Connect with us

Zdravlje

Preskakanje obroka štetnije je po zdravlje nego što se mislilo – šta je najopasnije?

Preskakanje jednog od tri standardna dnevna obroka može da ima ozbiljne zdravstvene posljedice, pokazala je nova studija.
Istraživanje u kojemu je učestvovalo 24.011 Amerikanaca starijih od 40 godina pokazalo je da je samo jedan obrok dnevno generalno povezan s većim mortalitetom, prenosi portal „Sajens alert“.

Preskakanje doručka povezano je s većim rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti, a preskakanje ručka ili večere s većim mortalitetom od svih uzroka. Problem je uočen i kada su posredi sva tri obroka, ako su preblizu jedan drugom. Razmak od četiri do pet sati među obrocima takođe nosi veći rizik od smrti od svih uzroka.

„Naše istraživanje je otkrilo kako je verovatnije da će osobe koje jedu samo jednom dnevno prije umrijeti od onih koje jedu više puta dnevno“, rekao je Jangbo San, epidemiolog sa Univerziteta Tenesi.

Veza je ostala čak i nakon što su naučnici prilagodili rezultate raznim faktorima životnog stila poput konzumacije alkohola, pušenja, nivoa fizičke aktivnosti ili kvaliteta ishrane.

„Zatopreporučujemo konzumaciju najmanje dva ili tri obroka dnevno“, rekao je San.

Zdravlje

JELO KOJEM ĆETE SE VRAĆATI! Recept za carsku pitu koja je fantastična za doručak

Sastojci

6 jaja

4 dl kiselog mlijeka
1 čaše (od kiselog mlijeka) oštrog brašna,

1 čaša kukuruznog brašna
2 dl ulja,

1 kesica prašak za pecivo

100 g sira

250 g šunkarice

150 g trapesta

2 crvene paprike

3 kisela krastavčića

susam

Priprema

Šunkaricu i trapist isjeći na kockice, papriku očistiti od sjemenki i petiljki te i nju isjeći na kockice kao i kisele krastavčiće.

U odgovarajućoj posudi sjediniti jaja, ulje kiselo mlijeko, oštro i kukuruzno brašno i prašak za pecivo. Dodati soli po ukusu i dobro izmiješati kako bi se dobila ujednačena smjesa.

U pripremljenu smjesu dodati sir, šunkaricu, trapist, papriku, krastavčiće i polako promiješati varjačom.

Tepsiju nauljiti i posuti brašnom pa sipati u nju pripremljenu smjesu. Odozgo posuti susam. Peći u zagrejanoj rerni na 180 C oko pola sata dok ne porumeni.

Nastavi čitati

Zdravlje

NE ČUJETE DOBRO? Kada je vrijeme da posjetite ljekara?

Problemi sa sluhom često se razvijaju postepeno i neprimjetno, pa mnogi ljudi ne primijete odmah da im se slušna sposobnost smanjuje.

Ipak, rano otkrivanje problema može spriječiti dalje oštećenje i značajno poboljšati kvalitet života.

U ovom tekstu donosimo jasne znake da možda imate problem sa sluhom – i kada je vrijeme da se obratite ljekaru specijalisti.

Često tražite da vam neko ponovi ono što je rekao
Ako često ne čujete jasno što vam ljudi govore, posebno u bučnom okruženju, i stalno tražite da ponove – to može biti znak da sluh slabi.

Pojačavate televizor ili radio više nego što je drugima prijatno
Jedan od prvih simptoma oštećenja sluha je potreba da pojačavate zvuk više nego ranije. Ako vam drugi kažu da je preglasno, a vi mislite da nije – vrijeme je za kontrolu sluha.

Teško vam je da pratite razgovore u grupi

Razumijevanje govora kada više ljudi priča istovremeno postaje sve teže kod osoba sa oštećenim sluhom. Često se osjećaju isključeno iz razgovora.

Imate osjećaj da ljudi mumlaju
Kada sluh slabi, visoki tonovi govora (poput suglasnika S, T, Š) postaju teži za čuti. Govor drugih vam može zvučati kao mumlanje ili nerazgovijetno.

Čujete zvonjenje u ušima (tinitus)
Neprekidno zujanje, šuštanje ili pištanje u ušima može biti prvi znak oštećenja unutrašnjeg uha i ukazuje da treba posjetiti ljekara.

Izbjegavate razgovore jer vam postaju naporni
Ako osjećate umor nakon razgovora jer se konstantno trudite da razumijete šta ljudi govore – to je važan znak da treba provjeriti sluh.

Kada je vrijeme za posjetu specijalisti?
Ako ste se prepoznali u više od jedne od ovih situacija, najbolje je da zakažete pregled kod ORL specijaliste (otorinolaringologa) ili da uradite jednostavan test sluha u specijalizovanoj ordinaciji.

