Connect with us

Društvo

Pet sela u Rudom potpuno odsječeno, kod Gacka voda duboka i do 10 metara

U Rudom je nivo rijeke Lim u opadanju, ali je voda potkopala lijevu kulu mosta za naselje Mrsovo, koji je sada neupotrebljiv za saobraćaj, rekao je za RTRS Jovica Vidaković, zamjenik načelnika Opštinskog kriznog štaba.

Naveo je da je veće drvo udarilo u most i srušilo ga.

– Potpuno je odsječeno pet sela, oko 50 domaćinstava, saobraćaj je potpuno obustavljen i pričinjena je velika materijalna šteta – istakao je predsjenik MZ Mrsovo Nebojša Vuković za RTRS. SELO Zamjenik načelnika opštine Jovica Vidaković za Srnu je rekao da se šteta procjenjuje na oko 500.000 KM.

Dodao je da su nadležne službe na terenu i osposobljavaju alternativne puteve kako bi moglo da se dopre do stanovnika Polinja.

Vidaković je naglasio da su u stalnom kontaktu sa Republičkom upravom civilne zaštite, čije su ekipe na terenu i pokušavaju da nađu rješenje kako bi se postavio montažni most.

On kaže da most za naselje Mrsovo neće moći da bude popravljen dok ne opadne vodostaj Lima.

Vidaković napominje da je nivo rijeke Lim opao za oko 1,3 metra u odnosu na juče i da je i dalje u blagom opadanju.

Na području Gacka stanje je najkritičnije u selu Zagradci, gdje je voda duboka i do 10 metara, mada vodostaj stagnira, a do glavne magistrale moguće je stići dugim pješačenjem neprohodnim putem, saopšteno je iz Republičke uprave civilne zaštite.

Iz Uprave navode da se ne zna kada će doći do povlačenja vode, jer su tu ublovi izvori ponornica.

Zbog obilnih padavina voda u gradskom vodovodu je zamućena pa iz preduzeća “Vodovod” pozivaju da se voda za piće obavezno prokuva.

Na području mjesne zajednice Fojnica stanje je stabilno, a pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice su u jutarnjim satima vratili namještaj u poplavljenim domaćinstvima.

Republička uprava civilne zaštite je poslala dva isušivača kako bi se isušile poplavljene prostorije.

U mjesnoj zajednici Avtovac nivo vode opada i stanje je stabilno, a najveće probleme predstavljaju presječene putne komunikacije.

U selu Lukovice voda je minimalno počela da se povlači, nivo vode stagnira, a oslobađanje puta, ako ne bude padavina, očekuje se za pet do šest dana, istakli su iz Republičke uprave Civilne zaštite.

U selu Danići nivo vode počeo je polako da opada, a alternativni put do sela je iz pravca Dulića, dok do sela Kazanci nema alternativnog puta, a postojeći će biti prohodan za dva, tri dana.

Iz Uprave civilne zaštite navode da u Gacku trenutno pada mokri snijeg koji se lijepi za tlo i dostigao je, zavisno od mjesta, i do 20 centimetara visine u seoskim područjima, a u gradu je oko 15 centimetara.

Sve putne komunikacije, kako lokalne koje čisti Javno preduzeće “Komus”, tako i regionalne koje održava preduzeće “Putevi”, za sada su prohodne i saobraćaj se odvija nesmetano.

Napajanje električnom energijom je uredno.

I Civilna zaštita i Vatrogasno-spasilačka jedinica i dalje su svoj režim rada uskladili sa trenutnom situacijom, uvedena su dežurstva 24 časa, a obilazak terena se vrši redovno, dodaju iz civilne zaštite.

Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović rekao je danas da se rijeka Drina postepeno povlači sa zaplavljenih naselja i oraničnih površina u Zvorniku, te da je grad izuzetno odgovorno postupio prethodnih dana u pomaganju i spašavanju građana iz poplavljenih područja.

Novitović je, nakon obilaska poplavljenih područja sa zamjenikom gradonačelnika Zvornika Bojanom Ivanovićem, istakao da su preduzete sve preventivne mjere, angažovana Služba civilne zaštite, Profesionalna vatrogasno spasilačka jedinica, komunalna i druga preduzeća, a sve s ciljem da se smanji nagli prodor vode u ugrožena naselja.

On je dodao da je Ivanović sa odgovarajućim sužbama svakoga dana i noću bio na terenu, preduzimao i rukovodio sve mjere koje su predviđene Planom odbrane od poplava u ovoj lokalnoj zajednici, čime su znatno smanjene posljedice obilnih padavina.

