Connect with us

Region

MALA BAKA SA BANIJE: Svi su nas zaboravili, samo vi niste! (VIDEO)

Majske Poljane. Banija. Treća je ovo zima, bez krova nad glavom. Treća je ovo zima u hladnim kontejnerima. Treća je ovo zima kako je topli dom ljudima ovdje samo san. Nedosanjana bajka.

Ljudi na Baniji vjeruju da su zaboravljeni. Odbačeni. Na margini. Tu u srcu Majskih Poljana živi Draginja Bjelajac. Svi ju znaju kao malu babu. Mala baka.

Dinamična i živahna carica dočekuje nas s osmjehom na licu. I pored svega što je u životu prošla, veli, još ima snage. Jer život je borba, moj ti brate. Drago joj je što nas vidi, kaže svi su ih ovdje u Majskim Poljanama zaboravili. Baš svi. Još samo ih Branka (Bakšić Mitić) obiđe.

I ti dobri ljudi iz organizacije „Ljudi za ljude“. Kaže, jedini su se u ovim vremenima teškim, pokazali kao ljudi.

Prisjeća se zemljotresa. Kaže da je ljuljalo “samo tako”.

– Sjedila sam u fotelji kad je zadrmalo. Ja sve mislim eno opet u Zagrebu, kad ono…Poče da se ruši. Zidovi pucaju. Špajz poče da se ruši, leti posuđe. Strašno. Brzo sam izašla vani. Dok sam u dvorište došla, već je pola moje kuće palo. Strašno. Onda se srušila štala. Ja sam brže bolje kod moje Stane, koja drži viseću kuhinju u rukama. Kuća se ruši. Majko moja. Ma ne ponovilo se više nikome nikada – zbori mala baka sa Banije.

Draginja više nije imala ni kuda ni gdje. Drugi dan je kaže stigla kamp kućica, nakon nje i kontejner. Ipak nije to rješenje kaže mala živopisna starica, sa svojim veselim očima, koju kako već rekosmo, svi zovu – mala baka. Kuća bi joj bila sve. Najveća životna želja.

Ovo su priče koje vas pokrenu, kaže Irina Subašić, iz Udruženja Mozaik Prijateljstva.

– Upravo zato pokrenuli smo akciju pod nazivom Pomozimo Baniji. Da se ljudi pokrenu. Da skrenemo pažnju. Jer ovo što ovdje vidjeti možemo da se opisati u samo jednoj riječi tuga – kaže Irina.

Naime, udruženje “Mozaik prijateljstva” i redakcija dokumetarno-putopisnog serijala “Putokazi” ELTA TV pokreće akciju pod nazivom “Pomozimo Baniji”.

Zato smo, rekoše nam u ovom udruženju još jednom posjetili Baniju, da ispričamo još neke priče koje ispričali nismo. Širom
raširenih ruku dočekala nas je Branka Bakšić Mitić ponavljajući nam kako svi zaobilaze Baniju.

Na dvogodišnjicu zemljotresa, niko se u Glini pojavio nije.

– Za ove dvije godine, država je samo šest kuća na Baniji napravila, što je žalosno. Mi smo, tu ponajprije mislim na Udruženje „Ljudi za ljude“, zahvaljujući dobrim ljudima, zahvaljujući humanima ljudima, obezbijedili 47 kuća na širem području Gline. Ipak, i pored svega i danas gotovo hiljadu ljudi živi u kontejnerima i neuslovnim objektima. Evo i mi smo u kontejneru – kaže Branka pokazujući svoju kancelariju smještenu u kontejneru.

Kuće još čekamo, kaže nam to Branka, koja dok priča sa nama ujedno dogovara rasvjetu za Majske Poljane, građevinski materijal, toalet jednoj porodici i, nećete vjerovati instrumente za školu.

I tako je to ovdje, kaže Branka, žureći da stigne na sva mjesta, žureći da riješi još po neki problem. Jer problema je ovdje mnogo. Bilo ih, kaže i prije zemljotresa, a nakon njega problemi su postali stotinu puta veći, zahvalivši puno Banjaluci i Banjalučanima, što su pokrenuli akciju, što žele pomoći, što nisu zaboravili Baniju.

Na kraju, podsjećtimo da pozivom na broj 1415 pomažemo narodu Banije, narodu koji već treću zimu zimuje bez krova nad glavom. Stoga, Budimo Ljudi. Budimo “Ljudi za Ljude” i pozovimo 1415., jer dobro se dobrim vraća.

