Connect with us

Svijet

GDJE JE ZAPELO U ODNOSIMA NJEMAČKE I FRANCUSKE? Jaz sve dublji, a sve oči uprte u sastanak Šolca i Makrona ovog vikenda

Odnosi Njemačke i Francuske navodno su sve udaljeniji, a ovo su ključni razlozi. Makron i Šolc u nedjelju imaju sastanak.

Ruska invazija na Ukrajinu, kao i svijet koji prolazi kroz brojne promjene, uticali su na odnos Francuske i Njemačke koje će ove nedjelje proslaviti 60 godina od potpisivanja Jelisejskog sporazuma.

Njemački kancelar Olaf Šolc trebalo bi u nedjelju, 22. januara da se u Parizu sastane sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, nakon čega će obojica biti na sastanku kabineta povodom obilježavanja godišnjice potpisivanja sporazuma nakon Drugog svjetskog rata. Ali odnos dvojice svjetskih lidera trenutno se, kažu upućeni izvori, u najboljem slučaju opisuje kao “srdačan”.

“Šolc uopšte nije evropski orijentisan, više zastupa stav da je Njemačka na prvom mjestu”, naveo je za EURACTIV izvor iz Makronove partije, koji je tražio da bude anoniman. U Parizu vlada utisak njemačke nezainteresovanosti za međusobne odnose, složio se istraživač Njemačkog savjeta za međunarodne odnose, Jakob Ros.

Neslaganje primjećuje i javnost, pa je 36 odsto francuskih i 39 odsto njemačkih ispitanika u Ipsosovoj anketi navelo da osjeća da su odnosi ugroženi.

Ali tekovina sporazuma potpisanog 1963. godine ostaje čvrsta po pitanjima od vojne saradnje, do razmjene mladih. I velika većina stanovnika obe zemlje smatra da su odnosi Njemačke i Francuske od vitalnog značaja za EU.

Makron je u prvom mandatu pokušao da obnovi francuski ekonomski kredibilitet u očima Brisela i Berlina kroz mjere koje su često bile smatrane nepopularnim, pa čak i bolnim. Bliski odnosi sa Šolcovom prethodnicom, Angelom Merkel, uspjeli su da obezbijede reakciju Evropske unije na krizu sa korona virusom. Makron njeguje odnose i sa drugim evropskim partnerima, pa je tokom 2021. godine potpisao bilateralne sporazume sa Italijom i Grčkom, a ove nedjelje i sa Španijom.

“Odnos sa Njemačkom je trenutno težak, i ukoliko ne bude napredovao u skladu sa njegovim nadanjima, pokušaće da pronađe alternativne partnere”, ocijenio je Ros.

Razlike u stavovima dvije zemlje isplivale su na površinu prije skoro godinu dana, kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Obe zemlje najprije su oklijevale da isključe Rusiju, koja je glavni snabdjevač Njemačke prirodnim gasom i u očima Francuske je ključni globalni igrač u kontekstu moći. Ali kako je rat odmicao, Francuska je poslala mobilnu artiljeriju Ukrajini prije Njemačke, a početkom 2023. je objavila da će poslati i lake tenkove prije Vašingtona i Berlina.

Predvodnik Šolcove Socijaldemokratske partije, Lars Klingbejl, požalio se “Di cajtu” da bi signal svakako bio jači, da su sve tri zemlje svoju odluku da pošalju tenkove objavile istovremeno.

Francuska je takođe isključena iz evropskog programa odbrane, “Nebeskog štita”, koji predvodi Njemačka. U programu odbrane od projektila biće korišćena oprema proizvedena u Americi ili Njemačkoj, umjesto u Italiji ili Francuskoj.

Strateški gledano, dijelovi francuske elite i dalje smatraju da je njihova zemlja velika sila, izjednačena sa drugim članicama Savjeta bezbjednosti. Njemačka, s druge strane, geopolitiku prepušta drugima pod zaštitom Sjedinjenih Američkih Država, koje imaju nuklearno oružje i skoro 40.000 vojnika na njemačkoj teritoriji.

Primijećeno je čak i da sve manje Francuza odlučuje da uči njemački jezik, i obrnuto.

“Za deset, 15 ili 20 godina, to će dovesti do pozicije da manje ljudi može da razvije duboko razumijevanje partnerske zemlje”, zaključio je Ros.

(EURACTIV.rs)

Svijet

KATASTROFA U TEKSASU: Poplave usmrtile više ljudi, proglašeno vanredno stanje (VIDEO)

Centralni Teksas pogođen je razornim bujičnim poplavama koje su usmrtile više ljudi i natjerale stotine na evakuaciju. Vanredno stanje proglašeno je u dolini rijeke Gvadalupe

Nekoliko ljudi je poginulo, a nekoliko se još uvijek vodi kao nestalo pošto su bujične poplave pogodile dijelove centralnog Teksasa. Zbog ozbiljnosti situacije, proglašeno je vanredno stanje za područja brdovite zemlje i doline Končo

Spasilačke operacije i evakuacije traju od ranih jutarnjih sati, a vlasti upozoravaju da bi moglo doći do daljih poplava, čak i ako kiša ne bude jaka. “Čak i uz slabu kišu, moguće su nove poplave”, rekao je vršilac dužnosti guvernera Den Patrik.

Guverner Teksasa Greg Abot rekao je da država obezbjeđuje “sve neophodne resurse za Kervil, Ingram, Hant i cijelo područje Teksaškog brda koje se suočava sa ovom razornom poplavom”.

