Connect with us

Društvo

Pet sela u Rudom potpuno odsječeno, kod Gacka voda duboka i do 10 metara

U Rudom je nivo rijeke Lim u opadanju, ali je voda potkopala lijevu kulu mosta za naselje Mrsovo, koji je sada neupotrebljiv za saobraćaj, rekao je za RTRS Jovica Vidaković, zamjenik načelnika Opštinskog kriznog štaba.

Naveo je da je veće drvo udarilo u most i srušilo ga.

– Potpuno je odsječeno pet sela, oko 50 domaćinstava, saobraćaj je potpuno obustavljen i pričinjena je velika materijalna šteta – istakao je predsjenik MZ Mrsovo Nebojša Vuković za RTRS. SELO Zamjenik načelnika opštine Jovica Vidaković za Srnu je rekao da se šteta procjenjuje na oko 500.000 KM.

Dodao je da su nadležne službe na terenu i osposobljavaju alternativne puteve kako bi moglo da se dopre do stanovnika Polinja.

Vidaković je naglasio da su u stalnom kontaktu sa Republičkom upravom civilne zaštite, čije su ekipe na terenu i pokušavaju da nađu rješenje kako bi se postavio montažni most.

On kaže da most za naselje Mrsovo neće moći da bude popravljen dok ne opadne vodostaj Lima.

Vidaković napominje da je nivo rijeke Lim opao za oko 1,3 metra u odnosu na juče i da je i dalje u blagom opadanju.

Na području Gacka stanje je najkritičnije u selu Zagradci, gdje je voda duboka i do 10 metara, mada vodostaj stagnira, a do glavne magistrale moguće je stići dugim pješačenjem neprohodnim putem, saopšteno je iz Republičke uprave civilne zaštite.

Iz Uprave navode da se ne zna kada će doći do povlačenja vode, jer su tu ublovi izvori ponornica.

Zbog obilnih padavina voda u gradskom vodovodu je zamućena pa iz preduzeća “Vodovod” pozivaju da se voda za piće obavezno prokuva.

Na području mjesne zajednice Fojnica stanje je stabilno, a pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice su u jutarnjim satima vratili namještaj u poplavljenim domaćinstvima.

Republička uprava civilne zaštite je poslala dva isušivača kako bi se isušile poplavljene prostorije.

U mjesnoj zajednici Avtovac nivo vode opada i stanje je stabilno, a najveće probleme predstavljaju presječene putne komunikacije.

U selu Lukovice voda je minimalno počela da se povlači, nivo vode stagnira, a oslobađanje puta, ako ne bude padavina, očekuje se za pet do šest dana, istakli su iz Republičke uprave Civilne zaštite.

U selu Danići nivo vode počeo je polako da opada, a alternativni put do sela je iz pravca Dulića, dok do sela Kazanci nema alternativnog puta, a postojeći će biti prohodan za dva, tri dana.

Iz Uprave civilne zaštite navode da u Gacku trenutno pada mokri snijeg koji se lijepi za tlo i dostigao je, zavisno od mjesta, i do 20 centimetara visine u seoskim područjima, a u gradu je oko 15 centimetara.

Sve putne komunikacije, kako lokalne koje čisti Javno preduzeće “Komus”, tako i regionalne koje održava preduzeće “Putevi”, za sada su prohodne i saobraćaj se odvija nesmetano.

Napajanje električnom energijom je uredno.

I Civilna zaštita i Vatrogasno-spasilačka jedinica i dalje su svoj režim rada uskladili sa trenutnom situacijom, uvedena su dežurstva 24 časa, a obilazak terena se vrši redovno, dodaju iz civilne zaštite.

Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović rekao je danas da se rijeka Drina postepeno povlači sa zaplavljenih naselja i oraničnih površina u Zvorniku, te da je grad izuzetno odgovorno postupio prethodnih dana u pomaganju i spašavanju građana iz poplavljenih područja.

Novitović je, nakon obilaska poplavljenih područja sa zamjenikom gradonačelnika Zvornika Bojanom Ivanovićem, istakao da su preduzete sve preventivne mjere, angažovana Služba civilne zaštite, Profesionalna vatrogasno spasilačka jedinica, komunalna i druga preduzeća, a sve s ciljem da se smanji nagli prodor vode u ugrožena naselja.