Rano otkrivanje problema omogućava pravovremeno liječenje, prilagođavanje ili korišćenje slušnih pomagala koja mogu značajno poboljšati svakodnevnu komunikaciju.

(Vijesti.me)

Nastavi čitati

Zdravlje

VJEČNA DILEMA! Da li je filtrirana voda zdravija od “ČESMOVAČE”?

Zagovornici tvrde da filtriranje vode može da donese brojne koristi, od uklanjanja toksina i patogena do smanjenja tvrdoće i poboljšanja njenog mirisa i ukusa.

Stoni filteri mogu da uklone supstance iz vode sa česme, ali da li su oni stvarno neophodni i mogu da li da načine nenamjernu štetu?

Ako može da bira, Šima Čin-Si izbjegava da pije vodu direktno sa česme.

Njen frižider kod kuće u Nortviču, u Velikoj Britaniji, gdje živi sa mladom porodicom, ima ugrađeni dispenzer za vodu koji je povezan na filter.

Kada je van kuće, uvijek pri ruci ima pouzdanu “samočišćeću” flašu za vodu, koja vodu steriliše ultraljubičastim čipom u njenom čepu.

– Filtrirana voda prosto ima bolji ukus. Mogu da namirišem hemikalije u vodi sa česme, a bogami i da ih okusim – kaže Čin-Si.

Za neke ljude ona je zbog te tvrdnje čudakinja, čak i za njenog vlastitog muža, koji je jednom na njoj izveo “slijepi test” (ispostavilo se da zaista umije da razlikuje filtriranu od nefiltrirane vode sa česme).

Ali pokazalo se da Čin-Si nije usamljena u takvim stavovima.

Kad je neprofitna Ekološka radna grupa sprovela anketu na 2.800 ljudi koji žive širom Amerike, polovina je rekla da je “česmovača” nebezbjedna za piće, a skoro 35 odsto njih filtriralo je vlastitu vodu.

Slično tome, na osnovu ankete iz 2023. godine na više od 500 ljudi u Velikoj Britaniji koju je sprovela švedska kompanija za filtere Tapvoter, 42 odsto njih “ne vjeruje vodi sa česme ili im se ne dopada njen ukus”.

Četvrtina ispitanika vjerovala je da voda sa njihove česme nije čista, sa kontaminantima, hemikalijama i bakterijama kao glavnim razlozima za zabrinutost.

Kao posljedica toga, više od polovine Londonaca (54 odsto) reklo je da koristi filter za vodu.

Vodeni filteri su, čini se, trenutno na vrhuncu popularnosti – posebno u Sjevernoj Americi, Evropi i Kini.

Godine 2022, vrijednost globalnog tržišta prečišćivača vode procjenjena je na 30 milijardi dolara, a očekuje se da će da poraste za više od sedam odsto do 2030. godine.

Zagovornici tvrde da filtriranje vode može da donese brojne koristi, od uklanjanja toksina i patogena do smanjenja tvrdoće i poboljšanja njenog mirisa i ukusa.

Ali da li je filtrirana voda stvarno zdravija za vas od vode sa česme?

Oni koji više vole da filtriraju vlastitu vodu, mogu da izaberu mnoštvo sistema za taj proces.

Filteri nalik bokalima, koji se postavljaju na samu česmu, stoni ili frižiderski prečišćivači i oni ispod sudopere, da navedemo samo neke.

Najprostiji koštaju svega nekoliko dolara, dok složeniji uređaji (zamislite sprave koje rade na vaj-faj prateći upotrebu vode i otkrivaju vodoinstalerske probleme) mogu da budu i četvorocifreni.

Vodeni filteri se dijele u dvije glavne grupe, kaže Kajl Postmas, koji nadgleda sertifikaciju filtera pri Nacionalnoj sanitarnoj fondaciji (NSF), nezavisnoj organizaciji za sertifikaciju u Mičigenu, u Americi.

– Oni sa tačke upotrebe filtriraju vodu neposredno prije nego što uđe u čašu, dok filteri sa tačke ulaska tretiraju vodu čim uđe u kuću ili zgradu – kaže Postmas.

Filteri se razlikuju i po tipu materijala od kojih su napravljeni i koriste razne tehnologije.

Apsorpcija, jonska razmjena, reverzna osmoza i mehanička separacija spadaju u popularnije koji razdvojili vodu od drugih molekula.

– Različiti filteri mogu da služe različitim ciljevima tretmana – kaže Detlef Knap, profesor građevinarstva na Državnom univerzitetu Sjeverne Karoline.

– Postoji mnogo različitih slojeva – dodaje.

Suština je da se sazna šta je u vašoj vodi i da li je potrebna njena obrada, a potom da se pronađu odgovarajući filteri za to, prenosi “b92”.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno