Moskva bi željela da razumio je šta podrazumjeva izjava američkog predsjednika Donalda Trampa o roku od 50 dana da se okonča ukrajinska kriza, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, podsjećajući da je američki lider više puta navodio različite vremenske rokove za to.

”Nekad je bilo 24 sata, nekada sto dana, prošli smo kroz sve to i zaista želimo da razumijemo šta motiviše predsjednika Sjedinjenih Američkih Država”, rekao je Lavrov novinarima nakon sastanka Savjeta ministara spoljnih poslova ŠOS-a (Šangajske organizacije za saradnju), prenosi TASS.

Tramp je izjavio da će Sjedinjene Američke Države uvesti 100 odsto carine na rusku robu i sekundarne sankcije Rusiji i njenim trgovinskim partnerima ako Moskva i Kijev ne postignu dogovor o rješavanju oružanog sukoba u roku od oko 50 dana, prenosi Tanjug.

U intervjuu za Bi-Bi-Si (BBC) Tramp je rekao da je razočaran ruskim liderom Vladimirom Putinom, ali da “još nije završio sa njim”.

Prema Trampovim riječima, sporazum o rješavanju ukrajinskog sukoba bio je blizu potpisivanja četiri puta, ali i da gotovo nikome u svjetskoj politici ne vjeruje, uključujući i Putina.

Njemačkoj nedostaju vaspitači, socijalni radnici, njegovatelji i prodavci, ali i mnogi drugi profili kvalifikovane radne snage. Situacija će se brzo pogoršati, upozorava Institut za njemačku privredu (IW) u novoj studiji.

IW procjenjuje da će se deficit dodatno povećati i da će do 2028. broj nepopunjenih radnih mjesta skočiti na oko 768.000, u odnosu na 487.000 prošle godine, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

“Glavni razlog su demografske promjene. Mnogi ljudi će otići u penziju u narednim godinama”, rekao je autor studije Jurek Tideman.

Odlazak najbrojnije generacije, takozvanih bejbi bumera, dodatno pojačava pritisak na zaposlene u brojnim zanimanjima.

“Ako ne uspijemo da ublažimo ovaj manjak, sve više ljudi će ga svakim danom osjećati”, upozorio je Tideman.

Na primjer, kada nema mjesta u vrtićima ili domovima za stare, zaposleni ne mogu da produže svoje radno vrijeme kako bi se prilagodili, jer moraju da se brinu i o svojim porodicama.

Procjena trendova na tržištu rada za 1.300 zanimanja zasnovana je na analizi podataka iz 2023. godine i kretanja iz prethodnih godina. Najveći manjak se očekuje među prodavcima – broj otvorenih i nepopunjenih radnih mjesta mogao bi da poraste sa 12.900 na 40.470. Premalo mladih odlučuje se za upis u srednje stručne škole, navodi Tideman.

Na drugom mjestu su vaspitači, kojih će nedostajati oko 30.800, a slijede socijalni radnici i pedagozi – sa više od 21.150 otvorenih mjesta. Do 2028. godine očekuje se da će nedostajati i oko 21.350 zdravstvenih radnika.

Autori studije predviđaju da će broj zaposlenih najviše porasti upravo među vaspitačima – za oko 143.400 do 2028. godine. Međutim, ni taj rast neće biti dovoljan da se zadovolji tražnja.

Značajan porast, oko 26 odsto, očekuje se i kod IT zanimanja, prije svega zbog ubrzane digitalizacije.

Institut predviđa i najveći pad broja kvalifikovanih radnika u metalskoj industriji – za gotovo 161.200 do 2028. godine. Takođe, očekuje se i smanjenje broja zaposlenih u bankarskom sektoru za oko 56.300, jer banke zatvaraju šalter sale i uvode automatizaciju, prenosi Telegraf.

Po principu “brigo moja, pređi na drugoga”, bh. političari su, uglavnom, izignorisali to što za nešto više od dvije sedmice SAD uvode carine od 30 odsto na sve proizvode iz BiH, a što će, kako se očekuje, najviše uzdrmati domaću vojnu industriju, pošto su njeni proizvodi, vrijedni oko 136 miliona maraka, prošle godine otišli “preko bare”.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH, koji se odnose na izvoz u SAD, pokazuju da smo im u 2024. eksploziva, pirotehničkih, te srodnih proizvoda, poslali u vrijednosti od 20,8 miliona maraka, a oružja i municije oko 115,5 miliona KM.