On je dodao da je Ivanović sa odgovarajućim sužbama svakoga dana i noću bio na terenu, preduzimao i rukovodio sve mjere koje su predviđene Planom odbrane od poplava u ovoj lokalnoj zajednici, čime su znatno smanjene posljedice obilnih padavina.

Novitović je rekao da je neprestalno praćena situacija, dotok vode u akumulacije, kao i protoci u slivu Drine na poručju Bajine Bašte, Višegrada i Zvornika.

-Povezali smo u sistem zaštite i spasavanja i građane, lokalnu zajednicu, republičke organizacije i Vladu Republike Srpske – naveo je Novitović.

Dodao je da su se slušale i sugestije predsjednika Republike i Vlade Srpske, ali i građana za sve one specifičnosti lokalne zajednice ili mikroprostora kako bi se na najbolji način prošlo kroz ovu situaciju.

Ivanović je rekao da je danas situacija nešto bolja i da očekuje da u narednom periodu dođe do stagnacije vodostaja.

-Što se tiče Gradske uprave i naših službi, mi smo danonoćno na terenu, gdje pomažemo našem stanovništvu. Zahvaljujući pravovremenim informacijama, imali smo vremena da reagujemo, organizujemo i pomognemo iznošenje namještaja, dostavimo vreće sa pijeskom i preduzmemo druge mjere tako da bi šteta sigurno bila veća da se nije intervenisalo pravovremeno – rekao je Ivanović.

Zamjenik gradonačelnika najavio je da će, ukoliko rijeka Drina ne bude više rasla, biti preduzete mjere na sanaciji posljedica poplave.

-Dostavićemo pumpe da se izbaci voda iz podruma i garaža, organizovati sprovođenje dezinfekcije, čišćenje ulica i ostalih površina, a već u ponedjeljak, 23. januara, počeće da radi gradska Komisija za procjenu štete – rekao je Ivanović.

On je naglasio da će se u narednom morati iznaći sredstva da se uradi obaloutvrda na plavnom dijelu Drine, kako stanovnici u ovih 50 kuća ne bi morali da strahuju svaki put kada pada jača kiša i da se više ne dešavaju poplave.

Krizni štab za vanredne situacije grada Zvornika saopštio je danas da se voda povukla iz većine od 10 stambenih objekata u karakajskom naselju Terminal i vikend-naselju Srednji Šepak.

Voda se postepeno povlači i sa poljoprivrednog zemljišta u Roćeviću, Šepku i Tršiću.

Protok na Hidroelektrani Mali Zvornik iznosi 1.888 metara kubnih u sekundi, dok je dotok 1.830 metara kubnih u sekundi.

Maksimalni protok Drine zabilježen je u toku noći između 19. i 20. januara, kada je iznosio 2.390 metara kubnih u sekundi.

Rijeka Hoča se povukla u korito, a uobičajeni protok ima i rijeka Sapna.

Iz Gradske uprave Zvornik navode da će obezbijediti pumpe za izbacivanje vode iz podrumskih prostorija i garaža, isušivače, dezifekciju prostorija u koje je voda ušla, čišćenje ulica i dvorišta, a već od ponedjeljka Komisija za procjenu štete obilaziće teren radi utvrđivanja posljedica poplave.

U saopštenju se dodaje da će Grad Zvornik nastojati da u saradnji sa Vladom Republike Srpske pruži pomoć građanima u saniranju štete koju su pretrpili, a koja je, zahvaljujući pravovremenom reagovanju nadležnih ublažena i znatno manja nego da nije bilo preventivnih mjera.

Pripadnici Službe civilne zaštite sa rezervnim sastavom i Profesionalne vatrogasno spasilačke jedinice nastavljaju da dežuraju radi preventivnog djelovanja.

Društvo

NAJLJEPŠE VIJESTI! U Srpskoj rođena 21 beba

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođena je 21 beba, od čega 11 djevojčica i 10 dječaka, potvrđeno je Srni u porodilištima.

Šest beba rođeno je u banjalučkom porodilištu, po tri u Prijedoru, Doboju, Gradišci i Istočnom Sarajevu, dvije u Bijeljini i jedna u Trebinju.