Novitović je rekao da je neprestalno praćena situacija, dotok vode u akumulacije, kao i protoci u slivu Drine na poručju Bajine Bašte, Višegrada i Zvornika.

-Povezali smo u sistem zaštite i spasavanja i građane, lokalnu zajednicu, republičke organizacije i Vladu Republike Srpske – naveo je Novitović.

Dodao je da su se slušale i sugestije predsjednika Republike i Vlade Srpske, ali i građana za sve one specifičnosti lokalne zajednice ili mikroprostora kako bi se na najbolji način prošlo kroz ovu situaciju.

Ivanović je rekao da je danas situacija nešto bolja i da očekuje da u narednom periodu dođe do stagnacije vodostaja.

-Što se tiče Gradske uprave i naših službi, mi smo danonoćno na terenu, gdje pomažemo našem stanovništvu. Zahvaljujući pravovremenim informacijama, imali smo vremena da reagujemo, organizujemo i pomognemo iznošenje namještaja, dostavimo vreće sa pijeskom i preduzmemo druge mjere tako da bi šteta sigurno bila veća da se nije intervenisalo pravovremeno – rekao je Ivanović.

Zamjenik gradonačelnika najavio je da će, ukoliko rijeka Drina ne bude više rasla, biti preduzete mjere na sanaciji posljedica poplave.

-Dostavićemo pumpe da se izbaci voda iz podruma i garaža, organizovati sprovođenje dezinfekcije, čišćenje ulica i ostalih površina, a već u ponedjeljak, 23. januara, počeće da radi gradska Komisija za procjenu štete – rekao je Ivanović.

On je naglasio da će se u narednom morati iznaći sredstva da se uradi obaloutvrda na plavnom dijelu Drine, kako stanovnici u ovih 50 kuća ne bi morali da strahuju svaki put kada pada jača kiša i da se više ne dešavaju poplave.

Krizni štab za vanredne situacije grada Zvornika saopštio je danas da se voda povukla iz većine od 10 stambenih objekata u karakajskom naselju Terminal i vikend-naselju Srednji Šepak.

Voda se postepeno povlači i sa poljoprivrednog zemljišta u Roćeviću, Šepku i Tršiću.

Protok na Hidroelektrani Mali Zvornik iznosi 1.888 metara kubnih u sekundi, dok je dotok 1.830 metara kubnih u sekundi.

Maksimalni protok Drine zabilježen je u toku noći između 19. i 20. januara, kada je iznosio 2.390 metara kubnih u sekundi.

Rijeka Hoča se povukla u korito, a uobičajeni protok ima i rijeka Sapna.

Iz Gradske uprave Zvornik navode da će obezbijediti pumpe za izbacivanje vode iz podrumskih prostorija i garaža, isušivače, dezifekciju prostorija u koje je voda ušla, čišćenje ulica i dvorišta, a već od ponedjeljka Komisija za procjenu štete obilaziće teren radi utvrđivanja posljedica poplave.

U saopštenju se dodaje da će Grad Zvornik nastojati da u saradnji sa Vladom Republike Srpske pruži pomoć građanima u saniranju štete koju su pretrpili, a koja je, zahvaljujući pravovremenom reagovanju nadležnih ublažena i znatno manja nego da nije bilo preventivnih mjera.

Pripadnici Službe civilne zaštite sa rezervnim sastavom i Profesionalne vatrogasno spasilačke jedinice nastavljaju da dežuraju radi preventivnog djelovanja.

Related Topics:

Društvo

ZADUŽENJE PO SVAKU CIJENU: Zašto Republika Srpska plaća najviše kamate u regionu?

Republika Srpska pri zaduživanju emisijama obveznica plaća izuzetno visoke kamate u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine, Hrvatsku, Crnu Goru i mnoge druge zemlje.

To nije čudno ako se u obzir uzme da raspon kamatnih stopa odražava faktore kao što su kreditni rejting, opšti ekonomski uslovi, inflacija, kao i investitorova percepcija rizika.

Najnoviji primjer zaduženja je od 5. maja kada se Srpska zadužila na berzi 120 miliona KM kroz dvije emisije obveznica.

