Connect with us

Svijet

GDJE JE ZAPELO U ODNOSIMA NJEMAČKE I FRANCUSKE? Jaz sve dublji, a sve oči uprte u sastanak Šolca i Makrona ovog vikenda

Odnosi Njemačke i Francuske navodno su sve udaljeniji, a ovo su ključni razlozi. Makron i Šolc u nedjelju imaju sastanak.

Ruska invazija na Ukrajinu, kao i svijet koji prolazi kroz brojne promjene, uticali su na odnos Francuske i Njemačke koje će ove nedjelje proslaviti 60 godina od potpisivanja Jelisejskog sporazuma.

Njemački kancelar Olaf Šolc trebalo bi u nedjelju, 22. januara da se u Parizu sastane sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, nakon čega će obojica biti na sastanku kabineta povodom obilježavanja godišnjice potpisivanja sporazuma nakon Drugog svjetskog rata. Ali odnos dvojice svjetskih lidera trenutno se, kažu upućeni izvori, u najboljem slučaju opisuje kao “srdačan”.

“Šolc uopšte nije evropski orijentisan, više zastupa stav da je Njemačka na prvom mjestu”, naveo je za EURACTIV izvor iz Makronove partije, koji je tražio da bude anoniman. U Parizu vlada utisak njemačke nezainteresovanosti za međusobne odnose, složio se istraživač Njemačkog savjeta za međunarodne odnose, Jakob Ros.

Neslaganje primjećuje i javnost, pa je 36 odsto francuskih i 39 odsto njemačkih ispitanika u Ipsosovoj anketi navelo da osjeća da su odnosi ugroženi.

Ali tekovina sporazuma potpisanog 1963. godine ostaje čvrsta po pitanjima od vojne saradnje, do razmjene mladih. I velika većina stanovnika obe zemlje smatra da su odnosi Njemačke i Francuske od vitalnog značaja za EU.

Makron je u prvom mandatu pokušao da obnovi francuski ekonomski kredibilitet u očima Brisela i Berlina kroz mjere koje su često bile smatrane nepopularnim, pa čak i bolnim. Bliski odnosi sa Šolcovom prethodnicom, Angelom Merkel, uspjeli su da obezbijede reakciju Evropske unije na krizu sa korona virusom. Makron njeguje odnose i sa drugim evropskim partnerima, pa je tokom 2021. godine potpisao bilateralne sporazume sa Italijom i Grčkom, a ove nedjelje i sa Španijom.

“Odnos sa Njemačkom je trenutno težak, i ukoliko ne bude napredovao u skladu sa njegovim nadanjima, pokušaće da pronađe alternativne partnere”, ocijenio je Ros.

Razlike u stavovima dvije zemlje isplivale su na površinu prije skoro godinu dana, kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Obe zemlje najprije su oklijevale da isključe Rusiju, koja je glavni snabdjevač Njemačke prirodnim gasom i u očima Francuske je ključni globalni igrač u kontekstu moći. Ali kako je rat odmicao, Francuska je poslala mobilnu artiljeriju Ukrajini prije Njemačke, a početkom 2023. je objavila da će poslati i lake tenkove prije Vašingtona i Berlina.

Predvodnik Šolcove Socijaldemokratske partije, Lars Klingbejl, požalio se “Di cajtu” da bi signal svakako bio jači, da su sve tri zemlje svoju odluku da pošalju tenkove objavile istovremeno.

Francuska je takođe isključena iz evropskog programa odbrane, “Nebeskog štita”, koji predvodi Njemačka. U programu odbrane od projektila biće korišćena oprema proizvedena u Americi ili Njemačkoj, umjesto u Italiji ili Francuskoj.

Strateški gledano, dijelovi francuske elite i dalje smatraju da je njihova zemlja velika sila, izjednačena sa drugim članicama Savjeta bezbjednosti. Njemačka, s druge strane, geopolitiku prepušta drugima pod zaštitom Sjedinjenih Američkih Država, koje imaju nuklearno oružje i skoro 40.000 vojnika na njemačkoj teritoriji.

Primijećeno je čak i da sve manje Francuza odlučuje da uči njemački jezik, i obrnuto.

“Za deset, 15 ili 20 godina, to će dovesti do pozicije da manje ljudi može da razvije duboko razumijevanje partnerske zemlje”, zaključio je Ros.

(EURACTIV.rs)

Related Topics:

Svijet

GLAVOBOLJA ZA TATU: Bajdenov sin optužen za utaju poreza

Američko Ministarstvo pravde danas je optužilo sina predsjednika SAD Džozefa Bajdena, Hantera, da nije platio porez od 1,4 miliona dolara dok je trošio milione dolara na raskošan način života, navodi se u optužnici američkog suda u Kaliforniji.

Ovo je nova krivična prijava protiv Hantera Bajdena, koji je optužen za tri krivična djela i šest prekršajnih poreskih prekršaja, preneo je Rojters.

Ministarstvo pravde saopštilo je da je istraga o Bajdenu u toku, a ukoliko bude proglašen krivim preti mu kazna do 17 godina zatvora.

“Optuženi je četiri godine koristio šemu prema kojoj nije platio najmanje 1,4 miliona dolara federalnih poreza, što je dugovao za poreske godine od 2016. do 2019”, navodi se u optužnici.