Koliko nam je, kada je spoljnotrgovinska razmjena s Amerikancima u pitanju, bitna namjenska industrija, pokazuje i podatak da je naš ukupan izvoz lani iznosio 234,5 miliona KM, od čega se, dakle, 136 miliona KM odnosi na naoružanje.

Prije sedam dana je, kada je SAD otkrila karte, reagovao ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, rekavši da su kadrovi “trojke” iz isključivo politikantskih razloga na različite načine sabotirali inicijativu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o uvođenju nulte carinske stope na uvoz proizvoda iz SAD u BiH.

Nakon te izjave, većina zvaničnika na nivou BiH se ućutala, a ovaj problem više niko gotovo i ne spominje. U međuvremenu – 1. avgust samo što nije.

Almin Mališević, sekretar Grupacije namjenske industrije u FBiH Privredne komore FBiH, kaže da ne vidi konkretne korake koje je BiH preduzela u vezi sa ovim problemom.

“Prvi osmi će brzo doći i sva roba koja bude išla u SAD će imati tu carinu. Najveći izvoz odnosi se upravo na naoružanje i vojnu opremu. Kompanije traže neka alternativna tržišta, vjerujem da će svi u svojim poslovnim strategijama to morati uraditi. Američko će sigurno biti ugroženo u ovim narednim mjesecima”, rekao je Mališević za “Nezavisne novine”.

Ekonomista Igor Gavran kaže da smo, nakon što su SAD saopštile odluku, jedine, kako navodi, takozvane reakcije, imali od onih koji su predlagali jednostrano ukidanje svih carina na uvoz iz SAD u stilu “ovo je zato što nas niste slušali”. Ali to se, dodaje on, ne može smatrati ozbiljnim niti je orijentisano na budućnost.

On ističe da ne vidi da se išta čini na političkom nivou, nakon što je Donald Tramp, američki predsjednik, pismom obavijestio Željku Cvijanović, predsjedavajuću Predsjedništva BiH, da SAD od 1. avgusta uvode carine od 30 odsto, jer, kako navodi Tramp, trgovinski odnos BiH i SAD “nije recipročan”.

“Međutim, na stručnom nivou je, koliko mi je poznato, pripremljen ozbiljan dokument u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, gdje je analizirana naša međusobna trgovina i argumentovano objašnjeno zašto su podaci na koje se Amerikanci pozivaju pogrešni, a ove carine neutemeljene i predloženo je da se na tom osnovu obrati SAD i razgovara o stvarnim podacima i ukaže na greške, što bi onda moralo voditi promjeni carinske stope. I Predsjedništvo BiH je najavilo neke razgovore, ali ne vidim da se dalje išta i uradilo na političkom nivou. Mada iskreno sumnjam i da američka administracija ima iskrenu namjeru da razgovora o činjenicama jer su im zahtjevi i argumenti apsurdni”, rekao je Gavran.

Prema njegovim riječima, Amerikanci, recimo, smatraju i PDV uvoznom barijerom, “a to je takva besmislica da je onda teško o tome uopšte razgovarati”.

“Tako da, iako se slažem da su bh. vlasti pasivne, nisam siguran da se sa aktuelnom američkom administracijom može bilo šta razumno postići. Čini se da je jedino što ova američka administracija očekuje ispunjavanje njihovih nerazumnih želja, a to nijedna normalna država pa ni BiH ne može prihvatiti”, poručuje Gavran u izjavi za “Nezavisne novine”.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić osvrnuo se na uvođenje carina od 30 odsto za BiH, istaknuvši da to, ako se dogodi, neće biti povoljno za bh. industriju, a posebno za namjensku industriju.

“Mi smo pred kraj analize, što bi se trebalo dogoditi ako ovaj namet krene u narednom periodu i vrlo brzo ćemo ih prezentirati javnosti. Naravno, iskreno se nadam da do ovoga neće doći, odnosno da će doći do promjene odluke kada su u pitanju SAD, jer imamo izuzetno dobar odnos i dosta trgovinske razmjene sa SAD, tako da uvođenje ovog iznosa carina zasigurno bi zaprijetilo našoj industriji”, rekao je Lakić.