U Banjaluci su rođene dvije djevojčice i četiri dječaka, u Prijedoru, Doboju i Gradišci po dvije djevojčice i jedan dječak, u Istočnom Sarajevu tri dječaka, u Bijeljini dvije djevojčice i u Trebinju jedna djevojčica.

Poroda nije bilo u porodilištima u Foči, Nevesinju i Zvorniku.

Nastavi čitati

Društvo

OVAJ CVIJET BLAGOSLOVILA JE BOGORODICA! Na Vaskrs ga obavezno unesite u kuću!

Nema kuće koja u svom dvorištu nijе imala drvo jorgovana.

Koliko je važno ovo drvo i njegov cvijet govori i činjenica da ga je blagoslovila Bogorodica.
Njеžni i umilni miris ovе rajskе biljkе, samo jе jеdan od razloga zašto jе ovo divno drvo toliko popularno.
Mnogi ćе sе obradovati kada saznaju da jе jorgovan vеoma izdržljiva biljka, iako djеlujе nеžno i еlеgantno. Nijе mu potrеbna posеbna njеga i poprilično lako uspijeva, a porеd prеpoznatljivog plavog, odnosno lila cvеijta, postojе i njеžni rozе, kao i bijеli jorgovan koji su jеdnako lijеpi i mirisni.

Jorgovan jе cvijеt koji sе unosi u kuću za Vaskrs.

Pojеdinе sortе jorgovana počinju sa cvjetanjеm vеć polovinom aprila. Postojе i vrstе kojе cvjеtaju krajеm aprila pa čak i do srеdinе maja. Takvе vrstе imaju produžеno cvjetanjе i njihovi su cvijеtovi sami po sеbi kvalitеtni.
Jеdini posao oko ovе biljkе jеstе orеzivanjе, kojе sе obavlja onda kada sе cvjetanjе završi. Orеzivanjеm, biljka sе podstičе da izbacujе novе, mladе izdankе boljеg kvalitеta.

Jorgovan je otporan i lako se gaji

Postoji nekoliko tipova jorgovana (latinsko ime Syringa vulgaris) koji se mogu razlikovati oblikom i nijansom kao i punoćom cvijeta. Za razliku od hibrida koji imaju proširene cvjetove tamnije boje i krupnije cvasti onaj starinski ima jednostavnije i sitnije cvjetove. Pored klasičnog plavog tj lila jorgovana postoji i bijeli varijetet ove ukrasne biljke koja se lako gaji. Kako se navodi na sajtu agromedia.rs jorgovan je toliko izdržljiv da će se brzo oporaviti i kada vam se učini da je nepovratno uništen. Zato, ukoliko gajite jorgovan, on će ponovo cvjetati i mnogo puta dati veliki broj izdanaka.

Nekada se dešava da listovi jorgovana dobiju određena oboljenja kao što je pepelnica i ti listovi budu oštećeni. Ipak to ne mora da vas brine, biljka će svake godine ponovo izrasti.

Dužina cvjetanja zavisi od sadnice

Jorgovan cvjeta u rano proljeće kao jedna od prvih cvjetajućih vrsta. Može se gajiti kao samonikla ali su za sadnju dostupni i kvalitetni hibridi jorgovana. Takve vrste imaju produženo cvjetanje i njihovi su cvjetovi sami po sebi kvalitetni. U Holandiji se takav jorgovan gaji kao vrsta za rezani cvijet. U zavisnosti od vrste biljke, cvjetanje može početi već početkom aprila. Takođe, postoje jorgovani koji cvjetaju krajem aprila pa čak i do sredine maja. Nakon cvjetanja ostaje lijep zeleni žbun koji je sam po tebi dekorativan.

Orežite jorgovan kad precvjeta

Svake godine nakon cvjetanja jorgovan treba orezati kako bi se biljka podstakla da daje mlade, kvalitetne izdanke koji će se formirati tako da na vrhu imaju dva pupoljka. Samo iz takvih pupoljaka formiraće se dogodine lijepi cvjetovi krupne stojeće cvasti. Čak i da ne uradite orezivanje jorgovan će i dogodine cvjetati, ali sitnijim, manjim i savijenim cvastima.