Region

ŠTA PIŠE u crnogorskom prijedlogu REZOLUCIJE O JASENOVCU?

U tekstu rezolucije o genocidu u koncentracionom logoru Јasenovcu, koji je danas upućen u proceduru parlamenta Crne Gore, predloženo je da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Јasenovcu, koji će se obilježavati svake godine, te osuđuje svako poricanje tog genocida i poziva se na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma.

Vijesti.me prenose integralni tekst Prijedloga rezolucije:

Polazeći od najviših vrijednosti ustavnog poretka i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava;

Uvjereni da su znanje i svijest građana o masovnim stradanjima preduslov za borbu demokratskog svijeta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili vjerskoj osnovi kao i kršenja ljudskih prava;

Imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima, osnovan koncentracioni logor smrti u Јasenovcu, u kom su u periodu od 1941 – 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Јevreji, Romi, Hrvati kao i drugi narodi;

Јedinstveni u osudi svih zločina na tlu naše države i bivše Јugoslavije, u izražavanju pijeteta prema svim žrtvama tih zločina, kao i u saosjećanju sa patnjama njihovih porodica;

Potvrđujući principijelan stav zasnovan na domaćem i međunarodnom pravu, da odgovornost može biti isključivo individualna, kao i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački;

Snažno opredijeljeni da učinimo sve kako se tragična stradanja ljudi etničkih, vjerskih i drugih grupa nikad i nigdje više ne bi ponovila;

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 3 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore donosi:

Rezoluciju o genocidu u Јasenovcu

S dubokim saosjećanjem prema žrtvama genocida u Јasenovcu tokom 1941-1945. godine, uvažavajući da će 2025. godine biti 80. godišnjica od ovog užasnog zločina, a prepoznajući da je 22. aprila 1945. godine logor smrti Јasenovac bio rasformiran i na taj dan poslednji preostali zatvorenici ubijeni, Skupština Crne Gore je vođena poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, odlučuje da posveti posebnu pažnju komemoraciji i osudi zločine počinjene u tom logoru smrti;

Svjesni istorijske važnosti Јasenovca kao mjesta gdje su u živote izgubili nevini ljudi, Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Јasenovcu, koji će se obilježiti svake godine.

Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Јasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma.

Kroz usvajanje ove rezolucije Skupština Crne Gore obavezuje se da aktivno doprinosi očuvanju sjećanja na žrtve genocida u Јasenovcu, promoviše toleranciju, razumijevanje i borbu protiv svih oblika mržnje i diskriminacije.

Podstiče se obilježavanje 22. aprila kao dana sjećanja na žrtve genocida u Јasenovcu, koji je počinjen tokom 1941 – 1945. godine, i Skupština će svake godine slati delegaciju koja će učestvovati u programima komemoracije.

Skupština Crne Gore ohrabruje državne organizacije na svim nivoima, predsjednika Crne Gore, civilno društvo, uključujući i nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne strane, da obilježavaju 22. april, uključujući organizaciju posebnih događaja i aktivnosti u sjećanju na žrtve genocida u Јasenovcu, koji je počinjen u periodu tokom 1941- 1945. godine.

Nastavi čitati

Region

MALI MATURANTI ZAPALILI ŠKOLU U PODGORICI: Zbog bakljade planuo krov (VIDEO)

Nije bilo povrijeđenih.

Polumaturanti podgoričke OŠ “Vlado Milić” zapalili su krov te obrazovne ustanove tokom bakljade kojom su obilježavali kraj školovanja u toj osnovnoj školi, potvrdila je “Vijestima” direktorica Ivana Milić.

Kazala je da nije bilo povrijeđenih, a da su na licu mjesta vatrogasci i policija.

“Šteta će tek biti utvrđena”, kratko je prokomentarisala Milić za “Vijesti”.

Nastavi čitati

Region

DOKLE JE STIGLA ISTRAGA VEZANA ZA UBISTVO DANKE ILIĆ? Advokat otkrio šta je ključno u ovom momentu

Prije više od nedjelju dana, Više javno tužilaštvo u Zaječaru dobilo je rezultate DNK vještačenja koji su pokazali da u automobilu, za koji se pretpostavlja da su ga osumnjičeni koristili kada su udarili Danku Ilić, nisu pronađeni njeni biološki tragovi.