Prvom aukcijom Vlada se zadužila duplo više nego što je planirala. Plan je bio da se zaduži 50 miliona KM, ali su prihvaćene skoro sve pristigle ponude pa je zaduženje 110 miliona KM, uz kamatu od 5,5 odsto, dok je rok dospijeća obveznica pet godina. 76. emisijom obveznica do sada, Vlada se zadužila još 10,28 miliona KM po kamatnoj stopi od 5,95 odsto, a rok dospijeća obveznica je 10 godina.

Pritisak i potreba za novcem
– Situacija oko kamata na obveznice zavisi od ponude i potražnje novca i povjerenja davalaca kapitala i novca onome ko emituje obveznice. Tu ne možete biti sigurni da li ste ispravno postupili u smislu kamate. Problem je što je Republika Srpska otišla na berzu u Beč, a potom u London sa kamatom koja je već bila definisana na 5 odsto. Kad trebaju pare, onda podignu čak i na 6 odsto. Time su na neki način pokazali da je to neka referentna cijena koja se ustanovila u Republici Srpskoj – rekao je ekonomista Zoran Pavlović.

Dodao je da u Federaciji gdje nije bio toliki pritistak i potreba za novcem, nisu davali tako visoke kamate i zbog toga je uobičajeno bilo da kamata u Federaciji bude od 3 do 4 odsto, a u Republici Srpskoj između 5 i 6 odsto.

– U Ministarstvu finansija, kada žele da dođu do novca koga u tom momentu nemaju, a zbog političke situacije, išli na varijantu da dižu kamatu na obveznice i da na taj način budu sigurni da se prikupiti sredstva. Ono što se dešava, a to je da imate poziciju da potražujete novac, da pustite obvezice, a da ih niko ne kupi. A to je onda najveća nezgoda ili blam onoga koji želi da obveznice plasira na tržištu. Zbog toga je situacija takva da, Republika Srpska, vjerovatno zbog toga što s jedne strane ima manji privredni potencijal nego Federacija, što na neki način je i više zadužena po glavi stanovnika od Federacije, Ministarstvo finansija je zaključilo da mora ići sa većom kamatom da bi privukli sredstva ili obezbijedili sredstva za ono što treba da finansiraju u svom redovnom radu – objasnio je Pavlović.

Dodao je da se “odomaćilo” to da je Republika Srpska u poziciji da plaća više, i kad ne bi to radila, vjerovatno ne bi bilo interesa u toj mjeri za plasman obveznica, a “oni neće da dođu u situaciju da im nedostajuća sredstva koja su pokušali da prikupe preko berze, ne budu uplaćena”.

Primjeri iz okruženja
Na primjer 25. marta održana je 60. aukcija obveznica Federacije BiH, a radi se o petogodišnjim obveznicama sa datumom dospijeća 26. marta 2030. godine. U sklopu 10 transakcija, metodom višestrukih cijena, upisano je ukupno 50.000 obveznica, po ponderisanoj prosječnoj prihvaćenoj cijeni 99,7927 uz kamatnu stopu 3,2455 posto, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 49.896.390 KM.

S druge strane na primjer u Hrvatskoj građani su krajem februara i početkom marta mogli kupiti dvogodišnje državne obveznice, uz minimalni ulog od 500 eura i minimalnu kamatnu stopu 2,6 posto, a svi koji zadrže obveznice do dospijeća dobiće dodatnih 50 eura, bez obzira na visinu uplate.

Često se kao primjer navodi 2020. godina kada je Hrvatska emitovala evroobveznice s rokom dospijeća od 11 godina, sa kamatom od 1,5 odsto, dok su ove godine evroobveznice dospijeća 2037. godine izdane u ukupnom nominalnom iznosu od 2 milijarde evra uz godišnju kamatnu stopu od 3,25 odsto

Da je veliko povjerenje investitora u Crnu Goru pokazalo se i danas. Uspjeli smo da po najpovoljnijim mogućim uslovima obezbijedimo novac na međunarodnom tržištu, da bi država vratila stare pozajmice od preko 800 miliona eura, koje ovoj Vladi stižu na naplatu do kraja 2025. godine – objavila je Vlada Crne Gore 25. marta.

Dodali su da je Ministarstvo finansija uspješno realizovalo emisiju državnih obveznica u iznosu od 850 miliona evra, s rokom dospijeća od 7 godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto.

Preživljavanje
Komentarišući razliku u kamatama koje plaća Srpska sa ovim primjerima iz okruženja Pavlović je rekao: “Ako imate privrednu aktivnost koja donosi poreske prihode, koji su stabilni i sigurni, i ako niste u velikoj potrebi za novcem, onda dajete nižu kamatu, jer to u prevodu znači da ste na neki način u mogućnosti da preživite i bez tih para. Ne morate po svaku cijenu da platite takav neki iznos koji je veći nego što je uobičajeno”.