“Molim vas, ne rizikujte”
Područje pogođeno poplavama je sjeverozapadno od grada San Antonija. Snimci sa mjesta događaja prikazuju bujne kiše koje su preplavile mostove i puteve, a brza voda odnosi sve pred sobom.

Tačan broj poginulih i nestalih još nije zvanično potvrđen. “Molimo vas da ne rizikujete. Budite oprezni, slušajte lokalna upozorenja za vanredne situacije i nikada ne vozite poplavljenim putevima”, rekao je komesar Ministarstva poljoprivrede Teksasa Sid Miler

Kancelarija šerifa okruga Ker opisala je događaj kao “katastrofalnu poplavu” i potvrdila da je bilo smrtnih slučajeva. Građanima koji žive u blizini potoka, riječnih tokova i rijeke Gvadalupe savjetovano je da se odmah evakuišu na više terene.

Nastavi čitati

Svijet

KRAJ RATA BLIZU? Hamas poslao odgovor na prijedlog o prekidu vatre

Hamas je saopštio danas da je posrednicima predao pozitivan odgovor na prijedlog o prekidu vatre u Gazi, koji je izrađen uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i koji se odnosi na primirje u trajanju od 60 dana, prenosi “Al Jazeera”.

Palestinski zvaničnik je za “Reuters” rekao da je odgovor Hamasa “pozitivan i da bi trebalo da pomogne u postizanju dogovora”.

Prema prijedlogu za prekid vatre u Gazi u koji je “Al Jazeera” imala uvid, američki predsjednik Donald Tramp bi garantovao posvećenost Izraela prekidu vatre tokom dogovorenog trajanja primirja.

Prijedlog predviđa oslobađanje deset živih talaca koje drži Hamas u Gazi, kao i vraćanje tijela 18 preminulih sa “liste 58”.

Hamas bi, prema prijedlogu o prekidu vatre, oslobodio osam živih talaca prvog dana i predao bi tijela pet preminulih sedmog dana prekida vatre.

Još pet tijela talaca Hamas bi trebalo da preda 30. dana prekida vatre, dvoje živih talaca treba da preda 50. dana prekida vatre i još osam tijela talaca treba da preda 60. dana prekida vatre.

Prijedlog o prekidu vatre podrazumijeva i da će humanitarna pomoć biti poslata u Gazu odmah nakon što ga Hamas odobri.

Sporazum će osigurati dolazak pomoći u dovoljnim i intenzivnim količinama, kao u sporazumu od 19. januara, a pomoć će se distribuirati putem dogovorenih kanala, uključujući preko Ujedinjenih nacija i Palestinskog crvenog polumjeseca.

Izrael i Hamas su u sukobu u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine i upada Hamasa na jug Izraela kada je, prema izraelskim podacima ubijeno oko 1.200 ljudi a otet je 251 talac, dok je prema palestinskim izvorima od tada u Pojasu Gaze ubijeno više od 56.000 Palestinaca.

Danas ranije, izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da trenutno drže operativnu kontrolu nad oko 65 odsto teritorije Pojasa Gaze, nakon intenziviranih vojnih akcija širom te palestinske teritorije.

Tokom prošle nedjelje, izraelske snage su eliminisale više od 100 operativaca Hamasa, uključujući višeg komandanta Hakema el Isu, prenosi “Times of Israel”.

Agencija UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) saopštila je danas da 85 odsto teritorije Gaze trenutno potpada pod militarizovane zone Izraelske vojske (IDF) ili se nalazi pod prisilnim naređenjima za evakuaciju, navodi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA UVODI VOJNI ROK: Pripreme u toku, planirana izgradnja kasarni

Njemačka planira da uvede program dobrovoljne šestomjesečne vojne službe, rekli su neimenovani izvori upoznati sa planom, dok Berlin pokušava da obuči više rezervista i ojača nacionalnu odbranu zbog bezbjednosnih zabrinutosti u vezi sa Rusijom.

U okviru programa, tražili bi se dobrovoljci za obuku u jednostavnim zadacima kao što su stražarske dužnosti, ali bi se mogla razmotriti vojna regrutacija za regrutovanje više ljudi ako se procijeni da je popunjavanje prenisko.

Budući da su evropske države koje su u NATO-u pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa da više ulažu u sopstvenu bezbjednost od ruske specijalne operacije u Ukrajini 2022. godine, ministar odbrane Boris Pistorijus želi da poveća broj vojnika u službi sa 180.000 na 260.000.

Njemačka se nada da bi program dobrovoljne šestomjesečne službe pomogao da se udvostruči broj obučenih rezervista sa trenutnog nivoa od oko 100.000 i da bi neki od dobrovoljaca nastavili karijeru u aktivnoj službi.

Ministarstvo odbrane je saopštilo da su pripreme za novi program vojne službe u punom jeku.

“Cilj ostaje da zakon o novoj vojnoj službi stupi na snagu u januaru. Naše akcije su usmjerene na to”, rekao je neimenovani portparol Ministarstva, dodajući da će detalji biti otkriveni kada zakon stigne do parlamenta.

Učesnici planiranog njemačkog programa imaće priliku da produže obuku kako bi dobili vozačku dozvolu za upravljanje kamionom ili se obučavali za vozača tenka.

Planiraju se i nove improvizovane kasarne kako bi regruti mogli da se obučavaju bliže kući.

Neimenovani izvori navode da Pistorijus želi da zakon bude usvojen do kraja sljedećeg mjeseca, a prvi regruti bi počeli sa obukom od maja 2026. godine.

Ostaju otvorena pitanja o planu, uključujući i to ko bi bio regrutovan za obaveznu službu ako vlada ne ispuni svoje ciljeve regrutovanja.

Nastavi čitati

Aktuelno