Postporođajna depresija tema je o kojoj se i dalje nedovoljno govori, a iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Banjaluka upozoravaju da roditelji ne bi trebalo da zanemaruju promjene raspoloženja, dugotrajnu tugu, iscrpljenost ili anksioznost nakon rođenja djeteta.

Zvanična statistika o broju žena koje se u Republici Srpskoj suočavaju sa postporođajnom depresijom trenutno ne postoji, ali prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, ovo stanje javlja se kod oko 15 odsto porodilja na globalnom nivou.

„Zbog stigme koja i dalje postoji, realan broj je vjerovatno veći“, kaže Anita Đuričić, specijalista medicinske psihologije u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Banjaluka.
U praksi se žene stručnjacima obraćaju u različitim periodima nakon porođaja. Neke pomoć potraže već tokom prvih sedmica, dok druge čekaju duže, nadajući se da će teškoće same proći.

„Vrlo često ih upravo članovi porodice ili partner ohrabre da potraže pomoć, jer same žene nerijetko oklijevaju, misle da će proći ili se stide priznati da nisu srećne u periodu koji društvo doživljava kao najljepši“, objašnjava Đuričić.

Važno je razlikovati takozvani „bebi bluz“ od postporođajne depresije
“Bebi bluz” je prolazno emocionalno stanje koje se javlja kod velikog broja porodilja i najčešće traje nekoliko dana do dvije sedmice.

„Bebi bluz nije dijagnoza, već prolazno emocionalno stanje, neka vrsta adaptacije na ogromnu promjenu koju porođaj i majčinstvo donose“, navodi Đuričić.

Sa druge strane, postporođajna depresija je kliničko stanje koje traje duže, simptomi su intenzivniji i mogu značajno uticati na svakodnevno funkcionisanje žene, njen odnos prema sebi, partneru i djetetu.

Među simptomima mogu biti izraženo depresivno raspoloženje, učestalo plakanje, osjećaj krivice i beznađa, negativne misli o sebi, problemi sa spavanjem, anksioznost, napadi panike, promjene apetita i izražena iscrpljenost.

„Ovo su simptomi koji se ne smiju zanemariti i koji uvijek traže stručnu procjenu“, ističe Đuričić.

Ni očevi nisu pošteđeni
Postporođajna depresija nije problem sa kojim se suočavaju isključivo žene. Može se javiti i kod očeva, ali se njihova emocionalna kriza često teže prepoznaje.

„Nedostatak sna, osjećaj preopterećenosti novim obavezama i odgovornošću, promjena dinamike u vezi i često osjećaj da su u drugom planu, mogu biti značajni faktori. Od muškaraca se očekuje da budu stub porodice i podrška, pa se njihova emocionalna kriza često previdi“, kaže Đuričić.

Poseban problem predstavlja pritisak okoline, koja od novih roditelja često očekuje da budu srećni i potpuno funkcionalni odmah nakon rođenja djeteta. Zbog toga majke, ali i očevi, nerijetko kriju da im je teško.

Iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Banjaluka zato upućuju apel roditeljima da pomoć potraže na vrijeme.

„Ukoliko primijetite da vam je teško, da tuga, iscrpljenost ili anksioznost traju duže od dvije sedmice ili postaju sve intenzivniji, nemojte to nositi sami i nemojte čekati da prođe samo od sebe. Obratite se psihologu ili psihijatru bez straha i bez stida“, poručuje Đuričić.

Postporođajna depresija, naglašava Đuričićeva, nije znak slabosti niti znači da je neko loša majka ili otac.

„To je stanje koje se uspješno liječi. Što se ranije prepozna i potraži pomoć, brži je i lakši put oporavka, kako za roditelja, tako i za dijete“, zaključuje ona.

Banjalučanka Dragana M: Potražila sam pomoć

Banjalučanka Dragana M, za BL portal priznaje da je zbog misli i osjećanja koje je imala nakon porođaja potražila stručnu pomoć i da to svima savjetuje.

“Dok si trudna svi te upozore da možda nećeš spavati kad se beba rodi, na grčeve, zubiće, ali niko da ćeš možda previše plakati, a nećeš znati zašto. Nisam imala crne misli, ali sam, s druge strane, stalno razmišljala da li sam ja stvarno dovoljno dobra i spremna za svoje dijete, kojem ništa nije nedostajalo. Bitno je o tome da se priča, da žene znaju da nisu same i da se kroz to prođe”, kaže Dragana za BL portal, te poručuje da rješenje postoji samo treba vremena i malo podrške.

Ujedno podsjeća da je prije nekih desetak dana, nedugo nakon rođenja djeteta, život izgubila i poznata Hrvatska influenserka Kristina Kovačević Hitrec, najpoznatija kao autorka popularne stranice “Mamin blog”. Iako u javnosti ne postoji zvanična potvrda da je uzrok smrti postporođajna depresija o čemu se u javnosti spekuliše, struka savjetuje da i na takve skučajeve treba upozoriti i da rješenje postoji.
BL portal

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  će u prvom dijelu dana biti sunčano i vrlo toplo vrijeme, dok se poslije podne i uveče očekuje naoblačenje od zapada ka istoku, koje će lokalno usloviti kratkotrajnu kišu i prolazne pljuskove sa grmljavinom, ali i jake udare vjetra i grad.

Jutro će biti pretežno vedro, na jugu uz prolaznu umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 16, na jugu do 22 stepena, a maksimalna od 31 do 36 stepeni Celzijusovih.

U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan pismenosti, a ove godine navršava se 60 godina otkako ga je Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) proglasila.

Prema najnovijim podacima UNESKO-a, najmanje 739 miliona ljudi starijih od 15 godina širom svijeta i dalje nema osnovne vještine pismenosti.

Ovogodišnji Međunarodni dan pismenosti obilježava se pod sloganom „Pismenost za ljude, planetu i prosperitet”, kojim UNESKO ukazuje na značaj pismenosti za uključivanje ljudi u društvo, održivi razvoj, bolje životne mogućnosti i ekonomski napredak.

Četvoro od 10 djece ne dostiže minimalni nivo čitanja
Podaci UNESKO-a pokazuju da, uprkos napretku ostvarenom tokom proteklih decenija, problem nepismenosti i dalje pogađa veliki broj ljudi.

Četvoro od 10 djece ne dostiže minimalni nivo sposobnosti čitanja, dok je tokom 2023. godine 272 miliona djece i adolescenata bilo van škole.

UNESKO upozorava da su pismenost i pristup obrazovanju od ključnog značaja za razvoj pojedinaca, ali i za napredak cijelih društava.

Skup organizuju UNESKO i Vlada Meksika, a biće posvećen razgovorima o napretku i izazovima u oblasti pismenosti, kao i konkretnim politikama i rješenjima za njeno unapređenje širom svijeta.

U okviru dvodnevnog programa biće održana i ceremonija dodjele šest međunarodnih nagrada UNESKO-a za pismenost, kojima se odaje priznanje istaknutim programima iz različitih dijelova svijeta.

Pismenost je osnovno ljudsko pravo
UNESKO ističe da je tokom proteklih šest decenija ostvaren značajan napredak, ali da pismenost i dalje predstavlja osnovno ljudsko pravo i jedan od ključnih preduslova za mir i održivi razvoj.

Međunarodni dan pismenosti UNESKO je proglasio 1966. godine, na 14. zasjedanju Generalne konferencije te organizacije.

Obilježava se 8. septembra kako bi se međunarodna zajednica podsjetila na značaj pismenosti za pojedince, zajednice i društva, piše Glas Srpske.