Connect with us

Svijet

PROCURILE POVJERLJIVE INFORMACIJE! Planiran atentat na Makrona

U Parizu je počelo suđenje članovima ekstremne desničarske grupe, koji su optuženi za zavjeru za pokušaj ubistva francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

Oni se terete i za pokušaj državnog udara, piše “Guardian”.

Optuženi, kojima, ako budu proglašeni krivim, prijeti maksimalna zatvorska kazna od deset godina, negirali su bilo kakvu krivicu. Suđenje će trajati do 3. februara.

Tužioci navode da su članovi grupe pod nazivom “Les Barjols” planirali da napadnu predsjednika Emanuela Makrona nožem tokom zvanične posjete sjeveroistoku Francuske u novembru 2018. godine.

Detektivi, koji su prisluškivali telefonske razgovore tokom četvorogodišnje istrage, tvrde da su postojali i planovi za ubijanje migranata i napad na džamije, kao i dokazi o antisemitizmu, ali nijedna od navodnih zavjera nije sprovedena.

Advokati odbrane kažu da su prijetnje grupe bile samo razgovor i da nije bilo konkretne ili neposredne prietnje Makronu.

Odsustvo bilo kakvih krivičnih radnji navelo je tužioce da umanje optužbe protiv osumnjičenih 12 muškaraca i žena starosti između 26 i 66 godina na udruživanje radi izvršenja terorističkog akta.

Optuženi, kojima prijeti maksimalna zatvorska kazna od 10 godina ako budu proglašeni krivima, negirali su bilo kakvu krivicu.

Lusil Kolo, advokat odbrane, rekla je da se teza optužbe temelji na “fikciji da će se dogoditi nasilni čin”.

“Les Barjols”, nacionalistička i antiimigrantska grupa koja koristi nadimak koji su lokalni stanovnici Malija dali vojnicima koji su učestvovali u francuskoj vojnoj operaciji Serval 2013-14, formirana je na Facebooku početkom 2017. godine.

Hapšenja su uslijedila nakon dojave francuskim službama bezbjednosti da ekstremno desničarski aktivista sa sjedištem u oblasti Alpa planira napad na Makrona u novembru 2018. tokom obilježavanja Dana primirja u Prvom svjetskom ratu u Verdenu na sjeveroistoku Francuske.

Denis Koline, za kojeg se pretpostavlja da je vođa ekstremističke grupe i bivši aktivista desničarskog nacionalnog fronta, sada Nacionalnog okupljanja, uhapšen je 2020. godine.

Tužioci su tvrdili da je grupa, koja se u jednom trenutku imala 5.000 članova, takođe urotila da otme članove parlamenta i zbaci vladu. Neki sastanci su uključivali vježbu gađanja u paravojnom stilu i obuku prve pomoći.

Tokom racija na imanju članova grupe policajci su pronašli vatreno oružje, uključujući pušku M16 i uputstva o pravljenju eksploziva. Policija je navodno pronašla nož u kući člana “Les Barjolsa” Žan-Pjera Bujea (66), koga je uhapsila nekoliko dana prije Makronove posjete.

“On priznaje da je bilo razgovora, ali oni nikada nisu otišli dalje od toga”, rekla je Olivija Ronen, advokat Žan-Pjera Bujea, za agenciju “France Press”.

Ona je optužila tužilaštvo da neprijateljske opaske Bujea o Makronu nije stavilo “u kontekst vremena”, kada je u Francuskoj bio rasprostranjen gnijev zbog rasta cijena goriva koji je doveo do pojave pokreta “žutih prsluka”.

“Ono što nam je predstavljeno kao planirani napad na predsjednika Republike su zapravo počeci žutih prsluka”, dodala je Ronen.

Jedan član grupe imao je “suprotne stavove o vladi” i davao komentare koji su “ponekad bili ekstremni”, rekao je advokat odbrane Gabrijel Dumenil i upitao: “Ali da li to znači da su htjeli da preduzmu akciju i da izvrše atentat na šefa države? Odgovor je ne”.

Tužioci će tvrditi da su planovi grupe bili “u potpunosti usmjereni na ozbiljno narušavanje javnog reda putem zastrašivanja i terora” i da su postojali mnogo prije žutih prsluka.

Related Topics:

Svijet

ASANŽOV ADVOKAT “Garancija o slobodi govora NEĆE ZAŠTITI NJEGOVA PRAVA na suđenju u Americi”

Žulijan Asanž kaže da američka vlada nije garantovala njegovo pravo na slobodu izražavanja prema Prvom amandmanu, u novom izazovu njegovom izručenju.

Utemeljitelj WikiLeaksa, Asanž (52) je tražen u SAD-u kako bi mu se sudilo zbog optužbi za hakovanje i špijunažu, zbog objavljivanja povjerljivih dokumenata i depeša u 2010. i 2011. u vezi s ratovima u Avganistanu i Iraku.

Britanske sudije rekle su da neće saslušati još jednu žalbu Asanža ako SAD iznese garancije da on neće biti oštećen na suđenju zbog svog stranog državljanstva, da se neće suočiti sa smrtnom kaznom i da se može osloniti na Prvi amandman, pravo koje štiti slobodu govora.

U ponedjeljak su Asanžovi advokati rekli Žalbenom sudu u Londonu da je smrtna kazna u dovoljnoj mjeri isključena, prenosi “Standard”.

Ali, utvrdili su da su druge garancije koje je ponudila SAD “očigledno neadekvatna” i zatražili su dalju žalbu u Asanžovom slučaju.

Garancija u vezi smrtne kazne glasi: “Sjedinjene Države mogu pružiti takvu garanciju da Asanž nije optužen za kazneno djelo za koje se donosi odluka o smrtnoj kazni, a Sjedinjene Države još garantuju da mu se neće suditi za kazneno djelo za koje se izriče smrtna kazna.”

“Prihvatamo da su SAD dale nedvosmislena obećanja da neće optužiti nijedno kazneno djelo koje je smrtno kažnjeno”, rekao je Edvard Ficdžerald KC, vođa Asanžovog pravnog tima.

Ali rekao je da garancija o slobodi govora neće nužno zaštititi njegova prava na suđenju u Americi, te da to “uopšte nije garancija”.

Nastavi čitati

Svijet

IZ OLUPINE SRUŠENOG HELIKOPTERA izvučena tijela iranskog predsjednika i ostalih poginulih (VIDEO)

Izvučena su tijela iranskog predsjednika Ebrahima Raisija i još osam osoba koje su putovale helikopterom na sjeverozapad te zemlje, saopštio je Crveni polumjesec.

– U toku je prebacivanje tijela u Tabriz, veliki grad na sjeverozapadu Irana – rekao je za državnu televiziju šef Crvenog polumjeseca te pritom objavio da je završena operacija traganja.

Podsjetimo, iranski predsjednik Ebrahim Raisi poginuo je u padu helikoptera u planinskom području blizu granice s Azerbejdžanom, rekli su zvaničnici i državni mediji jutros.

Olupina helikoptera koji se srušio prevozeći Raisija i ministra spoljnih poslova Hoseina Amira-Abdolahiana pronađena je rano jutros nakon potrage po nevremenu, prenosi ATV.


Raisijevu smrt je potvrdio potpredsjednik Mohsen Mansuri u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama i na televiziji.

Državna televizija je objavila da snimke s mjesta događaja koje prikazuju helikopter koji je udario u vrh planine, no nema službenih informacija o uzroku pada.

Nastavi čitati

Svijet

SUD U HAGU ZATRAŽIO NALOG ZA HAPŠENJE Netanjahua i lidera Hamasa, Sinvara

Međunarodni krivični sud traži naloge za hapšenje lidera Hamasa Jahje Sinvara i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog napada na Izrael 7. oktobra i rata u Gazi.

Ovo je za “CNN” rekao glavni tužilac suda Karim Kan Kristian Amanpur u ekskluzivnom intervjuu u ponedjeljak.

Kan je rekao da MKS takođe traži naloge za izraelskim ministrom odbrane Joavom Galantom, kao i za još dvojicu najviših lidera Hamasa – Mohameda Diaba Ibrahima al-Masrija, vođu brigada Al Kasem i poznatijeg kao Mohamed Deif, i Ismaila Hanijeha, Hamas politički lider.

Nalozi protiv izraelskih političara su prvi put da je MKS obilježio najvišeg lidera bliskog saveznika Sjedinjenih Država. Odlukom se Netanjahu nalazi u društvu ruskog predsjednika Vladimira Putina, za kojim je MKS izdao nalog za hapšenje zbog sukoba Moskve protiv Ukrajine.

Vijeće sudija MKS-a sada će razmotriti Kanov zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje.

Kan je rekao da optužbe protiv Sinvara, Hanijeha i al-Masrija uključuju “istrebljenje, ubistvo, uzimanje talaca, silovanje i seksualni napad u pritvoru”.

“Svijet je bio šokiran 7. oktobra kada su ljudi istrgnuti iz svojih spavaćih soba, iz svojih domova, iz različitih kibuca u Izraelu”, rekao je Kan Amanpuru, dodajući da su “ljudi ogromno patili”.

Optužbe protiv Netanjahua i Galanta uključuju “izazivanje istrebljenja, izazivanje gladi kao metode rata, uključujući uskraćivanje zaliha humanitarne pomoći, namjerno ciljanje na civile u sukobu”, rekao je Kan za Amanpur.

Kada su se prošlog mjeseca pojavili izvještaji da glavni tužilac MKS-a razmatra ovu akciju, Netanjahu je rekao da bi bilo kakav nalog za hapšenje MKS-a protiv visokih izraelskih vladinih i vojnih zvaničnika “bio zgroženost istorijskih razmjera” i da Izrael “ima nezavisan pravni sistem koja rigorozno istražuje sva kršenja zakona.”

Na pitanje Amanpura o komentarima koje je dao Netanjahu, Kan je rekao: “Niko nije iznad zakona.”

Rekao je da, ako se Izrael ne slaže s MKS-om, “slobodni su, bez obzira na svoje prigovore na nadležnost, da podnesu izazov pred sudijama suda i to im savjetujem da učine.”

Izrael i Sjedinjene Države nisu članice MKS-a. Međutim, MKS tvrdi da ima jurisdikciju nad Gazom, Istočnim Jerusalimom i Zapadnom obalom nakon što su palestinski lideri formalno pristali da budu vezani principima osnivanja suda 2015. godine, prenosi “Banjaluka”.

Nastavi čitati

Aktuelno