Dodaje se da je umjesto toga trošio ogromne sume “na drogu, djevojke, luksuzne hotele i nekretnine za iznajmljivanje, egzotične automobile, odjeću i druge predmete lične prirode”, uključujući preko 70.000 dolara na rehabilitaciju od droge.

Advokat Hantera Bajdena Ajbi Louel izjavio je da je njegov klijent u potpunosti otplatio poreze, optužujući američkog specijalnog tužioca Dejvida Vajsa, koji vodi istragu protiv Hantera Bajdena, da se odrekao prethodnog sporazuma i za političku pristrasnost.

“Da je Hanterovo prezime bilo koje drugo, a ne Bajden, optužnice u Delaveru i u Kaliforniji, ne bi bile podignute”, rekao je Louel.

On je istakao da je Vajs “podlegao pritisku republikanaca” da podnese ranije optužbe za oružje protiv Hantera Bajdena, napisao je Louel.

Britanska agencija napominje da u optužnici stoji kako je Hanter Bajden “prilično zarađivao” dok je bio u odborima ukrajinskog industrijskog konglomerata Burisme, kao i kineskog fonda za privatni kapital.

Tužioci su rekli da je između 2016. i oktobra 2020. godine dobio više od sedam miliona dolara ukupnog bruto prihoda.

To obuhvata skoro 2,3 miliona dolara sa njegove pozicije u upravnom odboru Burisme između 2016. i 2019. godine, kaže se u podnesku.

“Optuženi je imao zakonsku obavezu da plati porez na sve svoje prihode, uključujući prihode ostvarene u Ukrajini od njegove službe u Bursminom odboru, naknade ostvarene sklapanjem poslova sa kineskim privatnim kapitalom, kao i prihode ostvarene njegovim radom kao advokata i iz drugih izvora“, navodi se u optužnici.

Bijela kuća je odbila da komentariše ove navode, a još uvek nije jasno kada će se Hanter Bajden pojaviti na sudu.

Nastavi čitati

Svijet

SVE VIŠE DRŽAVA ZABRANJUJE VATROMET! Trend koji uzima maha

Prekrasan prizor šarenila i oblika na noćnom nebu decenijama je simbol ulaska u novu godinu.
Ali ta ljepota, nažalost, dolazi sa glasnom, zaglušujućom bukom. Ona smeta kućnim ljubimcima, ali i d‌jeci, kao i starijima slabijeg zdravlja. I dok jedni ne mogu zamisliti doček bez svjetlosnog spektakla koji obasjava nebo, drugi podržavaju novi trend koji u Evropi sve više uzima maha. Posljednjih godina se sve više mjesta odlučuje na proslavu bez buke.

Mediji pišu kako je u Holandiji čak 16 opština najavilo da će u 2024. ući bez svjetlosno-zvučnog spektakla. Među njima su, na primjer, Tilburg, Arnem i Ajndhoven, koji prvi put u svojoj istoriji spremaju proslave bez bučnih događaja.

Nekoliko opština je najavilo da će podržati zabranu, ali od sljedeće godine. Ovo samo pokazuje da će se ovaj trend nastaviti širiti i u budućnosti. Razlozi za zabranu su buka, koja je posebno štetna i stresna za kućne ljubimce, kao i svetlosno i zvučno zagađenje, kao i zagađenje na tlu koje ostaje nakon ispaljivanja lakih raketa.

Naravno, nije samo Holandija dio ovog trenda. Slovaci su od ove godine potpuno zabranili prodaju i upotrebu pojedinih pirotehničkih proizvoda.

Zabrana se odnosi na vatromete F2 i F3, koji uključuju petarde, prskalice, vatromete, rimske svijeće, minske vatromete, baražne vatromete i sve rakete koje proizvode buku. Ovo je redak primer da se odluka o zabrani donosi na nacionalnom nivou, u većini evropskih zemalja odluka je prepuštena lokalnim vlastima, prenosi B92.

Nastavi čitati

Svijet

Šef banke Džej Pi Morgan “Uvijek sam bio protiv KRIPTO VALUTA I BITKOINA”

Šef banke Džej Pi Morgan Čejs Džejmi Dajmon je u svom obraćanju u Vašingtonu izjavio da bi trebalo zabraniti kripto valute.

-Uvijek sam bio protiv kripto valuta i bitkoina. Oni zaista služe jedino kriminalcima, trgovcima drogom, za pranje novca i izbjegavanje poreza – rekao je šef najveće američke banke tokom rutinskog saslušanja u Senatskom komitetu za bankarstvo, prenosi Si-En-Bi-Si.

On je dodao da bi zabranio kripto valute “kada bi bio na mjestu Vlade SAD.”

Dajmon je i ranije kritikovao kripto valute iako je njegova banka u velikoj mjeri uključena u blokčejn tehnologiju koja pokreće kripto industriju.

Sa Dajmonovim komentarima se složila i senatorka Elizabet Voren.

-Obično se ne slažem sa izvršnim direktorima velikih banaka po pitanju bankarske politike, ali ovo je stvar nacionalne bezbjednosti. Teroristima, trgovcima drogom i odmetnutim nacijama treba zabraniti korišćenje kripto valuta. Vrijeme je da Kongres reaguje – naglasila je Voren.

Nastavi čitati

Aktuelno