Koristan je na klizištima i kosinama

Treba znati da je jorgovan blizak rođak masline i jasena i drugih vrsta koje se kod nas mogu gajiti kao zasebne biljke ili se mogu naći u prirodi. Međutim osim toga što je cvijetno dekorativan, jorgovan se može koristiti za sađenje na mjestima na kojima se nalaze kosine, škarpe ili useci, a može biti koristan ukoliko na nekom dijelu svog imanja imate klizište. Njegov korijenov sistem je izuzetno jak i razgranat te se može koristiti kao vrsta za rekultivaciju ili zaustavljanje osipanja zemljišta. Stoga je preporuka da na ovakvim terenima posadite jorgovan.

Lijepe su žive ograde i bordure od jorgovana

Treba napomenuti da je jorgovan veoma pogodan za gajenje različitih živih ograda ili baštenskih bordura. Ova biljka nije zahtjevna kada je riječ o uslovima za gajenje, tako da će uspjeti i u posudi. Ako se odlučite za gajenje jorgovana, možete ga posaditi u nekom dijelu vrta, u zemlju ili u lonac i kombinovati sa drugim biljkama.

Pored toga što je prvenstveno dekorativna biljka, on spada i u ljekovite vrste. Njegovi listovi i cvjetovi se mogu koristiti za različite pripravke, te je zbog toga veoma cijenjen. Osim toga, sjeme koje ostane nakon cvjeta koristi se u različite medicinske svrhe, prenosi Žena.blic.rs.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA SE RADI sa jajetom ČUVARKUĆOM od prošle godine

Simbol Vaskrsa su ofarbana jaja, jer se vjeruje da je jaje koje je Bogorodica donijela na Hristov grob postalo crveno, pošto su nevjernici smatrali da će on oživjeti ukoliko jaje pocrveni.

Zato se ona mahom farbaju tom bojom, naročito prvo, koje ima veliki značaj u našoj kulturi, ono čuva dom i porodicu do naredne godine, tj. Vaskrsa.

Jajetu se od najstarijih vremena pridavala velika pažnja jer se vjerovalo da je svijet nastao upravo iz njega. U hrišćanstvu se jaje smatra simbolom života jer asocira na buđenje prirode, bujanje vegetacije, rađanje i plodnost.

Prvo jaje se farba u crvenu boju i zove se čuvarkuća. Čuva se u kući do uoči Đurđevdana, kada se sa raznim biljem stavi u vodu da prenoći. Ujutru se svi ukućani umiju tom vodom da budu zdravi i rumeni kao jaje, a onda se čuvarkuća nosi u vinograd, jer se vjeruje da štiti od grada.

Čuvarkuća može da se čuva i u kući, sve do naredne godine, kada se boji novo jer se vjeruje da čuva kuću od spoljnih nesreća. Može se reći da je ono “najvažnije” uskršnje jaje jer štiti ukućane od bolesti i zla.

Običaj je da se čuvarkuća u Vaskršnje jutro stavi u činiju sa vodom u koju su potopljeni i bosiljak, zdravac i dren. Tom vodom umivali bi se ukućani, naročito djeca, kako bi bili zdravi i rumeni. Običaj je, takođe, da se na uskršnje jutro djeca “pomiluju” crvenim jajetom po čelu kako bi bila zdrava, a ovaj čin istovremeno simbolizuje krštenje.

Stara čuvarkuća bacala bi se na Veliki petak preko krova kuće, ili bi se često zakopavala u dvorište, polje ili vinograd jer se vjerovalo da štiti usjeve od grada i štetočina. Neko je baca i u rijeku, da odnese sva zla i nesreće koje su pale na njega, umjesto na kuću koju je sačuvao.

Vjeruje se da čuvarkuća donosi blagostanje i sreću u dom, pa je mnogi čuvaju u posebnim ukrasnim posudama.

U nekim krajevima djeci trljaju obraze tim jajetom, da budu rumena i zdrava.

U drugim krajevima se zakopava u zemlju – u dvorište, baštu, vinograd ili u zemlju negdje u blizini.

Treći običaji nalažu da bi to jaje trebalo da se pusti niz rijeku, da voda odnese zlo, bolesti i nesreću koje je čuvarkuća “prihvatila” umjesto ukućana.

Nastavi čitati

Aktuelno