nam snage da ih vratimo. Možemo se osloniti samo na diplomatski pritisak međunarodne zajednice kako bismo prisilili Putina da sjedne za pregovarački sto”, kazao je Zelenski.

“Niko nema pravo pregovarati s Putinom bez Ukrajine”

O tome hoće li se sastati licem u lice s Vladimirom Putinom Zelenski je rekao: “Ne radi se o tome ko sjedi nasuprot vama, radi se o poziciji u kojoj se nalazite kada pregovarate. Ne vjerujem da smo u slaboj poziciji, ali nismo ni u jakoj. Hoćemo li u NATO? Ne znamo. Hoćemo li postati dio Evropske unije? Da, na kraju, ali kada?”

Upozorio je da bi ulazak u pregovore s Putinom pod trenutnim uslovima dao ruskom čelniku moć da diktira uslove u cijeloj regiji.

“Prvo moramo razviti model, akcioni plan, mirovni plan – nazovite to kako hoćete. Zatim to možemo predstaviti Putinu ili, šire, ruskom narodu”, govori Zelenski.

Takođe je istakao da nijedan svjetski lider “nema pravo pregovarati s Putinom bez Ukrajine”.

“Nikome nismo delegirali ovaj mandat. Mi smo žrtve”, rekao je Zelenski.

Američka podrška

Dok Ukrajina traži dalju međunarodnu podršku, promjena u američkom liderstvu mogla bi unijeti neizvjesnost u dinamiku sukoba. Zelenski je izrazio nadu da će Tramp uprkos svojoj retorici razumjeti stratešku važnost podrške Ukrajini.

S obzirom na sve veći pritisak za postizanje mirovnog rješenja, Kijev će se suočiti s izazovom balansiranja između domaćih prioriteta i međunarodnih zahtjeva za kompromisom.

Kako se situacija razvija, ostaje da se vidi kako će Trampova administracija oblikovati svoje konačne politike prema Ukrajini i Rusiji, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno