Connect with us

Svijet

Tajanstveni oblici života naseljavaju vulkanske pećine na Havajima

Na ostrvu Havaji, naučnici su nedavno pronašli čudesnu zbirku do sada nepoznatih mikroba koji uspijevaju u geotermalnim pećinama, na stalaktitima od lave i u vulkanskim otvorima.

Mikrobi su najmanji poznati živi organizmi na Zemlji i mogu se naći skoro svuda, čak i u hladnim vulkanskim pećinama koje više liče na marsovske predjele.

Ove podzemne strukture na Havajima nastale su prije 65 i 800 godina i u njih dopire malo ili nimalo sunčeve svjetlosti. U njima se mogu naći i toksični minerali i gasove. Ipak, havajske pećine od lave su prepune naslaga mikroba.

Uzorci ovih naslaga, uzeti između 2006. i 2009, a zatim ponovo između 2017. i 2019. godine, otkrivaju još više jedinstvenih oblika života nego što se očekivalo. Kada su istraživači sekvencirali 70 uzoraka za jedan gen RNK, koji se obično koristi za identifikaciju mikrobne raznolikosti, nisu mogli da uporede nijedan rezultat sa poznatim rodovima ili vrstama, barem ne sa visokom pouzdanošću.

“Ovo ukazuje da su u pećinama nastali nedovoljno istraženi različiti ekosistemi”, pišu autori studije, prenosi Sajens alert.

Za nauku potpuno nepoznate vrste

Mikrobi, poslije biljaka, čine većinu biomase naše planete i skoro svu biomasu u dubokoj Zemljinoj površini. Ipak, pošto su ovi organizmi tako sićušni i žive u tako ekstremnim okruženjima, naučnici su ih godinama previđali.

Posljednjih godina, naučnici su se više posvetili proučavanju pećinskih mikroba jer opstaju u sredinama koje su veoma slične onima na Marsu. Ali još je dug put do toga.

Nedavne procjene upućuju da je 99,99 odsto svih vrsta mikroba ostalo nepoznato, što je dovelo do toga da ih pojedini naučnici nazivaju “tamnom materijom”.

Novo istraživanje sa Havaja potvrđuje tezu koliko su ovi oblici života nejasni nauci.

Čudni oblici života

Raznovrsnost mikroba među lokacijama bila je ogromna. U otvorima koji su stari između 500 i 800 godina nađene su mnogo raznovrsnije populacije mikroba nego na geotermički aktivnim mjestima ili na onima koja su nastala prije manje od 400 godina.

Dok su ove starije lokacije bile raznovrsnije, mlađe i aktivnije lokacije uzoraka imale su složenije interakcije mikroba, vjerovatno zbog manje raznolikosti. Čini se kako mikrobi moraju da sarađuju međusobno kako bi opstali.

Istraživači pretpostavljaju da je potrebno neko vrijeme da mikrobi kolonizuju vulkanske bazalte, a kako se okruženje oko njih mijenja, mijenja se i struktura njihove zajednice. U hladnijim pećinama, na primjer, proteobakterije i aktinobakterije su zastupljenije.

“Ovo nas dovodi do pitanja, da li ekstremno okruženje pomaže u stvaranju interaktivnijih mikrobnih zajednica, sa mikroorganizmima koji više zavise jedni od drugih”, pita se mikrobiolog Rebeka Preskot sa Univerziteta Havaji u Manoi.

“I ako jeste, šta je to u ekstremnim okruženjima što doprinosi da se ovo dogodi?”

U mlađim pećinama od lave, mikrobi su težili da budu udaljeniji. Ovo sugeriše da je konkurencija jača sila u oštrijim okruženjima, i da ona smanjuje šanse da blisko srodne vrste žive jedna pored druge.

Oštra konkurencija u borbi za opstanak

Nekoliko klasa bakterija, kao što su hlorofleksi (Chloroflexia) i acidobakterije (Acidobacteria), postojale su na skoro svim mjestima, bez obzira na starost.

Čini se da su ovi mikrobi ključni igrači u svojim zajednicama. Autori ih nazivaju “čvorištem” jer spajaju druge mikrobe.

Moguće je da hlorofleksi mogu da obezbijede izvore ugljenika u ekosistemu iskorišćavanjem svjetlosne energije u relativno mračnim uslovima.

Ali, za sada, to su samo nagađanja. Pošto je samo jedan gen djelimično sekvencioniran u studiji, Preskotova i njene kolege ne mogu da kažu koja je uloga određenog mikroba u njihovoj podzemnoj zajednici.

“Sve u svemu, ova studija pomaže da se ilustruje koliko je važno proučavati mikrobe u ko-kulturi, umJesto da ih uzgajamo u laboratoriji (kao izolate)”, kaže Preskotova.