– Ali, pošto je politička situacija komplikovana u Republici Srpskoj, pošto investitori ne vole da finansiraju nijedan biznis koji ima rizik u sebi, bez obzira možda je to i Republika Srpska kao entitet, onda da bi bili sigurni u Ministarstvu finansija da će prikupiti potrebna sredstva, su između ostalog i zato išli na varijantu da daju veću kamatu nego što je ona uobičajena – rekao je on.

Dodao je i da su emitovane i štedne obveznice što je dalo neki rezultat.

– Republika Srpska traži sredstva za potrebe finansiranja svog rada, ali ne radi dovoljno na tome da se pokaže koliko i kako privreda može da se ojača, jer bez dobre privrede i prihoda po tom osnovu, direktnih poreza, a troškovi vam se nameću po osnovu raznih presuda, neracionalnog trošenja dolazite u poziciju da praktično se finansirate iz kredita, a to je jedna od najgorih varijanti. Kao kada biste ušli u finansiranje stana koju hoćete da kupite, a ostanete bez posla ili potrošite novac koji treba da platite kao ratu na odlazak za godišnji odmor – rekao je Pavlović.

Istakao je da je potreban ozbiljniji pristup finansiranju potreba budžeta.

– Osnov bilo koje ekonomije je smanjivanje troškova i nepotrebnih gubitaka koji su se očigledno pojavili sa tim presudama koje sada jako opterećuju budžet. Mislim da politika zaduživanja i vraćanja nije dobra u Republici Srpskoj – dodao je on.

Nastavi čitati

Društvo

SLAVE PROŠLE, CIJENE PALE! Pogledajte koliko košta prasetina

Kako je prošao Đurđevdan, tako je krenula i da pada cijena žive vage prasića u Srpskoj.

Ovih dana, prasići preko oglasa mogu da se kupe i po 7 KM, mada se, trenutno, njihova prosječna cijena kreće oko 8-9 KM.
A uoči Đurđevdana, kilogram je kod preprodavaca išao i do 12 KM. U tom periodu, kilogram žive vage kod farmera kretao između 9 i 10 KM.
U Udruženju uzgajivača svinaj Srpske ističu da je praksa da cijena kreće da pada poslije Đurđevdana.

– Za nekih desetak dana, kilogram žive vage će, u prosjeku, koštati oko 7 KM. Razlog pojeftinjenja je to što pada interes za ovom robom, odnosno potražnja – kaže predsjednik pomenutog udruženja Mišo maljčić.

Prema njegovim riječima, cijene prasića neće rasti sve do ljeta, odnosno, tamo negdje do jula.

– Kad dođe dijaspora i kad krene vrijeme slavlja, za očekivati je i da će cijena prasića ponovo početi da raste. Njihovu cijenu, u prvom redu, diktira odnos ponude i tražnje, te činjenica da na našem tržištu nema dovoljno prasića. Naime, uzgojem malo ko želi da se bavi, a pretjeran uvoz ranijih godina učinio je svoje – objašnjava Maljčić za SrpskaInfo.

Podsjetimo, prije dva mjeseca kilogram žive vage u prosjeku je koštao 6, a prije mjesec dana 8 KM.

Nije teško zaključiti da su prasići za samo dva mjeseca poskupjeli za skoro duplo.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano, u drugom dijelu dana mogući PLJUSKOVI!

U nedjelju, 11. maja 2025. godine, očekuje se pretežno sunčano vrijeme uz postepeno naoblačenje tokom dana. U poslijepodnevnim i večernjim časovima lokalni pljuskovi mogući su u centralnim, istočnim i zapadnim krajevima Bosne, kao i na sjeveru Hercegovine.

Vjetar će biti slab do umjeren. U Hercegovini i jugozapadnim predjelima Bosne duvaće zapadni i jugozapadni vjetar, dok će u ostalim krajevima prevladavati sjeverni i sjeveroistočni smjerovi.

Jutarnje temperature kretaće se između 6 i 12 stepeni Celzijusa, na jugu do 14 °C. Dnevne temperature biće u rasponu od 16 do 22 °C, dok će na jugu zemlje dostići i do 26 °C.

Građanima se preporučuje da iskoriste sunčano prijepodne, ali i da budu spremni na moguće pljuskove u drugom dijelu dana.

Nastavi čitati

Aktuelno