Već gotovo dva mjeseca prošla su od tragičnog događaja – ubistva Danke Ilić u Boru, a cijeli slučaj ostaje obavijen gustim velom misterije. Od 26. marta, do danas, sudbina njenog tijela ostaje nepoznata. Osumnjičeni za stravičan zločin i dalje su iza rešetaka, dok se jedan od njih još uvijek brani ćutanjem. Međutim, s nestrpljenjem se očekuju rezultati tri ključna testa koji bi mogli da razriješe ovu misteriju, pruže odgovore o ubistvu dvogodišnje djevojčice i pomognu u pronalaženju njenog tijela.

U očekivanju ishoda DNK i GPS analiza, uz psihološko vještačenje, donosimo vam informacije o ova tri testa koja su ključna za rasvjetljavanje slučaja Danke Ilić i pronalaženje istine.

1) DNK test
Prije više od nedjelju dana, Više javno tužilaštvo u Zaječaru dobilo je rezultate DNK vještačenja koji su pokazali da u automobilu, za koji se pretpostavlja da su ga osumnjičeni koristili kada su udarili Danku Ilić, nisu pronađeni njeni biološki tragovi. Kako je istakao Miodrag Canović, tužilac Višeg javnog tužilaštva, pristigli rezultati predstavljaju samo jedan dio vještačenja, budući da se vještači veliki broj predmeta.

“Ovo je rezultat vještačenja dijelova stvari iz službenog automobila. Stiglo je samo prvih nekoliko izvještaja vještačenja koja je obavio Nacionalni centar za kriminalističku forenziku, a očekujemo i izvještaj veštačenja sa Biološkog fakulteta” – rekao je Canović.

Kako je advokat Radomir Munižaba objasnio DNK test se smatra najznačajnijim u ovom slučaju. “Rezultati testa potvrdili bi izjavu i istragu da se Danka Ilić nalazila u vozilu osumnjičenih, a koji dokaz bi za tužilaštvo bio najznačajniji. Tu bi se odmah isključio značajan dio mogućih izvršilaca i drugih lica koji su možda bili u kontaktu sa Dankom Ilić” – navodi Munižaba.

2) GPS
Ministar Bratislav Gašić je na vanrednoj konferenciji za novinare, na kojoj se govorilo o detaljima ubistva Danke Ilić pokazao i fotografije na kojima su prikazani detalji sa GPS uređaja koji je bio u automobilu kojim su upravljali osumnjičeni za ubistvo.

Gašić je tada istakao i da je njihovo kretanje “bilo vrlo simptomatično” da 150 metara od mjesta gdje su se zaustavili u dvorištu porodice Ilić, to je dvorište gde je bila Ivana Ilića sa svojim djecom, tih 150 metara prešli su za 5,5 minuta. Putem sistema za praćenje službenog vozila utvrđeno je i da su osumnjičeni otišli do deponije za koju se sumnja da je bila prvo mjesto na kojoj su sakrili tijelo devojčice. GPS je zabilježio da su se na deponiji zadržali 1,41 minut.

Međutim, juče su iz VJT u Zaječaru istakli da je u toku vještačenje kretanja vozila osumnjičenih na osnovu GPS uređaja i očekuje se zapisnik o vještačenju. Advokat Radomir Munižaba je istakao da bi GPS bio od velikog značaja ukoliko bi otkrio putanju kretanja vozila kojim je upravljao osumnjičeni.

“GPS bi pokazao da li je automobil bio na mjestu ili neposrednoj blizini gdje je Danka Ilić posljednji put viđena. Takođe, GPS je bitan i gdje se sve kasnije vozilo osumnjičenog kretalo, te da se na taj način utvrdi gde je tijelo Danke Ilić ostavljeno” – navodi sagovornik.

3) Psihijatrijsko vještačenje
Dejan D. i Srđan J. koji su osumnjičeni za ubistvo Danke Ilić su u aprilu bili upućeni na psihijatrijsko vještačenje u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu, a nakon što je vještačenje završeno oni su vraćeni iz Beograda.

“U Više javno tužilaštvu u Zaječaru još uvek nisu stigli rezultati” – kaže izor.

Advokat Munižaba objasnio je zašto je psihijatrijsko vještačenje osumnjičenih važno u ovom postupku

“Ovo je bitno za dalje vođenje postupka protiv osumnjičenih i da li su sposobni da učestvuju u postupku. Treba sačekati nalaz i mišljenje vještačenja, pa sačekati da se vidi da li postoji bilo šta u vezi amnezije” – zaključuje sagovornik.

Nastavi čitati

Aktuelno