“U prirodi, mikrobi ne rastu izolovano. Umjesto toga, oni rastu, žive i stupaju u interakciju sa mnogim drugim mikroorganizmima u moru hemijskih reakcija sa drugim mikrobima. To onda može promijeniti njihov genski izraz, utičući na ono što su njihovi zadaci u zajednici”, zaključuje mikrobiološkinja.

Rezultati istraživanja Bacterial Phylogenetic Structure and Consortia in Hawaiian Lava Caves and Fumaroles objavljeni su u Frontiers in Microbiology.

(RTS)

Related Topics:

Svijet

MRAČNA ANALIZA IZ NJEMAČKE! Globalna inflacija će ostati visoka

Očekuje se da će globalna inflacija ostati visoka u ovoj godini prema istraživanju njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja IFO, koji prognozira da će potrošačke cijene porasti u prosjeku za četiri odsto širom svijeta.

Institut IFO, čije je sjedište u Minhenu, objavio je rezultate kvartalne ankete među ekonomskim stručnjacima širom svijeta.

“Očekivanja o kratkoročnim i dugoročnim stopama inflacije ostaju relativno nepromijenjena na globalnom nivou”, naveo je IFO u saopštenju koje prenosi agencija DPA. Iako ostaje nepromijenjena u odnosu na prethodni kvartal, prognoze za inflaciju u 2025. godini značajno variraju od regiona do regiona, pokazuje anketa, sa najnižom prognozom stope za Zapadnu Evropu od 1,8 odsto.

U Sjevernoj Americi, na sjeveru Evrope i Okeaniji očekuje se da će stope inflacije biti nešto više, od 2,7 do 3,1 odsto.

“Primjetno je da očekivanja u Sjevernoj Americi ostaju povišena u odnosu na kraj prethodne godine, što odražava i dalje postojeće inflatorne pritiske”, piše u saopštenju.

Očekuje se da će najveći rast cijena pogoditi Istočnu i Sjevernu Afriku, gdje se predviđa da će inflacija dostići 22,9 i 40,8 odsto u ovoj godini.

Nastavi čitati

Svijet

FICO OBUSTAVIO ZVANIČNU VOJNU POMOĆ UKRAJINI! Kritikovao sankcije EU protiv Rusije

Slovački premijer Robert Fico obustavio je zvaničnu vojnu pomoć Ukrajini, kritikovao sankcije EU protiv Rusije, odbio članstvo Kijeva u NATO i sastao se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, prenosi briselski portal Politiko.

Istovremeno, privatne oružane kompanije Slovačke zarađuju bogatstvo prodajom oružja Ukrajini, navodi portal.

U 2024. godini, izvoz oružja iz Slovačke porastao je na 1,15 milijardi evra. To je oko 1,0 odsto privrede zemlje, dvostruko više nego 2023. i deset puta više nego prije nego što je Rusija 2022. godine napala Ukrajinu.

Međutim, procvat trgovine oružjem ne umanjuje Ficovu političku obavezu da pomaže Ukrajini, izjavio je zamjenik ministra odbrane Igor Meličer za Politiko.

– Slovačka vlada je svojim građanima u manifestu obećala da iz državnih skladišta neće poslati ni jedan metak u Ukrajinu i mi to obećanje ispunjavamo – istakao je Meličer. Zvanična pomoć Slovačke sastoji se od neletalne pomoći i ključnih isporuka električne energije neophodnih za funkcionisanje Ukrajine kao države.

Međutim, vlada ne krije činjenicu da nema ništa protiv toga da privatne kompanije prodaju oružje, navodi briselski portal.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP “Ovdje sam da zaustavim rat u Ukrajini i URADIĆU TO”

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je uoči sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim da želi da zaustavi rat u Ukrajini, a ne da ga nastavi. “Riješio sam šest ratova za šest mjeseci. Jedan od njih bio je moguća nuklearna katastrofa, a ipak moram da čitam i slušam `Volstrit džurnal` i mnoge druge koji zaista nemaju pojma, kako mi govore da je pogrešno sve što radim u vezi sa Rusijom i Ukrajinom. To je rat pospanog Džoa Bajdena, a ne moj. Ja sam ovdje samo da to zaustavim, a ne da ga dalje vodim”, objavio je Tramp na mreži “Trut soušl”.

Tramp je dodao da taj rat ne bi nikada izbio da je u to vrijeme bio predsjednik.

“Tačno znam šta radim i ne trebaju mi savjeti ljudi koji godinama rade na svim ovim sukobima i nikada nisu bili u stanju da urade bilo šta da ih zaustave. Oni su glupi ljudi, bez zdravog razuma, inteligencije ili razumijevanja i samo otežavaju popravljanje trenutne katastrofe između Rusije i Ukrajine. Uprkos svim mojim površnim i veoma ljubomornim kritičarima, uradiću to – uvijek to uradim!”, istakao je Tramp.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno